Urednički izbor

DORIAN BOŽIČEVIĆ I TOMO SJEKAVICA Zaljubljenici u astronomiju svemir će istraživati i iz Dubrovnika!

Ako ste oduvijek željeli istraživati svemirska prostranstva, uskoro ćete za to imati priliku i u Dubrovniku. Naime, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije intenzivno radi na revitalizaciji Astronomskog društva Ruđer Bošković te tako okuplja zaljubljenike u astronomiju. Kako nam objašnjava tajnik Tehničke kulture Tomo Sjekavica, Astronomsko društvo Ruđer Bošković u Dubrovniku s radom je počelo 2015., ali su s vremenom prestali s aktivnostima. Ipak, u zadnje vrijeme ponovno su krenuli s astro događanjima te su odlučili probati skupiti nekoliko ljudi koji bi se više zainteresirali te preuzeli inicijativu.

— Tako bi Astronomsko društvo u budućnosti moglo imati još više astro događanja. Javilo nam se do sada šest ljudi koji su zainteresirani raditi u društvu. Svi su dobrodošli. Javili su nam se i stari i mladi, imamo i profesora iz osnovnih škola, ali i studenata – ističe Tomo Sjekavica.

Dodaje da se društvu može priključiti svatko koga astronomija zanima, najprije kao polaznici, a potom se moguće i usavršavati te postati jedan od onih koji društvo vode te provode aktivnosti. Potrebna oprema već je tu, Zajednica ima svoja dva teleskopa, posjeduju ih i pojedini novi članovi koji su se javili za sudjelovanje, ali tu je i glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević koji uvijek rado donese i svoje teleskope kada stigne u Dubrovnik. Upravo je on sredinom listopada boravio u našoj županiji, ali i u Gradu kako bi dao svojevrsni ‘vjetar u leđa’ ponovnom pokretanju astronomskog društva. Među ostalim, održao je i malu školu astronomije za djecu od 1. do 4. razreda. Djeca su uvijek zainteresirana za brojne radionice koje organizira Zajednica tehničke kultura pa su tako i za ovu ‘malu školu’ sva mjesta popunili za manje od sat vremena! To svakako i ne čudi s obzirom na razinu zainteresiranosti, pitanja, ali i zavidnog znanja koje su djeca na školi pokazala!

Rad s djecom jako važan

— Tijekom ovog programa kroz dva do tri dana djeca provedu dio nastave u učionici, a drugi dio se redovito odnosi na promatranje nebeskih tijela. Ova verzija Male škole astronomije obuhvaća bojanku Sunčevog sustava putem koje s djecom prođemo kroz cijeli Sunčev sustav, plus Pluton, komete, meteore. Djeca je bojaju, ja im tumačim, a oni potom pitaju sve što ih dodatno zanima. Na kraju završe bojanku koja u sebi ima osnovne informacije o određenom nebeskom tijelu koju su sami izradili i koju nose sa sobom doma – ističe glavni taj nik Hrvatskog astronomskog društva Dorian Božičević.

Hrvatski astronomski savez okuplja 25 astronomskih društava na teritoriju Republike Hrvatske, a njegov glavni tajnik nada se kako će im se uskoro pridružiti i Dubrovnik.

— Naša astronomska društva provode različite aktivnosti. Neka druš¬tva često organiziraju radionice za djecu, većina ih organizira javna promatranja teleskopima u vrijeme kada ima nešto zanimljivo na nebu, drugi su više posvećeni manifestacijama, a imamo i onih sekcija gdje se okupljaju ljubitelji astrofotografije. Astronomski savez pokušava kroz različite aktivnosti učiniti astronomiju dostupnom u cijeloj Hrvatskoj. Svima nam je jako važno raditi s djecom jer nam se mnoga društva gase jer nemamo pomlatka. Savez zato pokušava djecu što više zainteresirati kako bi astronomska društva sutra dalje nastavila raditi i kako bi se popunila ljudima koji su već kao djeca prošli astronomsku sekciju, a u budućnosti mogu biti voditelji astronomskog društva i učiti novu djecu – ističe Božičević.

Meteorske kamere

Treba naglasiti i da se Zajednica tehničke kulture već prije nekoliko godina uključila u Globalnu meteorsku mrežu postavljanjem novih meteorskih kamera. Jedna je montirana na Srđu, a druga u Žrnovu na Korčuli.

— Taj je projekt počeo 2006. Tada se krenulo izrađivati sustav kamera koji bi pratio i automatski registrirao meteore. Razvio se sustav koji smo koristili zadnjih deset godina, ali smo i dalje dosta toga morali raditi ručno. Sada je razvijen kompletno novi sustav koji automatski prikuplja i obrađuje snimke. Naše su kamere tako postavljene u 30-ak zemalja diljem svijeta, a cilj je da se njima pokrije cijelu Zemlju. Meteorska mreža u proteklih je 10 godina dala jako dobre rezultate. Otkriveno je i potvrđeno desetak novih meteorskih rojeva. Pomoću iste mreže prije desetak godina pronađen je i potvrđen križevački meteorit. Ove smo godine snimili dva, nažalost vrlo sitna meteorita. Jedan je pao kod Drniša, drugi prema Fužinama i to na vrlo nezgodan teren pa ih nismo uspjeli pronaći. Znamo da sve što padne iz svemira na teritorij Hrvatske postaje vlasništvo države, a ova mreža pomoći će Hrvatskoj skupiti taj svemirski materijal. Nakon pronalaska križevačkog meteorita osnovan je Repozitorij svemirskog materijala u kojem će se čuvati sve što je iz svemira palo na hrvatsko tlo. Većina meteorita koji su do sada pali kod nas za vrijeme Austrije su u Prirodoslovnom muzeju u Beču – podcrtava Dorian Božičević.

Uz Dubrovnik, unutar Zajednice tehničke kulture djeluje i Astronomska udruga Korčula, a glavni tajnik Hrvatskog astronomskog društva uključen je u brojne aktivnosti i na Lastovu bi moglo biti proglašeno ‘parkom tamnog neba’.

— Bio sam na Lastovu, Hvaru, ali i na Biševu. Savez se dosta bavi i zaštitom noćnog neba pa sudjelujemo u radnim skupinama u ministarstvu vezano za novi zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, ali radimo i na proglašenju parkova tamnog neba te mjerenju kvalitete noćnog neba. Jelsu na Hvaru pokušavamo proglasiti prvom zajednicom tamnog neba što osim uređene rasvjete, zahtijeva rad s djecom, građanima, javna promatranja te mjerenje svjetlosnog onečišćenja. Slična je priča i s Lastovom gdje je prije više od 10 godina pokrenut projekt da bi Park prirode Lastovsko otočje postao park tamnog. Početkom godine smo to ponovno pokrenuli. Zadovoljni smo jer se nova učiteljica fizike uhvatila toga i krenut će redovita astronomska sekcija u OŠ braće Glumac na Lastovu. Turistička zajednica je kupila teleskop ovo ljeto, turisti su ih pregazili sa zahtjevima za astronomska promatranja. Mnoge se stvari događaju. U cijeli taj put uklapa se i Dubrovnik gdje treba pokrenuti priču da bi lokalno društvo počelo ponovno raditi. Savez je uvijek tu i spreman pomoći – govori nam Dorian Božičević.

Zaštita noćnog neba

Savez se jako puno bavi i zaštitom noćnog neba. Naime, ističe Božičević, svjetlosno onečišćenje na svjetskoj razini eksponencijalno i konstantno raste.

— Došli smo do toga da je od 10 ljudi tek svaki drugi u životu vidio Mlječnu stazu. Želimo sačuvati noćno nebo za buduće generacije. Svjetlosno onečišćenje ima velike reperkusije na prirodni okoliš, životinje, biljke pa i na ljudsko zdravlje. 2019. donesen je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečšćenja, prošle godine je stupio na snagu pravilnik koji propisuje uvjete i načine kako se osvjetljava i ponovno je krenula s radom radna skupina u ministarstvu s još dva pravilnika koja treba napraviti da bi zakon bio potpuno primjenjiv. Tada će početi teći rok od godinu dana za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj koje će trebati napraviti akcijske planove za zamjenu javne rasvjete. Astronomski će savez sigurno po tom pitanju kroz sljedeću godinu i pol napraviti mnoge aktivnosti za upoznavanje s novim pravilima kako bismo nagovorili lokalne samouprave da što bolje štite noćno nebo i prirodni okoliš. Grad Dubrovnik kao i svi ostali gradovi u Hrvatskoj može imati kvalitetnije napravljenu rasvjetu koja štiti noćno nebo – zaključuje glavni tajnik Hrvatskog astronomskog društva.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 13. listopada 2021.

Pročitajte još

S ALBUMA ‘MOJA HRIDINO’ Poslušajte Markosovu izvedbu 88. Psalma

Dulist

Započelo blagdansko ukrašavanje izloga u povijesnoj jezgri

Dulist

GRADONAČELNIK Proračun u siromašnom Dubrovniku je veći od 13200 kuna po glavi stanovnika

Andrea Falkoni Račić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija