Nakon što je uvela stroge epidemiološke mjere, Hrvatska bilježi najveći pad broja novozaraženih u Europskoj uniji, piše Index.hr
Kako prikazuje grafikon stranice Our World in Data, s oko 900 novozaraženih na milijun ljudi 13. prosinca, kada je bila jedna od najgorih u EU, do 11. siječnja Hrvatska je došla na oko 240 slučajeva.
Pritom je posebno važno to što nam pada i broj hospitaliziranih i umrlih. Od 20 umrlih od covida-19 na milijun stanovnika dnevno 21. prosinca, taj broj pao je do 11. siječnja na oko 10.
Sličan pad bilježi i susjedna Srbija, no u njoj situacija s brojem novozaraženih trenutno nije tako povoljna kao u Hrvatskoj. Ona bilježi oko 320 novozaraženih na milijun stanovnika. S druge strane Srbija s 5 umrlih na milijun bolje stoji od Hrvatske po toj statistici. Stoga nije jasno je li manji broj novozaraženih u Hrvatskoj dijelom rezultat manjeg opsega testiranja.
Strmi pad u Hrvatskoj uslijedio je nakon zatvaranja kafića, restorana i teretana te ograničavanja okupljanja 28. studenog. Njemu je vjerojatno pridonio i prelazak nastave na online koji je uveden 14. prosinca, a u mnogim školama i prije toga.
To je u skladu s istraživanjima objavljenim u uglednim svjetskim časopisima Scientific Reports Nature i Science.
Naime, jedna studija objavljena u časopisu Science 15. prosinca, provedena u 34 europske zemlje te sedam neeuropskih, pokazala je da najveći učinak na suzbijanje epidemije imaju zatvaranje škola i sveučilišta, ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje te zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti, osobito noćnih klubova, barova i restorana.
Slično je pokazalo i istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports Nature provedeno na uzorku od 79 teritorija, koji je uključivao i zemlje i različite države u SAD-u. Prema toj studiji, koja je analizirala djelovanje šireg spektra mjera, najučinkovitije su bile policijski sat, lockdown, zatvaranje ili ograničavanje rada onih mjesta na kojima se okupljaju ljudi (trgovine, restorani itd.), zatvaranje obrazovnih institucija (i škola i sveučilišta) te uvođenje ograničenja na granicama.
Ovaj pad razlog je za optimizam, no treba istaknuti da su neke zemlje prošle mnogo bolje od Hrvatske. Primjerice, Island je prošao s blaga dva vala koja je relativno brzo stavio pod kontrolu dok Finska gotovo da nije ni osjetila pandemiju, kako u prvom, tako i u drugom valu.
Također treba imati na umu da je više europskih zemalja doživjelo treći val nakon što su stroge epidemiološke mjere previše relaksirane. Konačno, razlog za oprez je i činjenica da je u više europskih zemalja prisutan britanski soj virusa koji se značajno brže širi od uobičajenog.