Učenici Gimnazije Dubrovnik proveli su tjedan dana u Milanu, u okviru programa razmjene učenika s Klasičnom gimnazijom Giovanni Brechet i tim započeli hvale vrijednu praksu suradnje čije inicijatorice su ravnateljica Gimnazije Dubrovnik Katarina Tolja i konzulica Republike Hrvatske u Milanu Iva Pavić.
Ideja o potrebi gradnje mostova ne samo na kulturnoj već i na obrazovnoj razini između Republike Italije i Republike Hrvatske započela je na proslavi Dana državnosti RH u Milanu u lipnju 2017.godine te uz nesebični angažman konzulice Ive Pavić dovela do suradnje ove dvije respektabilne škole.
Od 25. veljače do 3. ožujka 2018. učenici prvih i drugih razreda naše škole u pratnji profesorice Ivane Miošić i profesora Jasmina Derakovića živjeli su u obiteljima domaćina i sudjelovali u redovnoj nastavi milanske gimnazije. Svakodnevno pohađanje nastave, popodnevna terenska nastava i zajedničko druženje ostavili su dojam na sve sudionike ovog iznimno zanimljivog tjedna u Milanu. Profesori škole domaćina pokazali su izuzetan trud pri osmišljavanju satova i uključivanju naših učenika u nastavu. Naši su učenici pri tom pokazali izuzetnu zrelost, znanje i svestranost.
UPOZNAVANJE S BOGATOM MILANSKOM POVIJESTI
Za poslijepodnevni dio programa zaslužna je voditeljica projekta profesorica Veronica Olivotto, koja nas je u kratkom vremenu provela kroz najzanimljivije dijelove Milana te upoznala s najpoznatijim razdobljima bogate milanske povijesti. Ovaj višemilijunski lombardski grad jedan je od najbogatijih gradova Italije, a u mnogočemu (ne samo nogometu) i najpoznatiji. Prve asocijacije koje vezujemo uz Milano su: gospodarstvo, industrija, financije, EXPO, moda i dizajn, obitelji Visconti i Sforza, književnost, glazba i, naravno, naš Ruđer Bošković.
Prvog dana terenske nastave posjetili smo Palazzo Marino – Gradsku vijećnicu, nazvanu po vitezu Tomaso Mariniju. Palaču, koja je dio nacionalne baštine Italije, gradili su isti oni majstori koji su gradili i milansku katedralu. Palača je prepuna slika s mitološkim motivima, tapiserija i fresaka iz XVI. st., a danas je, kao i u srednjem vijeku, sjedište Gradskog vijeća Milana. Posjet novopostavljenom kipu Ruđera Boškovića, koji je izradio nitko drugi nego još jedan naš velikan Ivan Meštrović, iznimno nas je dojmio kao i šetnja do njegova posljednjeg počivališta u crkvi Santa Maria Podone.
Posebno zanimljiva bila nam je povijest Milana iz rimskog doba. Krajem IV. st. car Dioklecijan proglasio je Milano prijestolnicom Zapadnog Rimskog Carstva na čijem čelu je bio suvladar Maksimilijan. Vidjeli smo ostatke zidina iz tog razdoblja, dobro očuvane kule, stupove San Lorenza, crkvu Santi Apostoli e Nazaro, a posjetili smo i Arheološki muzej te Prirodoslovni muzej.
REMEK-DJELA: POSLJEDNJA VEČERA I DUOMO
Sljedećeg dana bili smo u Accademia di belle arti di Brera u kojoj je Ruđer Bošković, kao profesor optike, osnovao zvjezdarnicu. Iz kratkog obilaska pinakoteke Brera svakako moramo istaknuti remekdjelo La cena di Emmaus talijanskog majstora Caravaggia, rođenog u Milanu. Govorimo li o likovnoj umjetnosti i svjetskim majstorima, najupečatljiviji nam je ostao posjet kapelici Santa Maria delle Grazie u kojoj je oslikana Posljednja večera Leonarda da Vincija, ogromna freska koja nas je ostavila bez daha.
Duomo, čuveno gotičko zdanje, sjedište je milanske nadbiskupije posvećeno Marijinom Uznesenju. Katedrala je građena od XIV. st. i druga je najveća katedrala u Italiji. Stručno vodstvo u samoj crkvi i posjet Muzeju Duomo, pomogli su nam udahnuti dašak sakralne umjetnosti kojim obiluje ovo velebno zdanje.
ARRIVERDERCI MILANO!
Posljednjeg dana naše milanske avanture posjetili smo našu konzulicu u konzulatu Republike Hrvatske. Uz prigodan domjenak, konzulica nas je upoznala s djelatnosti konzulata, s posebnim naglaskom na projekt koji uključuje naš grad i našu školu, a rezultirao je knjižicom o životu i djelu Ruđera Boškovića.
Nakon dirljivog ‘arriverderci’ na putu prema Dubrovniku zaustavili smo se u Veneciji, okupanoj kišom, ali ništa manje fascinantnoj i uvijek čarobnoj.
Projekt ‘Ruđer Josip Bošković-od Dubrovnika do Milana’ su kao vrijedan prepoznale i Zaklada Kaboga i TZ Dubrovnik koje su ga uvrstile u svoj program sufinanciranja. Kako je 2018. godina Europske kulturne baštine koja ima za cilj potaknuti otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine te ojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru ovaj projekt tome je naveliko pridonio.
U očekivanju uzvratnog posjeta naših novih milanskih prijatelja, pogledajte djelić fotografija s našeg putovanja.