Ilijina glavica neće riješiti prometne probleme

Stanje prometa na užem dijelu grada lošije je nego nakon Drugog svjetskog rata, smatra viši arhitektonski tehničar Emil Želimir Polović, koji se prije nekoliko godina zajedno sa sinom, diplomiranim ekonomistom Mariom Polovićem, natjecao s projektom za rješavanje prometa odnosno izgradnju raskrižja na Ilijinoj glavici.

– Obzirom da smo sudjelovali na javnom natječaju za rješavanje čvorišta Ilijina glavica, a do danas nije izvršeno ocjenjivanje našeg rada, predlažemo javno sučeljavanje sa ocjenjivanjem svih parametara – ističe Polović.
 
ČETIRI PROMETNA TRAKA
 
Podsjetimo, nakon što je odabran izvođač radova tvrtka PZC Split, nedavno su počeli radovi na rekonstrukciji glavnog raskrižja na istočnom ulazu u Dubrovnik. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju i proširenje križanja Ilijina Glavica na četiri prometna traka, izgradnju desnog skretača koji povezuje ulicu Pera Bakića sa ulicom Andrije Hebranga te produljenje skretanja iz ulice Andrije Hebranga u ulicu Vladimira Nazora. Ulica Pera Bakića imat će četiri prometna traka u cijeloj dužini. No, Polović smatra kako predviđeni projekt neće riješiti prometne probleme u Dubrovniku.

– U nekoliko navrata smo predlagali da se promet riješi putem natječaja, no do dan danas nemamo rješenje prometa u gradu – naglašava i dodaje kako u Dubrovniku postoji stotinjak odličnih stručnjaka za promet, dok se u isto vrijeme za rješavanje prometa u Gradu traže stručnjaci van Dubrovnika „koji ne mogu sagledati pravo stanje stvari“.
 
SEMAFORI ĆE SMANJITI PROTOČNOST
 
– U takvim okolnostima predviđa se izgradnja čvorišta Ilijina glavica sa semaforima, iako je na natječaju bilo naglašeno da se zbog važnosti čvorišta treba izgraditi denivelirano čvorište. Semafori će smanjiti protočnost vozila za oko 50 posto – naglašava Polović i dodaje kako njegovo rješenje predlaže izgradnju čvorišta u tri varijante.

– Naše čvorište bi bilo napravljeno tako da ima razdjelni pojas – ogradu, kako ne bi došlo do frontalnog sudara. Po našem rješenju, 5 smjerova je u potpunosti slobodno, a kod ostatka prometnih pravaca se koristi prvenstvo prolaza. U potpunosti je riješen i prolaz pješaka i invalida, a sama signalizacija dobro je riješena zbog turista, kao i zaštita od buke. Također smo riješili izlaz iz garaže koja dobiva posebnu traku, jer sadašnje stanje ugrožava sigurnost njenih korisnika. Naime, od antike do danas vrijedi pravilo da se javni objekti moraju moći isprazniti u roku od oko pola sata.
 
TUNEL OD GARAŽE DO MINČETE
 
Također predlažemo tunel od garaže do Minčete u nekoliko opcija. Po njegovom rješenju tunel za vezu do Grada ne ide ispod kuća, već ispod ceste, te je 300 metara kraći od predviđenog, što znači veliku uštedu, kako u izgradnji, tako i u ventilaciji. Smatra da je njihovo rješenje daleko svrsishodnije. Također napominje kako u svom prijedlogu rješenja prometa na Ilijinoj glavici koristi isti onaj princip na temelju kojeg je građena petlja na Ilijinoj glavici.

– S magistrale se dolazi u dvije trake, a zatim se prestrojava u tri trake. Jedna ide za Gruž, druga u Grad, a treća u Gruž i Lapad. Na tim prometnim pravcima nema nikakvih zapreka. Izlaz iz Gruža i Lapada predviđen je sa dvije trake koje potpuno slobodno idu do magistrale. Na taj način bi se spriječila gužva u Gradu. S jednom trakom predvidjeli smo prolaz prema Gradu i garaži te uključenje u pravac koji vodi prema Gradu. Zatim smo iz Grada i garaže predvidjeli dvije trake – jedna se uključuje prema magistrali, a druga nadvožnjakom ide za Gruž i Lapad.

Iz smjera Gruža i Lapada prolazi se ispod nadvožnjaka te se uključuje u smjer Magistrala – Gruž. Smjer iz Hebrangove ulice za Grad i magistralu uključuje se preko nadvožnjaka – pojašnjava Polović.

Naglašava kako je ovo tek jedna od tri varijante koje je predvidio u projektu. Napominje kako je proveden međunarodni natječaj za Centar iza Grada, koji nažalost nije dao očekivane rezultate. Međutim, ističe kako upravo on ima optimalno rješenje toga područja.

– Taj Centar bi trebao biti bolji od Pila te bi postao centralno mjesto za prihvat i odlazak turista s trgovačkim sadržajima, a naročitu smo pozornost posvetili stanarima iz Grada kako bi im Centar bio na usluzi. Također smo predvidjeli prijelazni period za korištenje i izgradnju, zbog istraživanja arheoloških iskopina – zaključuje.