Javno izlaganje o prijedlogu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i pripadajuće Strateške studije utjecaja na okoliš održano je u srijedu popodne u Gradskoj vijećnici.
Odluku o izradi Ciljanih izmjena donijela je Županijska skupština u prosincu 2012. godine, a izmjene se odnose na Općinu Ston. Točnije, kako nije iskazan interes niti je izgledna realizacija projekta ugostiteljsko-turističke namjene na građevinskim područjima uvale Vučina (površine 10 hektara s kapacitetom 250 kreveta) i uvale Sutvid (površine 3 hektra s kapacitetom 300 kreveta) kod Žuljane, ta neperspektivna područja se ukidaju, a u plan se dodaju dva nova, u Dubi Stonskoj, odnosno uvali Bjejevica (ukupna površina 13 hektara i kapacitet 550 kreveta), za koje postoji ‘realan i obrazložen’ interes i potpora Općine Ston, a riješeni su imovinsko-pravni odnosi.
– Od izrade Plana nisu pokrenute nikakve aktivnosti na realizaciji planiranih zona te su one postale ograničavajući faktor gospodarskom razvitku Općine Ston. Realizacijom projekta bi se , koristeći postojeće potencijale na održivim osnovama, turistički aktiviralo i šire područje – stoji u obrazloženju.
Međutim, lokacija novog područja planirana je unutar Posebnog rezervata Malostonski zaljev i Malo more te unutar područja ekološke mreže RH što je glavni razlog neslaganja jednog dijela javnosti s realizacijom ovog projekta.
Na javnom izlaganju u ime tvrtke izrađivača dokumenta IPZ Uniprojekt Terra govorili su Nenad Mikulić i Danko Fundurulja, koji su i odgovarali na pitanja zainteresiranih građana.
– Treba održati cjelovitost područja. Svjesni smo da s jedne strane imamo zaštitu, a s druge dolazak turizma. Kad je riječ o zaštiti, u plan su unesene zabrane gradnje u priobalju, nastanka plaža, izmjene izgleda obale, privezišta, sidrišta. Sanitarne otpadne vode trebat će riješiti kroz sustav Neum – Mljetski kanal – istaknuo je, između ostalog, Mikulić.
Jadranka Šimunović iz Eko-Omblića kazala je kako je mislila da se od ovog projekta odustalo, upitavši kako će se projekt snabdijevati vodom te što je s mišljenjem struke.
– Mora se planirati spoj na vodovod, jer su lokalni izvori nedovoljni. Struka jest konzultirana u izradi dokumenta – odgovorio joj je Mikulić, dok je Fundurulja dodao kako će biti potrebno osigurati dodatne količine vode, najvjerojatnije iz regionalnog sustava Neretva ili Ombla.
Ravnatelj Instituta za more i priobalje Valter Kožul ponovio je već poznat stav te institucije protiv projekta.
– Strogo smo protiv zahvata u području zaštićenom još pred 30 godina. Zaštitom čuvamo školjkarstvo, koje ima dugu tradiciju. Na kraju, ako ovo dopustimo, kako sutra zabraniti isto Bosni i Hercegovini ili nekom drugom ulagaču? Ponovno predlažemo južnu stranu Pelješca kao idealnu za ulaganja, a koja bi osigurala budućnost i za turizam i za školjkarstvo – kazao je Kožul.
– Ništa nije tajna, naravno da su uočene slabosti – odgovorio mu je Mikulić, dok je Fundurulja dodao kako će se budućnost definirati kroz prostorne planove.
Krešimir Čupić upozorio je kako se ni danas ne zna tko je pravi ulagač u projekt, a koji je prije nekoliko godina za 30 milijuna eura ‘pokupovao zemlju domaćeg stanovništva’.
– Kupovao je za 8 eura po kvadratu, a koliko će biti cijena nakon izmjene? Sve je ovo da se zaradi na prenamjeni zemljišta – ističe Čupić. Odgovorio mu je prozvani načelnik Općine Ston Vedran Antunica, kazavši kako projekt nije od jučer.
– Općina je, da bi se ulaganje uspješno ostvarilo, odrekla 3 hektra turističke zone – rekao je Antunica.
Arhitekt Dinko Bakulić pitao je zašto Općina Ston nije angažirala stručnjake da bez pritiska ulagača odrede povoljna područja turističke zone, a ne da se zone određuju od zahtjeva do zahtjeva. Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Marina Oreb odgovorila je kako se županiju često optužuje kako ne podržava ulaganja.
– Ovo je poticaj Općini Ston. Projekt je izgledan i idemo s njim do kraja, ako uspijemo – rekla je Oreb.
Nevenka Đirlić pitala je načelnika Antunicu je li se zbog ovog projekta Općina Ston odrekla školjkarstva i marikulture.
– Kaže se da projekt neće imati značajniji utjecaj? Izračunajte mi što to znači ‘značajnije’? Školjkari se boje izgubiti koncesiju pa ne prigovaraju. Tko je ovdje lud? Čije su ovo ideje? Ovo su čiste malverzacije zemljištem – istaknula je Đirlić.Inače, javni uvid i javna rasprava o dokumentaciji održava se od 26. studenog do 28. prosinca 2015. godine. Prijedlozi, mišljenja i primjedbe javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi, ili se mogu dostaviti u pisanom obliku UO za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije.