Hoće li nepravomoćna presuda od deset godina zatvora bivšem premijeru Ivu Sanaderu za ratno profiterstvo u procesu HYPO banke i korupciju u procesu INA-MOL obnoviti izgubljeno povjerenje građana u pravosuđe?
Ako je vjerovati riječima odvjetnika Branka Šerića, u Državnom odvjetništvu barata se listom s čak tridesetak imena mogućih optuženika za ratno profiterstvo. S druge strane, iz odvjetničkog tima Iva Sanadera uporno se tvrdi kako je riječ samo o izdvojenom slučaju, političkom procesu s ciljem zatvaranja njihovog klijenta na dugogodišnji zatvor. Posebno napominju kako Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, koji je na snagu stupio u svibnju 2011. godine, zapravo „Lex Sanader“, odnosno zakon posebno i jedino smišljen i donesen za eliminaciju bivšeg premijera.
Dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ističe kako se na presudu Sanaderu za ratno profiterstvo u pravničkim krugovima gleda s popriličnom skepsom.
Trebamo se suočiti s prošlošću
– Pravnici smatraju kako je to bio samo okvir kako bi se Sanadera kaznilo, time što se reaktivirala mogućnost da mu se sudi za ratno profiterstvo, umjesto da mu se sudi najprije u nekim drugim procesima. Osobno prema tome nisam toliko kritičan, posebno ako uzmemo u obzir da je informacija o pripremi još nekih drugih optužnica za ratno profiterstvo točna. Mislim da je dobro da je donesen Zakon o ratnom profiterstvu, koje takvo djelo opisuje kao kazneno djelo koje ne zastarjeva. Hrvatska se treba u svim pogledima suočiti sa svojom prošlošću – ističe Šalaj, koji ne smatra kako će priča o ratnom profiterstvu stati na Sanaderu, i nazivu „Lex Sanader“ koji je Zakonu prišiven.
– Ako DORH ima dovoljno dobre dokaze da podigne dovoljan broj optužnica, to će biti samo dokaz da zakon nije osmišljen samo zbog Sanadera, već da DORH na sve to gleda puno šire. Ako sve ostane samo na slučaju Iva Sanadera naravno da će uvijek postojati neka sumnja da je to bio jedan način da se Sanadera što prije zatvori. Nadam se i želim vjerovati da to nije tako i da je zaista riječ o široj priči u kojoj će DORH pokušati dokazati da se i u nekim drugim slučajevima također radilo o ratnom profiterstvu – kaže Šalaj.
Posebno ističe kako je kristalno jasno da je u Domovinskom ratu bilo onih koji su to vrijeme iskoristili za osobno bogaćenje.
– Politički analitičari, kao i građani, bili su svjedoci kako su, koliko god je rat bio obrambeni, a većina građana sudjelovala u obrani države, postojali oni koji su rat iskoristili za neke druge stvari, osobno bogaćenje. Je li to sad moguće dokazivati nakon 18 godina, je su li dokazi protiv Sanadera bili dovoljno dobri? To je više pravničko pitanje, ali meni se kao načelo to ne čini spornim i mislim da je to u redu – tvrdi Šalaj.
Mediji su nepovjerljivi
Ipak, je li moguće odrediti moguće promjenu u javnom mnijenju? Optimizam se u javnosti, posebno u tzv. uličnim anketama uglavnom svodio na komentare u afektu: „Dobro su ga osudili!“, „Mogli su mu dati i više!“…
– Bitne su dvije stvari. Jedna je da je ovo tek početak, jer građani još nisu uvjereni da će to zaista tako i biti. Govore kako je riječ tek o nepravomoćnoj presudi, kako tek treba vidjeti što će se dogoditi na drugom stupnju. Teško je vratiti povjerenje i optimizam građana nakon što smo dvadeset godina živjeli u društvu u kojem je politička korupcija bila prisutna u samom vrhu. Nije to tako jednostavno, jer se povjerenje lako gubi, a vrlo teško se stvara. Trebamo se potruditi da to pravosuđe djeluje konzistentno – ističe Šalaj, ali i dodaje kako se njemu osobno posebno ne sviđa stav medija po toj temi.
– Ono što se može čuti i na javnoj televiziji, kao i kod nekih drugih komentatora, jest da oni javno iznose stav kako je u slučaju suđenja Ivu Sanaderu bila riječ o političkom procesu, kako mu je sve namješteno. Žele reći kako će Sanader biti jedini optužen i jedini će odgovarati, a da je toga bilo puno više. A znamo da imamo presudu bivšem podpredsjedniku Vlade, procese protiv nekih bivših ministara. Osobno ne bih tako nastupao. Čini mi se da su i mediji i komentatori previše nepovjerljivi prema našem pravosuđu, što opet kod naših građana može izazvati sumnju kako će sve stati na Sanaderu. Mediji ni sada ne žele reći kako je presuda Sanaderu dobra. Vrijeme je da pravosuđe zaista profunkcionira, počne suditi za političku korupciju na najvišoj razini i vrijeme je da počnemo živjeti u jednoj pravno uređenoj državi – smatra Šalaj, koji ipak dodaje kako će trebati još dosta vremena kako bi se vratilo povjerenje građana.
S druge strane, kaže Šalaj, neki političari i mediji ne rade u tom smjeru. Dapače, govore kako je riječ o političkom procesu. Koji bi onda događaj bio prevaga u sticanju povjerenja građana u pravosuđe i pravnu državu? Šalaj nudi rezultate najnovijeg istraživanja pulsa javnosti.
Što misle građani?
– Prije nekoliko dana za jednu privatnu medijsku kuću napravili smo istraživanje prema kojem otprilike 75 posto građana podržava presudu Sanaderu, a manje njih, negdje 58 posto, misle da je Sanader imao pravedno suđenje – ističe Šalaj, dodajući kako će ključan proces biti suđenje za Fimi mediju, gdje će se na optuženičkoj klupi naći i Ivo Sanader i HDZ.
– Mada o tome nije ugodno govoriti, ali ja sam gotovo uvjeren da će taj slučaj potvrditi kako je korupcija bila prisutna u našem društvu. Možda bi to mogla biti neka prekretnica za budući odnos građana prema politici, političarima, a onda i prema našem pravosuđu. Svi ti procesi zajedno, od Sanadera do Polančeca i nekih drugih, dovest će do toga da se zaista dokaže da nema nedodirljivih, kako političari nisu nedodirljivi, koliko god mi mislili da je sve to teorija urote. Jer ako netko po pravomoćnoj presudi deset godina sjedi u zatvoru, onda će svatko idući dobro razmisliti o svojim djelima. To će biti jasna poruka – zaključuje Šalaj.