Samostalna izložba vrsnog slikara, grafičara, ilustratora i profesora na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti Siniše Reberskog otvorit će se u Domu Marina Držića u subotu, 27. travnja 2019. u 19 sati.
Izložba ‘Igra Vidre’ objedinjuje ukupno 22 rada izvedenih u tehnici akvarela u kojoj se umjetnik Siniša Reberski najradije izražava i za koju je na 6. hrvatskom trijenalu akvarela dobio Veliku nagradu trijenala. Radovi su nastali kao rezultat umjetnikovog pomnog i slojevitog istraživanja života i stvaralaštva Marina Držića s naglaskom na psihološku karakterizaciju glavnih i sporednih likova iz Držićevih djela koje umjetnik pretvara u simbole ljudskih sudbina.
Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti i muzeologinje Sonje Švec Španjol:
-Uz element igre, ključna nit poveznica velikog književnika Marina Držića i likovnog umjetnika Siniše Reberskog jest pisana riječ. U XXI. stoljeću obilježenom digitalnim svijetom arhaična duša Siniše Reberskog ugođena prema kriterijima davnih zaboravljenih vrijednosti usmjerila ga je u područje kaligrafije, tipografije i grafičkog oblikovanja pisma. Stoga je izazov interpretacije Držićeva lika i djela posve prirodno pretočen u ciklus radova na papiru bogatih i krajnje zasićenih boja toplih zemljanih tonova unutar kojih umjetnik oslobađa i rasvjetljuje prostor za pojedine pozadinske akcente poput kaligrafski ispisanih citata. Boja postaje živa materija koja prenosi intenzitet slikarskog nadahnuća. Prilikom utjelovljenja odabranih likova iz Držićevog opusa pojedini rad krase citati u kojima se određeni lik spominje ili ih on sâm izgovara. Svaki rad predstavlja jednu kartu koja utjelovljuje karakter prikazanog lika. Sve karte su unificirane utoliko da su numerirane, imaju definirani okvir i simbol koji se ponavlja u sva četiri ugla na pojedinoj karti, te je u podnožju ispisan naziv pojedinog lika odnosno ilustriranog simbola. Poniranjem u osebujnost slikarskog istraživanja Siniša Reberski utjelovljuje pojedini karakter objedinjujući likove u jedinstvenu cjelinu, no istovremeno zadržavajući senzibilitet naglašene individualnosti pojedinog djela.
Princip prikazivanja motiva u formi simbola ostvaren metodom redukcije gdje je lik sveden na osnovne prepoznatljive elemente nadopunjen je tekstom, povremenim naznakama ambijenta ili okolnog prostora, te prisustvom predmeta koji igraju ulogu atributa pojedinog lika. Slobodni slikarski elementi poput svjetlijih i tamnijih ekspresivnih pozadinskih mrlja, te prigušene, tople, krajnje zasićene boje stvaraju dojam stranica istrgnutih iz starih iluminiranih manuskripata. Svjestan važnosti Držićeve primjene narodnog jezika u dramskim žanrovima, komedijama, tragedijama i pastoralnim dramama, te njegove sposobnosti da u istom tekstu miješa različite jezike i narječja, Siniša Reberski kaligrafski ispisanim citatima oplemenjuje ciklus radova, nadopunjujući pritom sadržaj slike direktnom Držićevom mišlju.
Siniša Reberski rođen je u Zagrebu gdje je 1987. godine diplomirao u klasi prof. Ante Kuduza na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1987. do 1990. godine studira na Hochschule für Angewandte Kunst u Beču u Majstorskoj klasi za umjetničko pismo i oblikovanje knjiga kod prof. Goldschmid, prof. Hansena i prof. Lürzera. Godine 1990. radi u frankfurtskoj reklamnoj agenciji ‘Lowe-Lürzer’ kao ilustrator i lay-outer. Od 1990. do 1994. godine radi kao grafički dizajner, ilustrator i grafički urednik u ‘Glasu koncila’. Godine 2016. završava poslijediplomski specijalistički studij kaligrafije i stječe akademski stupanj magistra umjetnosti na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani kod mentora prof. Bratuša, i prof. Muhovića. Od 1991. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, trenutno u zvanju redovnog profesora. Od 2017. godine predstojnik je Katedre grafike na Akademiji likovnih umjetnosti.
Predavao je na Studiju dizajna Sveučilišta u Zagreb, Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci i na Oddelku za oblikovanje na ALUO u Ljubljani. Uz nastavni rad bavi se kaligrafijom, ilustracijom, rukopisnim pismom, grafikom i slikarstvom. Od slikarskih tehnika najradije se izražava u akvarelu za što je na 6. hrvatskom trijenalu akvarela dobio Veliku nagradu trijenala. Izlagao je na dvadesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i na brojnim skupnim izložbama.