Početkom godine strahovalo se da bi sukob između Izraela i Irana, zbog mogućeg rasta cijena nafte i gnojiva, mogao izazvati novi val poskupljenja hrane. Međutim, nakon uspostave primirja tržišta energenata i gnojiva ponovno su se stabilizirala, pa analitičari procjenjuju da će njihov utjecaj na cijene biti znatno manji od očekivanog.
Nakon nekoliko godina rasta cijena hrane, europski potrošači posljednjih mjeseci ipak osjećaju određeno olakšanje. No, taj bi trend mogao biti kratkotrajan. Ekstremne vrućine i dugotrajne suše koje su obilježile ovu godinu predstavljaju sve veći rizik za buduće cijene hrane, upozoravaju ekonomisti, prenosi Euronews.
Prema analizi konzultantske kuće Oxford Economics, upravo bi klimatski ekstremi mogli biti glavni pokretač novog vala poskupljenja tijekom 2027. godine. Visoke temperature već utječu na prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, a posljedice bi se na tržištu mogle osjetiti s vremenskim odmakom.
„Smatramo da će ovogodišnji toplinski valovi imati snažniji utjecaj na rast cijena hrane iduće godine nego rat“, izjavio je Tomas Dvorak, viši ekonomist Oxford Economicsa.
Iako upozorenja zvuče zabrinjavajuće, trenutačni podaci još uvijek pokazuju povoljniju sliku. Prema Eurostatu, godišnja inflacija hrane u europodručju pala je s 2,5 posto u prosincu 2025. na 1,6 posto u lipnju ove godine, što je najniža razina od sredine 2021. godine.
Na pad cijena utjecali su dobra prošlogodišnja žetva, višak sirovog mlijeka koji je snizio cijene mliječnih proizvoda, stabilizacija cijena kave, kakaa i čokolade te pad cijena maslinova ulja i energije.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako bi se situacija mogla promijeniti. Dodatni rizik predstavlja klimatski fenomen El Niño, koji povećava mogućnost novih toplinskih valova i suša te dodatnog smanjenja poljoprivrednih prinosa.
Na dugoročne posljedice klimatskih promjena upozorava i analiza Europske središnje banke iz 2023. godine. Prema njihovim procjenama, rast temperatura može utjecati na inflaciju hrane i do godinu dana nakon pojave ekstremnih vremenskih uvjeta. Do 2035. godine klimatske promjene mogle bi svake godine povećavati globalnu inflaciju hrane za između 0,9 i više od tri postotna boda.
Toplinski val koji je pogodio Europu 2022. godine već je pridonio rastu inflacije hrane u europodručju za gotovo 0,8 postotnih bodova, a buduća ljeta, zbog sve veće osjetljivosti usjeva na ekstremne temperature, mogla bi imati još ozbiljnije posljedice.
