Aktualno

GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ Nitko ne smije biti bez kruha, sve ostalo će biti nadstandard

Nakon parlamentarnih izbora razgovarali smo s jedinim kandidatom iz Dubrovnika, koji je osvojio saborski mandat. Gradonačelnik Mato Franković za DuList je potvrdio kako će prvo vrijeme biti u Saboru, a u razgovoru je objasnio i za što će se u Zagrebu zalagati. No, osvrnuli smo se i na gospodarsku i financijsku situaciju koja Dubrovnik očekuje ove jeseni i zime.
-Tako je odlučila i velika većina gradonačelnika koja je izborila saborski mandat. Glavni cilj je svima gotovo isti – da se zakoni koji su vezani za financiranje jedinica lokalne samouprave promijene. Posebno zakon o proračunu u kojem bi se gradovima i općinama dozvolilo dugoročno zaduživanje za obrtna sredstva. To bi značilo da možemo dignuti značajnije kredite, čija bi otplata počela tek za dvije godine. Svima nama to bi omogućilo prezimiti i dočekati iduću godinu financijski stabilno. Naravno, pomoći svima kojima pomoć bude potrebna, a istovremeno osigurati neke normalne financije, je prioritet svih gradonačelnika i načelnika. To je i moj prioritet. Mene ne zanima dugoročno biti saborski zastupnik, ali dok ne riješimo neke vrlo važne stvari za Grad, bit ću u Saboru. Naravno, očekujem da ću za Grad uspjeti povući maksimalno sredstava iz europskog fonda gdje će Hrvatskoj na raspolaganju biti 70 milijardi kuna. Za taj jedan dan u Zagrebu ništa se neće dogoditi u Gradu, a mislim da mogu upravo taj jedan dan biti korisniji u Zagrebu.

Kroz neke se medije provlači da će se u Zagrebu rješavati pitanje dubrovačkog GUP-a. To baš ne bi bilo realno za očekivati?
Ne, GUP ćemo riješiti mi u Dubrovniku. Nama Zagreb za to ne treba. Riješit ćemo ga sami. Tekstualni dio nacrta je već gotov i taj dio će se rješavati u dva koraka. Pod prvim korakom se podrazumijeva javna rasprava koja bi se uskoro trebala održati, a drugi korak je da se na jednoj od sljedećih sjednica pokrene još jedna izmjena i dopuna GUP-a. Taj bi korak bio još restriktivniji i detaljniji. Mi bismo do prosinca trebali izmijeniti tekstualni dio GUP-a, koji će unijeti enormnu promjenu i mjeru u odnosu na postojeće stanje.

Što bi podrazumijevala ‘enormna’ promjena?
Ona bi se ticala svega što je dosad bilo problematično od iskoristivosti parcela, površine izgrađenosti parcela, katnosti, dotaknut ćemo se podrumskih prostora, a dodatno ćemo učvrstiti i situaciju oko parking mjesta. Napravili bismo red, a onda bi u pravim izmjenama i dopunama GUP-a išli u smjeru čak i brisanja pojedinih građevinskih površina, na užem području grada i vraćanja više zelenih zona jer nam to zakon omogućuje. To bi se sve dogodilo u trećem koraku.

To bi se vjerojatno dogodilo početkom drugom mandata?
Tako je. Taj korak se može očekivati sljedeće godine.

Zadovoljni ste ostvarenim rezultatom na izborima, posebno preferencijalnim glasovima?
Ostvarili smo bolji rezultat nego na prošlim parlamentarnim izborima 2016. godine za više od 2 posto. Zadovoljan sam i preferencijalnim glasovima, a posebno s činjenicom da sam jedan od rijetkih gradonačelnika koji je osvojio više od Vilija Beroša u svojoj sredini. Po broju ostvarenih preferencijalnih glasova u X. izbornoj jedinici sam drugi, prvi je Vili Beroš. Od ukupno svih političara na svim listama po broju preferencijskih glasova sam peti, a sve četvero prije mene su bili nositelji lista svojih stranaka tako da mislim da taj podatak govori dovoljno za sebe.

Je li to možda dobar temelj za lokalne izbore ili je još rano o tome kalkulirati?
Može biti indikativan temelj, ali opet ovi rezultati ne moraju ništa značiti. Ne zanosim se. Svaki izbori su jedna utakmica, dolaze u svoje vrijeme i teško ih je usporediti s bilo čime drugim. Velika stvar je da HDZ nije izgubio niti jedne izbore od prošlih parlamentarnih do ovih parlamentarnih izbora. Ostvarili smo pobjede, ali moramo i dalje biti oprezni i raditi jednako kao i sada.

Na jednoj od posljednjih presica uoči izbora spomenuli ste kako nekretninski lobiji spremaju svoga kandidata. Znate li već tko bi vam mogao biti protukandidat?
Prema mojoj informaciji nekretninski lobij se još uvijek nije odlučio hoće li odabrati za kandidata Roka Tolića ili Andra Vlahušića. Rade istraživanja kako bi dokučili koji od njih im je prihvatljiviji. Svakako, previše su dužni Andru Vlahušiću s obzirom na to da je cijeli GUP prilagodio željama pojedinaca iz nekretninskog lobija. Andro Vlahušić je izradio GUP po narudžbi i sada su mu mnogi dužni, tako da je pitanje kojega od ta dva kandidata će oni izabrati. Kojeg god izaberu od te dvojice, siguran sam da će Dubrovčani itekako prepoznati tu perfidnu igru pojedinaca koji i dalje žele nastaviti devastirati prostor grada Dubrovnika.

Iako je prilično rano o tome razgovarati, koga biste radije vidjeli za protukandidata – Vlahušića ili Tolića?
Ma nemam uopće preferencije. Znam da ću i jednog i drugog pobijediti sa 70 posto pa tko god došao u drugi krug. Tako zadnje ankete ‘kažu’.

Je li HDZ radio ankete?
Jest, prije nešto manje od mjesec dana. Prema rezultatima te ankete u drugi krug ulazimo Vlahušić i ja te ja u drugom krugu osvajam 69,7 posto, dok sam u prvom krugu na preko 40 posto, a Andro na 17 posto.

U izbornoj noći ste ponovili da se nakon drugog mandata nećete kandidirati za gradonačelnika?
Ni za jednu političku funkciju u državi.

Čemu to?
Mislim da čovjek treba dati svoj maksimum i da njega može dati u osmogodišnjem mandatu u svome Gradu. Onda se može baviti nekim drugim poslovima. Nitko nije preplaćen da bi se politikom bavio cijeli život.

Zar ne bi bilo lijepo da se s pedesetak godina možete pohvaliti: ‘kad sam ja bio ministar…’?
Ja nikad nisam želio biti ministar.

Zbog odlaska u Sabor odreći ćete se i funkcije predsjednika TZ Grada Dubrovnika? Tko će preuzeti tu funkciju?
Razgovarao sam s dva najbliža suradnika u vijeću Turističke zajednice, Katijom Jerković i Tomislavom Dumančićem te sam zaključio da će, s obzirom na funkciju saborskog zastupnika i gradonačelnika koju ću obavljati istovremeno, biti operativno gotovo nemoguće i dalje biti na mjestu predsjednika TZ Grada Dubrovnika. Novi Zakon o turističkim zajednicama je predvidio mogućnost da gradonačelnik, koji je po funkciji predsjednik, može odabrati jednu osobu koja će predstavljati gradonačelnika i voditi turističku zajednicu. Ostat ću u vijeću Turističke zajednice, a mjesto predsjednika će preuzeti Stanko Ljubić. Riječ je o čovjeku s dugogodišnjim iskustvom u turizmu. Prošao je kroz više kriza na svom poslovnom putu, a godinama je prisutan u Turističkom vijeću TZ-a te na mjestu predsjednika može dati veliki doprinos. Tomislav Dumančić i Katija Jerković će mu biti desna i lijeva ruka, naravno uz maksimalnu moju podršku.

Ne bi li bilo logično da je tu ulogu preuzeo netko iz sustava gradske uprave, primjerice vaša zamjenica Jelka Tepšić koja je i bila na čelu TZ-a?
Gospođa Jelka Tepšić vodi sektor kulture, a s obzirom na obveze koje imamo u kulturi, posebno one financijske prirode i sve vezano za osjetljivost grane u ovim trenutcima ne može biti rastegnuta dodatnim angažmanom i na turizam. Procijenio sam da je najbolje raspodijeliti se. Ima nas dovoljno, dovoljno spremnih i sposobnih. Planiram ovaj tjedan napraviti i razgovor s Nikom Bulićem i s gospođom Pavom Župan Rusković te ću ih zamoliti da nam se pridruže u timu da zajedničkim snagama uz Gorana Hrnića ojačamo cijelu priču i jako dobro pripremimo turističku 2021.

Možemo li razjasniti iznos od 14 milijuna kuna koji se spominjao za kampanju avioprijevoznicima? Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika nemaju te novce, oni tek trebaju biti dodijeljeni iz Zagreba? Je li to točna informacija budući da se u javnosti stvorio dojam da mi već te novce imamo osigurane, ali ih ne znamo potrošiti?
Tako je. Taj iznos treba doznačiti Ministarstvo turizma putem Vlade Republike Hrvatske. Dubrovnik je jedna od najpogođenijih turističkih destinacija. Osamdeset i više posto naših gostiju dolazi avio linijama i pomoću tih 14 milijuna kuna planiran je cijeli operativni plan ulaganja u promociju Dubrovnika točnije prema avioprijevoznicima koji lete za Dubrovnik. Naša obveza prema Vladi i Ministarstvu turizma bila je napraviti operativni plan ulaganja u svaku kompaniju uključujući naravno izračun broja naleta, putnika i obveze koje će kompanije imati. Sve te detalje uskladili smo s avioprijevoznicima, dogovorili smo točne iznose, napravili smo kalkulacije i poslali ih u Ministarstvo turizma. Teško je za očekivati da ćemo te novce dobiti prije konstituiranja nove Vlade. O tome su obaviještene aviokompanije, a u trenutku kad bude izglasana nova Vlada, s njima će se potpisati ugovori. Kompanije u sve većem broju uredno lete prema Dubrovniku, a od 15. srpnja kreće i British Airways, EasyJet i JetAir. Od polovice srpnja očekujemo značajna povećanja, a za podsezonu nam je važan Istanbul jer nam on dovodi istočno tržište.

Smatrate li da će novci biti kasno uloženi?
Neće, to se vidi i po trenutnom broju aviolinija koje slijeću na ZL Dubrovnik. Neki nas pokušavaju usporediti sa Splitom, međutim, to je neusporedivo. Sve ide po planu i sukladno dogovoru sa svim velikim aviokompanijama. Želim napomenuti da je Lufthansa u trenutku kada se otvorila prema svijetu među prvim gradovima poletjela iz Frankfurta baš za Dubrovnik. To se nije dogodilo slučajno!

Je li se išta moglo napraviti kako bi odgovorili američku aviokompaniju od potpunog ukidanja zračnog prometa između Philadelphije i Dubrovnika?
Radili smo maksimalno na Americi, razgovarali smo i s veleposlanstvom, izravno s American Airlinesom i tu se nije ništa moglo napraviti. To je bila njihova poslovna odluka. Američko tržište zračnog prometa se u potpunosti zaustavilo i teško će se otvoriti do listopada ove godine, ako i tada. Moram naglasiti da je samo 10 posto putnika dolazilo izravnom linijom iz Amerike prema Dubrovniku, a čak 90 posto ih je dolazilo ili preko Londona ili Rima. Zato nam je bila važna reaktivacija baš tih linija, Rima i Londona. S njima smo, putem konekcijskih letova, spojeni s cijelim svijetom i Amerikom dakako.

Danas je u gradu prekrasno i nama građanima, ali i turistima. Možemo li iz ovoga stanja iznaći novi turistički smjer?
U ponedjeljak sam se baš susreo s nekoliko turista, bilo je među njima i Amerikanaca. Oduševljeni su koliko je grad lijep. Dosad su stalno slušali o gužvama u Dubrovniku, a sad ih je dočekalo nešto savršeno. Oni ovdje uživaju. Danas je u Gradu nešto više od 4 tisuće turista i slušajući njihove komentare svjesni smo da se oni ovdje osjećaju dobro, lijepo im je, znači to je to. Ipak, te brojke moramo dignuti na nešto veću razinu kako bi i nama bilo dobro. U kolovozu bi se prema sadašnjim procjenama tjedno trebalo ostvariti oko 10 tisuća noćenja, prošle godine je bilo 25 tisuća. Trebamo biti svjesni da nitko neće previše zaraditi. Ovo nije ono što mi želimo. Mi želimo mjeru, mjera je puno više od ovoga što imamo danas, ali i puno manje od onoga što smo imali prošle godine. Tu mjeu će zaokružiti plan upravljanja koji priprema Sveučilište u Dubrovniku zajedno sa Zavodom za obnovu, a već je sad poznato da Dubrovnik može ‘podnijeti’ 8 tisuća gostiju. Moramo se držati i nastaviti putem kojeg smo zacrtali, a to je kontrolirani turizam kojim se upravlja, a ne koji se događa. Više nam se ne smiju ponoviti nebrojeni turisti s kruzera, taj broj se treba zadržati na 4 tisuće gostiju istovremeno, a uz upravljanje prometa na Pilama mi ćemo uspjeti. Sad imamo savršenu priliku stvoriti priču s novim početkom po mjeri građana i turista.

Očekuje nas financijski teška zima. Koje su gradske tvrtke najslabija karika? U kuloarima se spominju procjene kako Libertas ima gubitke od 60 milijuna kuna?
Najviše će biti pogođene tvrtke Libertas i Čistoća. Čistoća je također iznimno vezana za turistički sektor, sezonu, hotelske kuće. Prihodi su se smanjili za gotovo 70 posto. Što se tiče Libertasa, sreća je da smo tu tvrtku uspjeli financijski konsolidirati. Da je ove godine bilo sve u redu, Libertas bi poslovao sa značajnom dobiti. To sad nije tako i tvrtka je u minusu od 12 milijuna kuna. To je još uvijek održiv iznos. Uspijevamo ga održati na nogama i držat ćemo ga i dalje s tim da će Libertas ići u veliko restrukturiranje. Radimo na tome, s tim da će Libertas ući u kreditno zaduženje. Prihodi ove tvrtke u prvih 6 mjeseci ove godine su pali 90 posto. I upravo u tome leži razlog zašto određene linije ne voze. Nemamo dovoljan broj ljudi, vozača, a kad linija vozi prazna generira velike gubitke i tvrtka tone sve dublje. Osigurali smo građanima konekcijske linije, ali ne možemo sve povezati odjednom i u onom obimu kao prije ove situacije. Sada vozimo s otprilike 50 posto ljetnog rasporeda.

Je li se razmišljalo o smanjenju cijene karata ili pokaza budući da sve linije nisu u funkciji?
Nije s obzirom na to da u Gradu ima 8 tisuća besplatnih pokaza, dok dio građana plaća pokaz 250 kuna. Vrlo skoro ćemo trebati početi mijenjati socijalni program Grada Dubrovnika i prilagođavati ga imovinskim cenzusima jer gradska blagajna ne može izdržati da je sve za svih besplatno. Krenuli smo s izradom socijalnog cenzusa koji je temeljen na minimalnoj plaći. Svi oni koji imaju prihode veće od minimalne plaće morat će kupovati redovne pokaze. Mislim da je to sasvim normalno i da je to očekivano i odgovorno.

Ipak na jesen i zimu možete očekivati povećanje broja sugrađana s minimalnom plaćom? Imate li projekciju?
Imamo i upravo zbog toga želimo osigurati veću financijsku likvidnost Grada kako bismo pomogli kriznim skupinama. Na početku smo s višemilijunskim sredstvima pomogli kriznim skupinama građanima, tvrtkama, obrtnicima, podstanarima. To nastavljamo i dalje raditi, ali nam blagajna mora biti čvrsta i financijski stabilna da bismo mogli pomagati drugima.

Proračun se bez turizma sporo i nedostatno puni. Koliko će Grad još moći izdržati?
Bez kreditnog zaduženja možemo izdržati još najduže mjesec dana. Uz kreditno zaduženje možemo dočekati proljeće sljedeće godine. Nama je cilj da nitko ne bude bez kruha, to je ključ! To ne smijemo dopustiti nikako, a sve drugo je nadstandard. Nadstandardi na koje smo u Dubrovniku bili naviknuti prestat će privremeno postojati. To privremeno će trajati do trenutka dok se ne vratimo u modus da imamo veliki proračun. Tek tada ćemo opet moći razmišljati o besplatnim uslugama za naše sugrađane. Kad toga nema moramo osigurati ljudima kruh i osnovne namjernice za život, dostojanstven život, a sve drugo može sačekati.

Zapravo, vratimo li se izbornom ciklusu, najveća kriza mogla bi se osjećati ususret lokalnih izbora. Hoće li vam jedna takva situacija pomrsiti planove i dovesti u nelagodniju situaciju pred izbornu utrku?
Imat će to svoje reperkusije na izbore, ali svako vrijeme nosi svoje izazove. Ja neću politički kalkulirati u tim trenutcima. Radit ću u korist i interes Grada Dubrovnika i njegovih građana pa ako to znači da i ne dobijem izbore, prihvatit ću to. Važno mi je financijski stabilizirati Grad, držati ga stabilnim, sigurnim i da sve socijalne skupine budu namirene. Neću se sigurno baviti političkim kupovanjem mira jer me to ne interesira. Nitko se nije rodio na mjestu gradonačelnika pa ne mora na njemu biti trajno. To uopće nije moj prioritet.

Dosta komentara je polučio Vaš govor na otvaranju Igara. Pretpostavljam da su vam mnogi pljeskali zato što to moraju, ali jeste li čuli i negativne komentare?
Okružen sam s ljudima koji mi najčešće govore istinu. Bilo je i pozitivnih, ali i negativnih komentara.

Što je i kome najviše zasmetalo?
Onima koji su se prepoznali da sam ih prozivao zbog tezora. Istina nekad najviše boli. Uistinu mislim da smo Grad koji se isključivo i jedino okrenuo tezoru i da nam je počelo sve smetati, a premalo smo mislili o budućnosti. Tezoro da, ali s mjerom i uvijek moramo čuvati da imamo dovoljno za teške dane. Tezoro nipošto na štetu grada, već jedino u korist zajednice.

Na posljednjoj izbornoj tiskovnoj konferenciji izjavili ste da su vam određeni ljudi iz nekretninskog sektora prijetili. Najavili ste da ćete izaći s imenima u javnost?
Pričekat ću još nekoliko tjedana, ali križaljka je gotova, kockice su posložene. Imena su spremna i točno se zna tko stoji iza koga i tko i na koji način vuče poteze. Razvidno je sve i vremenskim tijekom, od datuma kada se počelo događati i tko je stao u službu nekretninskog lobija. Sve je vrlo jasno.

Možete li biti malo jasniji?
Situacija je dramatično eskalirala kod dvije točke koje su bile uvezane jedna uz drugu. Prva točka vrenja je bila Ulica kardinala Stepinca, a drugo veliko uzavrenje se dogodilo pri promjenama u Upravnom odjelu za izdavanje prostorno planske dokumentacije. Na tome su se sablje isukale, a sada traju njihove pripreme za daljnje aktivnosti.

 

Ne brzoj cesti preko Omble
Sukladno strategiji Europske unije prometna povezanost je dio europske direktive. Smatram da će cesta od završetka Pelješke brze ceste do Zračne luke Dubrovnik biti sigurno realizirana u četverogodišnjem razdoblju ove Vlade. Projektna dokumentacija je pri kraju i potrebno je riješiti jedini preostali problem, a to je prelazak preko Omble. Ne podržavamo prolazak ceste preko izvorišta rijeke Omble. Osobno se zalažem da priključak bude na mostu dr. Franja Tuđmana te se nastavlja rubom brda poviše Sustjepana prema Brgatu, na potpuno neizgrađenom području.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 15. srpnja 2020.

Pročitajte još

‘SLATKO OD SRCA’ Torte s porukama, 150 kilograma kolača i slasne marmelade za osmijehe u Banovini

Maria Prkut

VRIJEDNO PRIZNANJE Plava vrpca Vjesnika za četiri dubrovačka policajca koji su spasili 36 migranata

Dulist

8. Forum obiteljskog smještaja: U borbi za turistički kolač odlučujuća će biti organiziranost, ne samo sigurnost

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija