Nakon iznenadne i za najsiromašnije regije poražavajuće Vladine odluke o podjeli Hrvatske na dvije statističke regije, hrvatski župani su nakon jučerašnjeg javnog, danas uputili i službene zahtjeve za hitnim sastancima s Premijerom Milanovićem te ministrima Jakovinom i Grčićem.
Današnju izjavu prvog potpredsjednika Vlade koji ih poziva da „umjesto plakanja pokažu sposobnost“ ocjenjuju neumjesnom i ciničnom, jer hrvatske županije imaju i Agencije za regionalni razvoj i projekte, no njihova realizacija nije moguća bez suradnje s državom i novca. Dokaz tomu su dosad povučena sredstva iz EU fondova, što je realizirano u suradnji s državom.
Župani upozoravaju da je u nerazvijenim regijama naprosto nemoguće iznaći i minimum od 20 posto sredstava za sve pripremljene projekte koje su lokalne samouprave dužne osigurati kako bi se uopće dobila bespovratna sredstva iz EU fondova koja pokrivaju do 80 posto troškova projekata.
– Cilj podjele na statističke regije trebao je biti produljenje vremena za povlačenje sredstava iz EU fondova, jer su ona na raspolaganju samo do trenutka postizanja europskog prosjeka BDP-a. Ulaskom razvijenih gradova poput Zagreba i Varaždina u statistike Slavonije i Baranje, te će nerazvijene i siromašne regije prije doseći europski prosjek BDP-a, dakle, imat će manje vremena i iz EU fondova će automatski moći ostvariti daleko manje novca za razvoj. Dogodilo se upravo suprotno od onoga što je nerazvijenim dijelovima Hrvatske neophodno – objasnio je Božo Galić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Naime, novom podjelom na dvije regije, najsiromašnijim i najnerazvijenijim županijama, poput onih u Slavoniji i Baranji, prema kriterijima EU, automatski je povećan BDP, jer u izračun prosjeka regije ulazi i Zagreb.
Tako je BDP u Slavoniji i Baranji preko noći narastao sa 36 na 64 posto prosječnog BDP-a Europske unije, a pritom ne samo da se ništa nije promijenilo na bolje, već će im šanse za dobivanje prijeko potrebnih sredstava za regionalni razvoj biti izjednačene sa Zagrebom, čiji je BDP sa 125 zahvaljujući novoj podjeli pao na 75 posto.
To, upozoravaju župani, vodi k daljnjem padu standarda življenja u nerazvijenim dijelovima Hrvatske, te naglašavaju kako su se nadali da će nova podjela ići na ruku najsiromašnijima, odnosno omogućiti ravnomjerniji i ujednačeniji razvoj hrvatskih regija.
Upravo zato ovu ishitrenu Vladinu odluku župani ne mogu prihvatiti, a nejasno je zašto im se ni ovaj put, kao ni kod izrade Nacrta novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nitko nije obratio niti zašto nisu uključeni u donošenje ovako važnih odluka.
Naime, novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu sve županije gube puno novca za poljoprivredu, a jedna od najsiromašnijih, Vukovarsko-srijemska čak sedam do osam milijuna kuna, a u Osječko-baranjskoj čak i do 15 milijuna godišnje.
– Ovakvim postupcima države, brojni projekti, a time i oni koji se tiču navodnjavana su dovedeni u pitanje pa treba imati u vidu da se samo u Brodsko-posavskoj županiji šteta zbog ovogodišnje suše procjenjuje na više od 205 milijuna kuna – upozorio je župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić.
Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, na jučerašnjoj je konferenciji za medije izrazio nezadovoljstvo suradnjom i komunikacijom između Vlade RH i njezinim ministarstvima sa županijama, dok je Božo Galić naglasio kako su zaključke i primjedbe na Zakon o poljoprivrednom zemljištu usuglasili na razini svih županija i o tome obavijestili Vladu koja, koliko je poznato, želi da se taj zakon u Saboru usvoji do sredine ovog listopada.
Upravo zato, župani se nadaju da će iz Vlade ovaj put na njihov zahtjev za susretom i dogovorom pozitivno odgovoriti, budući da na prvi takav zahtjev ni nakon gotovo osam mjeseci nisu dobili nikakav odgovor, dok su za podjelu Hrvatske na dvije regije doznali iz medija. Ovo je poziv za suradnju kako bi zajednički doprinijeli razvoju Slavonije i cijele Hrvatske.