U gradu u kojem se najčešće broje kruzeri i turisti, ovoga su se petka brojale – fete pršuta. I medalje. A one najvažnije otišle su na istarski poluotok.
Istarski pršut Pisinium osvojio je titulu šampiona na 12. Danima hrvatskog pršuta, koji se 24. i 25. travnja održavaju u Dubrovniku. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Dujmović, dok su treće mjesto podijelili dalmatinski pršuti Barić i Smjeli, koji su imali isti broj bodova.
Zanimljivo je kako je Pisinium bio najbolji u Dubrovniku i 2018. godine, kada su Dani hrvatskog pršuta prvi put održani u gradu podno Srđa. Čini se kako mu krajnji jug Hrvatske itekako leži.
– Osvojiti titulu šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad. Ova titula dalje nas motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti – rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom vlasnica Pisiniuma.
Na ocjenjivanje pristiglo 14 pršuta
Uoči manifestacije na ocjenjivanje je pristiglo ukupno 14 pršuta, a Istrijani su briljirali unatoč izazovnim vremenima za pršutarsku proizvodnju. Posebno se to odnosi na Istru, koja se nakon afričke svinjske kuge u slavonskim županijama suočila s nedostatkom sirovine potrebne za zadovoljavanje strogih kriterija EU zaštite izvornog podrijetla.
Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima okupilo se više od stotinu stručnjaka, proizvođača i predstavnika institucija.
Hrvatska ima četiri zaštićena pršuta
Izaslanik predsjednika Republike Zorana Milanovića, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, istaknuo je kako je u vremenu globalizacije i masovne proizvodnje posebno vrijedno ono što je autentično, lokalno i provjereno.
– Hrvatska se može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije – istarski, krčki, drniški i dalmatinski. To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju. Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije nisu administrativna forma, one su jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja. Štite proizvođača, ali i potrošača – rekao je Madir.
Naglasio je i kako je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – od uzgoja do finalnog proizvoda.
Proizvodnja bi mogla narasti na više od 800 tisuća komada
Predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić upozorio je kako je hrvatsko tržište pod snažnim utjecajem globalnih kretanja.
– Smirivanjem inflacije stabiliziralo se tržište, ali zbog trgovinskih i carinskih ratova dolazi do pojave viškova pršuta na tržištu Europske unije, što stvara snažan pritisak na cijene i na hrvatskim policama – rekao je Markotić.
Dodao je kako odgovor na takve pritiske treba tražiti u većim investicijama u pršutarstvo, podizanju kapaciteta i jačem brendiranju hrvatskih pršuta.
– Ako se realiziraju svi projekti koji su u pripremi, proizvodnja u Hrvatskoj mogla bi narasti na više od 800 tisuća komada. Kada pogledamo današnju proizvodnju, koja je oko 550 tisuća komada, vidimo da je to značajan iskorak. Prostora za rast još ima, s obzirom na to da je godišnja potrošnja pršuta u Hrvatskoj oko milijun komada – istaknuo je Markotić.
Turizam sve više gura potrošnju pršuta
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević naglasio je kako snažan rast turizma izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta.
– Eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone. Hrvatska je zaštitila četiri vrste pršuta i više od 50 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se svrstala uz bok Francuskoj, Italiji i Španjolskoj – poručio je Kovačević.
Dodao je kako je za daljnji razvoj nužno povećati domaću svinjogojsku proizvodnju, smanjiti ovisnost o uvozu i osigurati kvalitetnu sirovinu. Posebno je istaknuo potrebu za većom zastupljenošću domaćih proizvoda u turističkoj, osobito premium ponudi.
Pršut kao dio kulture i identiteta
Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, istaknuo je kako je pršut važan dio hrvatske kulture i identiteta te “kralj naših stolova” koji prati brojne životne trenutke.
Naglasio je važnost očuvanja i promocije pršuta kroz manifestacije i rad proizvođača, ali i nastavak potpore Vlade kroz zaštitu proizvoda, financiranje i EU fondove. Cilj je, istaknuo je, povećati proizvodnju i broj certificiranih pršuta kako bi se osigurali kvaliteta, podrijetlo i dugoročna održivost proizvodnje.
Pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević zahvalila je Klasteru hrvatskog pršuta što se, nakon osam godina, Dani hrvatskog pršuta ponovno održavaju u Dubrovniku. Istaknula je kako je manifestacija važna za očuvanje autohtonosti pršuta i povezivanje proizvođača, posebno zato što su poljoprivreda i turizam ključne i međusobno povezane djelatnosti.
S njom se složila i pročelnica Upravnog odjela Grada Dubrovnika za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković, naglasivši kako je Dubrovnik oduvijek bio mjesto susreta, suradnje i otvorenosti.
– Upravo zato nas posebno raduje kada se u našem gradu okupe ljudi s različitim idejama i iskustvima – rekla je Skopljaković.
U subotu degustacija i prodaja u Gružu
Program Dana hrvatskog pršuta nastavlja se u subotu, 25. travnja, na tržnici u Gružu. Od 9 do 14 sati nagrađeni zaštićeni pršuti moći će se degustirati i kupiti po promotivnim cijenama.
Među njima će biti i ovogodišnji šampion – istarski pršut Pisinium.
Dubrovačko izdanje Dana hrvatskog pršuta organizira se uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Dubrovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Turističke zajednice grada Dubrovnika.
