Pandemija koronavirusa sa sobom je donijela niz problema koji su utjecali na sve segmente društva. Tako su nam do prije više od godine dana, zaštitne medicinske maske, skafanderi, rukavice i viziri bili gotovo nepoznanica, a upravo su i oni sada postali dio problema koji muči bolnice u Hrvatskoj. Ne samo da su one opterećene većim priljevom pacijenata pozitivnih na COVID-19, a posebno onih kojima je potrebna intenzivna njega, nego pojedine, otkako su postale ‘COVIDbolnice’, poput KBDubrave ‘muku muče’ s tonama infektivnog otpada. Riječ je o bolničkom otpadu koji sadrži opasne sastojke, tvari ili žive mikroorganizme, a koji bi mogli prouzročiti bolesti kod čovjeka. To su najčešće šprice, materijali jednokratne namjene, uzgojene kulture bakterija, različite ljudske tjelesne tekućine i izlučevine, zavoji, pelene, krpe. Zbog pandemije koronavirusa količina ovog otpada se toliko povećala da tvrtke ovlaštene za njegovo zbrinjavanje u Hrvatskoj nemaju dovoljno prostora za njegov prihvat i uništavanje. I dok pojedini klinički centri, bolnice i domovi zdravlja gomilaju taj potencijalno opasni, odnosno zarazni otpad u svojim ustanovama, provjerili smo s Općom bolnicom Dubrovnik i Domom zdravlja Dubrovnik kako se oni nose s infektivnim otpadom, u kolikoj je mjeri pandemija povećala njegovu količinu, ali i koliko novaca godišnje izdvajaju za zbrinjavanje ove vrste otpada.
Zasebni spremnici
Iz Opće bolnice Dubrovnik istaknuli su kako ova bolnička ustanova prikuplja infektivni otpad u zasebne spremnike za infektivni otpad po vrstama infektivnog otpada te ga skladišti do odvoza na zbrinjavanje u prostor za primarno skladištenje otpada. Za sada, naglasili su iz bolnice, nemaju problema s odvozom te imaju dovoljno kapaciteta za primarno skladištenje.
— Što se tiče uvjeta skladištenja, infektivni otpad mora biti točno označen u zasebnim hermetički zatvorenim spremnicima s točnom šifrom otpada iz klasifikacije otpada i s točno naznačenim mjestom nastanka infektivnog otpada – naglasili su iz Opće bolnice Dubrovnik.
Pandemija koronavirusa itekako je povećala količine infektivnog otpada koji nastane u bolnici i to, prema procjeni, za 20 do 30 posto. Na godišnjoj razini riječ je o čak 60 tisuća kilograma ovog otpada, a mjesečno pet tisuća kilograma, odnosno pet tona, uključujući sve četiri vrste infektivnog otpada. A, bolnica za njegovo zbrinjavanje i odvoz izdvaja oko 1,2 do 1,3 milijuna kuna godišnje, što je također povećanje od 20 do 30 posto u odnosu na godine prije pandemije koronavirusa. Opća bolnica Dubrovnik ima sklopljen ugovor s tvrtkom Excido d.o.o. iz Tenje koja je specijalizirana za zbrinjavanje svih opasnih i neopasnih vrsta otpada, među ostalim, i iz zdravstvenih ustanova. Ugovor je sklopljen nakon procesa javne nabave tijekom veljače 2021., a infektivni otpad iz Opće bolnice Dubrovnik ova tvrtka odvozi jednom do dva puta tjedno.
Povećanje zbog punktova za cijepljenje
Količine infektivnog otpada porasle su u godini dana pandemije koronavirusa i u Domu zdravlja Dubrovnik, potvrdio nam je to njegov ravnatelj Branko Bazdan. Ova zdravstvena ustanova svoj infektivni otpad zbrinjava putem za to ovlaštene tvrtke ‘Krmek d.o.o.’.
— Kako imamo svoje ordinacije na 20 lokacija, infektivni otpad ovlaštena tvrtka zbrinjava po pozivu iz ordinacija, a to je u pravilu jednom tjedno. Dom zdravlja ima s navedenom tvrtkom ugovor o paušalnom godišnjem iznosu. Međutim, zbog pandemije koronavirusa infektivni se otpad znatno povećao pogotovo u službama saniteta, patronaže, zdravstvene njege u kući, mobilnog palijativnog tima i ordinacija koje vrše cijepljenje. Kako je Dom zdravlja Dubrovnik organizator punkta za masovnije cijepljenje, tu se također znatno povećao broj kilograma infektivnog otpada nakon svakog organiziranog cijepljenja – rekao je za DuList ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.
Iako je pandemija znatno povećala ‘proizvodnju’ infektivnog otpada, na dubrovačkom području, za sada je, dakle, sve pod kontrolom. Ipak, podsjetimo i kako situacija s ovom vrstom otpada nije oduvijek bila dobro uređena. U prvim godinama 2000.-ih Opća bolnica Dubrovnik imala je probleme s njegovim zbrinjavanjem te nije imala adekvatan sustav. Pitanje se 2009. bilo podignulo i na županijsku razinu te je župan Nikola Dobroslavić s tadašnjim ravnateljem OB Dubrovnik Brankom Bazdanom donio zaključak kako se po tom pitanju mora nešto hitno poduzeti te da je potrebno angažirati za to specijaliziranu tvrtku koja će otpad zbrinjavati. Opća bolnica Dubrovnik postala je tako jedna od bolnica u Hrvatskoj koja svoj infektivni otpad povjerava na zbrinjavanje, odnosno daljnje postupanje ovlaštenoj tvrtci. Dodajmo i kako pojedine bolnice u Hrvatskoj razvijaju, a neke već i dulje vrijeme koriste, vlastite sustave uništavanja infektivnog otpada. Problem je to kojem se neprestano pokušava doskočiti, a posebno u uvjetima pandemije kako bi se dodatno osigurala dobra epidemiološka slika te kako infektivni otpad ne bi postao problem koji bi mogao prijetiti zdravlju građana. A, bojazan je to koja, nažalost, potencijalno prijeti ukoliko bi došlo do dodatnog gomilanja infektivnog otpada zbog čega je, među ostalim, i upućen apel iz KB Dubrava kako bi se situacija što skorije razriješila.
Iz tiskanog izdanja od 14. travnja 2021.