Članovi Ronilačkog centra Abyss i Ronilačkog kluba Dubrovnik ronili su na dubini od oko 20 metara u subotu ujutro na plaži hotela President u sklopu istraživanja učinaka višemjesečnog izostanka ronjenja na organizam.
Ronioci su vadili krv prije i nakon zarona kao dio istraživanja koje provode doktorica znanosti Antonija Perović, spec. med. biokemije i Marina Njira Bratičević, spec. med. biokemije, u organizaciji Opće bolnice Dubrovnik, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, i Kliničke bolnice Dubrava
– Dubrovački ronioci još jednom sudjeluju u akciji ronjenja za znanost, zahvaljujući 18 ronioca koji volontiraju u ovom istraživanju. Provodimo istraživanje o utjecaju ronjenja s komprimiranim zrakom na biljege kardiovaskularne funkcije, funkcije živčanog sustava, hormonske i imunološke odgovore – rekla je Perović, dok njena kolegica Bratičević žurila odnijeti rashlađene uzorke na analizu.
Istraživanje će trajati pet tjedana, uz jedan zaron tjedno, i vađenje krvi prilikom prvog, trećeg i petog zarona. U slučaju da netko od sudionika istraživanja ne bude mogao stići na dogovorene termine, za njih će se organizirati dodatan termin. Prvi zaron bio je na dubini od 20 do 25 metara, dok će sljedećih tjedana biti na nešto većoj dubini od oko 30 metara. Ronioci su na najvećoj dubini proveli 10 minuta, uz spori izron u trajanju od 30 minuta.
– Ronioci, kad u nekom razdoblju ne rone, ne bi trebali ići na neke veće dubine nego bi trebali krenuti s manjim dubinama, onda postepeno to povećavati, kao u svakom sportu. Ronjenje je hiperoksidacijski sport, gdje dolazi do izloženosti organizma povišenim koncentracijama kisika. Primjena ovog istraživanja može se povezati s liječenjem u hiperbaričnim komorama gdje se udiše kisik pod povišenim tlakom, za što se pokazalo da je vrlo dobro u liječenju mnogih bolesti, čak eksperimentalno i u liječenju karcinoma, tako da hiperoksija ima mnoge protektivne učinke na organizam – kaže Perović.
Protekla istraživanja su bila usredotočena na pozitivne učinke antioksidansa u svrhu produljenja života.
– 2016. godine smo organizirali jedan zaron kojim se pratio akutni odgovor na oksidacijski stres. Oksidacijski stres nastaje zbog disanja kisika pod povišenim tlakom pod vodom. Rezultati tog istraživanja pokazali su da prvi zaron na 30 metara dubine nakon jednog zimskog razdoblja bez ronjenja dovodi do porasta oksidacijskih oštećenja. S druge strane istraživanje je pokazalo i da ronjenje dovodi do porasta antioksidacijske obrane organizma, i također, što je nama bilo u fokusu istraživanja, stvaranje molekule Sirtuin 3, koju nazivaju ‘anti-aging’ molekulom. Za nju je pokazano da se ona jače eksprimira genski, a nazivaju je molekulom protiv starenja jer je kod mnogih nižih organizama dokazano da ona produžuje životni vijek – rekla je Perović.
Kao najveće izazove pri izvođenju ovog i sličnih istraživanja Perović navodi birokraciju i logistiku pri organizaciji, ali i prikupljanje potrebnih sredstava.
– Puno je tu administracije, puno je ljudi i potrebne organizacije. Naravno i financijski sve te pretrage se trebaju opravdati, trebaju izvori za pokriće troškova reagensa i slično. Uglavnom nas Financiraju sponzori. Dio će ići iz novaca koji će se dobiti iz projekta, a dio iz donacija i sponzorstva – rekla je Perović.
Ovogodišnje istraživanje nije prvo takvo istraživanje provedeno u Dubrovniku, a istraživanja o učincima ronjenja se provode i drugdje u Hrvatskoj.
– Ovo je drugo istraživanje koje se provodi na dubrovačkim roniocima. U Splitu u suradnji sa Sveučilištem u Splitu često provode istraživanja na roniocima, no oni se međutim više bave područjem štetnog djelovanja dušika. Dušik, kao što znamo, uzrokuje narkotički učinak i glavni je uzrok dekompresijske bolesti, prilikom koje dolazi do stvaranja mjehurića – zaključila je Perović.