Dr. med. Petra Kojan: Na žene se stvara pritisak da se ne oporavljaju dovoljno brzo nakon poroda

Kirurgija je grana medicine koja ju je najviše privlačila na početku stu­diranja. No, pri samom kraju fakulteta shvatila je da želi imati i privatan život, obitelj i djecu. Htjela je naći neku rav­notežu, a nju je pronašla u ginekologiji. Dr. med. Petra Kojan danas je u dubro­vačkoj općoj bolnici specijalizantica ove, kako kaže, najljepše grane u medicini.
— Osim bolesti, postoje divni trenuci, a to su trudnoća i rađanje. Ginekologija ima svoju kiruršku i internističku stranu. Spoj je svega što me zanima – ističe 31-godišnja Kojan koja se prije mjesec dana vratila na posao, i to nakon dvije trudnoće, a koje su joj, kako navodi, otvorile nove brojne vidike u njenoj struci. ­
— Nakon prvog djeteta sam shva­tila da mi više odgovara razgovor sa ženama, ali i da ustvari nemamo dovoljno dobru pripremu za žene u trudnoći, porod i post partum razdo­blje. To je jedna tema kojom bi se tre­balo više baviti. Kad znaju što ih čeka, mirnije su, osjećaju se samopouzda­nije i sposobnije riješiti neke probleme koji će se kasnije događati. Ženama je potrebna velika pomoć poslije poroda, možda i veća nego u trudnoći. Susreću se s nečim novim u životu. Dakle, malo pomalo me više privukao taj dio rada sa ženama, nego ‘čista’ kirurgija, što je bio i početak ljubavi prema medicini – navodi Kojan, koja je ujedno i savjet­nica za ‘post partum’. U pristupu s trudnicom potrebno je imati strpljenja, empatije i razumijevanja jer su u osjet­ljivoj fazi te su ujedno – preplašene i uzbuđene.
— Mislim da smo zaboravili da je trudnoća prirodno stanje žene – nije bolest, niti izvanredna situacija. Meni je bitno žene umiriti, na način da vje­ruju sebi i svom tijelu. Ustvari, da se posvete sebi i svom tijelu. Cijela trud­noća je posvećivanje pažnje samoj sebi. Svakodnevne male aktivnosti kasnije u porodu dovode do velikih promjena. Isto tako, potrebno je izbiti strah kojeg možemo vidjeti, primjerice, u filmo­vima gdje je porod prikazan kroz scenu trčanja u bolnicu, vrištanja i padanja u nesvijest. Riječ je o jednom fiziološkom procesu, ustvari najljepšem procesu u kojem žena postaje majkom i u kojem bi se trebala prvenstveno osjetiti snaž­nom – istaknula je Kojan.

‘Dodatan teret na leđa’
Po pitanju post partuma, razdoblja nakon poroda, ističe kako je ‘jedna pozi­tivna strana korone što su se smanjile – babine’.
— Naime, od jednog starog divnog običaja u kojem su babice dolazile u kuću žene koja je nedavno rodila i pomagale joj 40 dana, došli smo do našeg običaja ‘babina’. Svi dolaze u kuću, a žena mora pripremati kolače, hranu i kavu tim ljudima, i naravno – urediti tu istu kuću – rekla je Kojan dodajući kako je na taj način ženi stav­ljen dodatan teret na leđa.
— Ona bi tada zapravo trebala odma­rati i posvetiti se sebi, kako bi se mogla oporaviti i pružiti djetetu sve što mu je potrebno. Dijete tada traži 24 sata svoju mamu, potrebna mu je radi hrane, topline i emocionalne podrške. Ona mu je sve. To je proces prilagodbe djeteta na vanjski svijet. U tom bi razdoblju svi trebali biti okrenuti majci i pomoći joj. Kad je ta mama dobro, i dijete će biti dobro. Žene su uglavnom ostale same u tom procesu – roditelji im još rade ili nisu blizu njih, a prijatelji imaju svoje dnevne obveze. I ako nemamo dobro pripremljen plan kako će izgledati tih 40 dana, žene se mogu osjećati premo­rene. Uglavnom to ispadne da ne stižu ni dnevne obveze, a ni odmoriti se pa dolazi do osjećaja krivnje – dodala je Kojan. Bitno je, dakle, dobro pripremiti se, a žena treba shvatiti da je u redu tije­kom toga razdoblja biti posvećena samo sebi.
— I u redu je da nisu u top formi nakon poroda! Stvara se pritisak na žene da se ne oporavljaju dovoljno brzo nakon poroda. Svaka žena ima svoj ritam.

‘Sve manje vjeruju struci’
Nedavno je pokrenuta peticija da se i u Općoj bolnici Dubrovnik svim trudni­cama omogući epiduralna anestezija pri porodu. Kojan komentira da uopće nije upitno želi li netko ili ne želi pružiti ženi mogućnost epiduralne anestezije.
— Problem naše bolnice je što nemamo dovoljno osoblja, odnosno anesteziologa za to omogućiti. To bi svakako trebala biti mogućnost – rekla je. No, kako navodi, žene u posljednje vrijeme sve više traže informacije o trudnoći na Googleu.
— Sve manje vjeruju struci. Mislim da je to zbog toga jer se srame ili ustru­čavaju pitati ginekologa neke stvari na pregledima. Nažalost, taj je negativan trend prisutan. Previše se ‘sa strane’ gledaju moguća rješenja, umjesto da se razgovara s ginekologom. Isto tako, struka nema dovoljno sluha da bi se možda više trebalo približiti ženi i napraviti male pomake zbog kojih bi žena bila zadovoljnija – istaknula je. Naglašava također, da naše rodilište ima prednosti jer je – malo.
— Koliko to ima mana, ima i predno­sti. Jedna od njih je da su babice posve­ćene ženi. Nisu na traci kao što to može biti slučaj u velikim rodilištima u većim gradovima.

Nutricionizam i ginekologija
Svoje je djelovanje nedavno proširila i na društvene mreže, a na kojima dijeli korisne i stručne informacije. Naišla je, kako kaže, na divne ljude s kojima može razgovarati i surađivati. Jedna od njih je i nutricionistica Mirna Sarić.
— Mirna i ja smo godinama bile susjede, samo se nismo znale. Vidjela sam je u medijima, kao i ona mene te smo se krenule dopisivati na Instagramu. U zajedničkoj komunika­ciji smo postigle dogovor o održavanju radionica, odnosno trudničkih tečajeva i tečajeva za žene općenito – prije trud­noće i post partum. Složile smo se da ćemo s vremenom ići na višu razinu, u smislu da radionice budu dulje, ali i interaktivnije. Nutricionizam i gineko­logija su dvije grane koje se mogu savr­šeno uklopiti što se tiče pripreme za porod, trudnoće i dojenja te prehrane tijekom dojenja. Zaboravljamo da se ono što unosimo u organizam, reflek­tira na sve. Ono smo što jedemo. Tako i prehrana može utjecati na metaboli­zam. Kvalitetnom prehranom možemo poboljšati plodnost, umanjiti neke pro­bleme kao što su policistični jajnici te trudnički dijabetes – rekla je. Osim dobre prehrane, bitna je i aktivnost tije­kom trudnoće. No, Kojan upozorava na jednu stvar.
— Moram naglasiti da ljudi idu u ekstreme, kad govorimo o trudnoći. Preporuka je da trudnica bude aktivna, ali ono što je u zadnje postalo popu­larno, to je da trudnice vježbaju u tere­tani, što je čisto pretjerivanje. Smi­sao vježbanja u trudnoći je relaksacija mišića, a ne da ih stegnemo. Primje­rice, neke žene imaju stegnute mišiće zdjeličnog dna što može ometati porod, na način da se žena ne otvara i dijete ne može proći kroz zdjelicu. Zato nije smisao vježbanja u trudnoći da dižemo utege i forsiramo mišiće, već da ih opu­stimo, osjetimo i osvijestimo. Jer ako smo to napravili, znat ćemo ih upotri­jebiti u porodu – istaknula je. Osim edu­kacije o trudnoći, žene moraju aktivno brinuti o svom zdravlju.
— Potrebno je raditi redovan godišnji pregled i paziti na sebe. Nije bit preven­cije da se rano otkrije problem, već je bit da se spriječi nastanak problema. Žena treba održavati zdravi životni ritam i kvalitetnu prehranu, vježbati, imati dovoljno sna i manje stresa. Ne može se nešto bitno ostavljati za kasnije pa reći: ‘Kad dođe na red’. Mi žene znamo sebe staviti na zadnje mjesto. To ne smi­jemo raditi.

KASNIJE ZAČEĆE
‘Nije sve do žene’
Nažalost, ističe, u Hrvatskoj su prisutni negativni tren­dovi po pitanju začeća djeteta. Skoro svaki šesti par ima probleme sa začećem.
— To je odavno tako, i uvjetovano je našim stilom života, od toga da žene kasnije zatrudne, do okolišnih čimbenika – hrane, preparata kojih koristimo, nespa­vanja, stresa… I nije sve do žene, potrebno je dvoje za trudnoću. Potrebno je napraviti kompletnu obradu kako bi se vidjelo u čemu je problem i da se na njemu može raditi – rekla je.