„Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom“ naziv je izložbe fotografija Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, koja je otvorena ve;eras u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“.
Riječ je o prvoj ovogodišnjoj gostujućoj izložbi u Dubrovačkim muzejima i prvoj gostujućoj izložbi iz Bosne i Hercegovine u Dubrovačkim muzejima do sada.
Izložba je prvi put javnosti predstavljena u lipnju 2015. godine u sklopu manifestacije Kulturno-vjerski dani „Naša Gorica“ u matičnom muzeju u Livnu. Do tada je Mato Kaić, livanjski fotoamater iz prve polovice 20. stoljeća, široj fotografskoj javnosti bio potpuno nepoznat.
Kaićeva kći poklonila je Franjevačkome muzeju i galeriji Gorica – Livno 327 negativa i pozitiva na staklu, među kojima su sačuvana i 33 staklena dijapozitiva u boji , a koji svjedoče o svakidašnjem životu s početka 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. Osim staklenih ploča, u muzeju se čuva i Kaićeva kamera, fotografska oprema i dio stručne literature. Sudeći prema sačuvanoj opremi i priboru te kompletima periodike o umijeću fotografiranja, instruirao se i napajao direktno iz izvora.
Kaićeve fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva i postojeći trenutak, kao i izvanredan smisao za kompoziciju. Njegova fotografska bilježenja bliže okolice i fotografski dojmovi s putovanja, koji „zbilju pretvaraju u svojevrsnu metaforu – poeziju“, presvučeni su već patinom prošlosti. Gotovo sve fotografije ispunjene su emocionalnim nabojem kojim bude uspomene na prošla vremena. Moglo bi se reći da je Mato Kaić bio majstor „atmosferične“ fotografije.
Radi lakšega prikaza Kaićeva fotografskog opusa, fotografije su tematski svrstane u nekoliko žanrova: pejzaž, vedute, ljudi, genre, s Jadrana i životinje. U tematskoj cjelini s Jadrana više je fotografija snimljeno i na dubrovačkom području.
U Kaićevu opusu prevladavaju povijesno-etnografski motivi s notom domoljublja. Fotografije s prikazima malih ljudi, genre scena, veduta i pejzaža govore o onodobnoj svakodnevici. Usprkos tešku životu i radu, a nerijetko i neimaštini, svi su Kaićevi prizori puni života, vrlo topli, sjetni, a ljudi vedri, nasmijani i veseli.
Mato Kaić (1885.-1967.) je zabilježio i u baštinu ostavio neprocjenjivu dokumentarnu i umjetničku sliku jedne povijesne dionice Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Fotografska ostavština Mate Kaića, nastala iz ljubavi i jednostavne potrebe da se fiksira i ovjekovječi trenutan odsječak zavičajne ljepote, nije značajna samo za livanjsku povijest, već pruža bolji uvid u do sada nedovoljno istražen bosanskohercegovački fotoamaterizam koji je nesumnjivo pridonio razvoju umjetničke fotografije u Bosni i Hercegovini.
Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.