Ministarstvo turizma je u rujnu prošle godine pokrenulo javno savjetovanje s zainteresiranom javnošću putem aplikacije e-Savjetovanje na temu Paketa turističkih zakona. Javno savjetovanje je bilo otvoreno 19. rujna 2018 i trajalo je do 18. listopada 2018. godine. Na njemu su bili i prijedlozi KLGB Srđ je Grad, a tri su prijedloga usvojena i uvrštena u zakonsku regulativu.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
‘Zakoni koji su od Ministarstva turizma poslani u javno savjetovanje su bili sljedeći: Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Prijedlog zakona o članarinama u turističkim zajednicama i Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi.
Ukupno je kroz javno savjetovanje bilo upućeno 311 prijedloga na sva tri turistička zakona. KLGB Srđ je Grad ovoj problematici sustavno pristupila te u javno savjetovanje uputila 14 prijedloga na sva tri prijedloga zakona. Na jučerašnjoj, 150. sjednici Vlade Republike Hrvatske su se u Nacrtu konačnih prijedloga našla tri naša prijedloga poslana u javno savjetovanje, na što smo izuzetno ponosni.
Naši prijedlozi koji su prihvaćeni i uključeni u Nacrt konačnih prijedloga zakona su sljedeći:
Obveznici i način plaćanja boravišne pristojbe – brodovi za kružna putovanja (Nacrt konačnog prijedloga o turističkoj pristojbi)
Direktor turističke zajednice (Nacrt konačnog prijedloga o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma)
Zadaće lokalne turističke zajednice (Nacrt konačnog prijedloga o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma)
OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA BORAVIŠNE PRISTOJBE – BRODOVI ZA KRUŽNA PUTOVANJA
Nakon što je prijedlog KLGB Srđ je Grad, u kojem se tražilo da se omogući lokalnim razinama da uvedu dodatne pristojbe, primjerice za goste brodova (prekooceanskih) za kružna putovanja (kruzera), čime bi se ostvarili dodatni prihodi koji bi bili strogo namjenski i koji bi se koristili za kreiranje proizvoda, poboljšanje infrastrukture i podizanje konkurentnosti odredišta pravno razrađen, prijedlog se našao u Nacrtu konačnog prijedloga o turističkoj pristojbi, te je prihvaćen na 150. sjednici Vlade Republike Hrvatske. Nikakav sličan prijedlog se nije nalazio u inicijalnom prijedlogu Zakona o turističkoj pristojbi koji je poslan u javno savjetovanje, te koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom Saboru. Na taj način će, temeljem našeg prijedloga, Gradu Dubrovniku od 2021. godine biti omogućeno utržiti dodatnih minimalno 7 milijuna Kuna godišnje uvođenjem dodatne pristojbe. Tako u članku 4., stavak 3. Nacrta konačnog prijedloga o turističkoj pristojbi stoji sljedeće:
(1) Turističku pristojbu plaćaju:
brodovi na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke
Dodatno je pojašnjeno Člankom 11. koji glasi:
(1) Brod na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kada se nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke može plaćati turističku pristojbu.
(2) Turistička pristojba iz stavka 1. ovoga članka prihod je proračuna općina i gradova i jedinica područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: županija). (3) Općinsko ili gradsko vijeće donosi odluku da li će se naplaćivati turistička pristojba iz stavka 1. ovoga članka i u kojem iznosu.
(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu.
DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE
Obzirom da smo smatrali kako ponajprije zbog kontinuiteta, odnosno vremena neophodnog za planiranje aktivnosti i realizaciju projekata, mora postojati sigurno vrijeme od četiri godine za mandat direktora turističkih zajednica, a budući je inicijalnim prijedlogom zakona poslanim u javno savjetovanje njihova sudbina trebala ovisiti o dobroj (čitaj političkoj) volji Predsjednika, članova Vijeća i Skupštine turističke zajednice, na način da bi se o njegovoj / njenoj sudbini odlučivalo preglasavanjem na glasovanju o prihvaćanju Programa rada za svaku sljedeću godinu, dali smo prijedlog da direktor mora biti zaštićen za mandatno razdoblje od četiri godine.
Temeljem našeg prijedloga, u Nacrtu konačnog prijedloga o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je prihvaćen na 150. sjednici Vlade Republike Hrvatske, u Članku 22. stoji sljedeće:
Direktor turističke zajednice Članak 22.
(1) Turistička zajednica ima direktora.
(2) Direktora turističke zajednice imenuje turističko vijeće na vrijeme od četiri godine.
ZADAĆE LOKALNE TURISTIČKE ZAJEDNICE
Kako pod zadacima lokalne turističke zajednice nisu bile navedene medijske aktivnosti/odnosi s javnošću, prijedlog KLGB Srđ je Grad je bio da Zakon omogući autonomnost lokalnim turističkim zajednicama da samostalno u javnosti komuniciraju svoje aktivnosti, odnosno u suradnji sa regionalnom turističkom zajednicom kada je to potrebno, te kada je riječ o aktivnostima i projektima od šireg značaja za regiju.
U Nacrtu konačnog prijedloga o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je prihvaćen na 150. sjednici Vlade Republike Hrvatske, u Članku 32. tako stoji sljedeće:
Pored zadaća iz stavka 1. ovoga članka, lokalne turističke zajednice koje ostvaruju preko 2.000.000,00 noćenja godišnje mogu izvršavati i slijedeće zadaće vezane uz marketing:
odnosi s javnošću
stvaranje, održavanje i redovno kreiranje sadržaja na mrežnoj stranici i profilima društvenih mreža
definiranje smjernica i standarda za oblikovanje turističkih promotivnih materijala
uspostavljanje marketinške infrastrukture temeljene na informatičkim tehnologijama
provođenje aktivnosti strateškog i operativnog marketinga (brending destinacije, online i offline aktivnosti, internetske stranice i profili društvenih mreža, sajmovi, studijska putovanja, prezentacije, partnerstva, sponzorstva i slično)
koordinacija i provedba udruženog oglašavanja na lokalnoj razini
obavljanje i drugih poslova propisanih ovim Zakonom ili drugim propisom
Vjerujemo da je ovim načinom dokazano da se kontinuiranim radom i strateškim promišljanjem, u ovom slučaju, ključnih tema vezanih uz turizam kao temeljne gospodarske grane Dubrovnika, može i mora bolje.’