Izdašne državne subvencije proizvođačima energije iz obnovljivih izvora unatrag desetak godina doprinijele su zajedničkom cilju EU-a da do 2020. godine udio »obnovljivih« u proizvodnji energije iznosi 20 posto, no istovremeno su uzrokovale i velik rast cijena koje plaćaju krajnji potrošači. Najveće poskupljenje električne energije zbog rasta subvencija obnovljivima dogodilo se Nijemcima – zbog odustajanja od nuklearki i povećanja proizvodnje električne energije iz sunca i vjetra, obnovljivih izvora općenito, samo su im tijekom prošle godine računi za struju narasli za gotovo 50 posto. Slično se događa i u drugim državama EU-a, zbog čega je Europska komisija odlučila da će, počev od ovoga srpnja pa sve do 2020. godine, postupno smanjivati subvencije do njihovog potpunog ukidanja za šest godina, piše Novi List
Zaokret Njemačke
Troškovi opreme i proizvodnje »zelene« struje, navodi Komisija, značajno su smanjeni, no zbog visokih su subvencija istovremeno porasli troškovi potrošačima koji na svojim računima te subvencije plaćaju. Nove, niže subvencije, prijedlog je, neće se odnositi na male fotonaponske sustave na krovovima, no hoće na velike solarne elektrane, vjetroelektrane i elektrane na biomasu. Smanjenje subvencija značit će manje doprinose za »obnovljive« koje plaća velika industrija – ista ona koja se godinama žali da joj visoki računi ugrožavaju konkurentnost na tržištu.
Veliki je zaokret potaknula upravo Njemačka, čija je industrija od kancelarke Angele Merkel tražila ukidanje subvencija. Riječ je o državi u kojoj obnovljivi izvori već sudjeluju s 25 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije, pri čemu bi se taj postotak kroz narednih šest godina trebao podići za još deset posto. Istovremeno bi, međutim, i »obnovljivci« dotad trebali naučiti samostalno opstajati na tržištu, bez državne pomoći. Prema podacima Eurostata, prošle je godine cijena električne energije na razini EU 28 iznosila 0,20 eurocenti po kilovatsatu, što je za tri eurocenta skuplje negoli u 2011. godini.
Najskuplja Danska
Struja je najskuplja u Danskoj, 0,30 eurocenta, u Njemačkoj je tek malo povoljnija, 0,29 eurocenta/kWh. Hrvatska kućanstva plaćaju 0,13 eurocenta, dva više nego 2011. godine, i slično kao kućanstva u Grčkoj, Francuskoj, Latviji, Litvi ili Poljskoj. U Hrvatskoj potrošači na svojim računima za električnu energiju plaćaju tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu za subvencije proizvođačima iz obnovljivih izvora, ne računajući PDV. Na prosječnoj potrošnji od oko tri tisuće kilovatsati godišnje, riječ je o oko 11 kuna mjesečno. Naknada za obnovljive izvore u Hrvatskoj poskupjela je, pritom, u studenom prošle godine, i to za sedam puta.