Kad si blizanac u horoskopu, najčešće crte ličnosti su kratko zanimanje za gotovo sve. Čak i mi imamo neke granice. Primjerice, moja je uvijek bila fizika. Sve sam mogla učiti, naučiti, shvatiti, samo mi je fizika uvijek bila preapstraktna. Ili su mi je jednostavno krivo prikazali. Potonje se ispostavilo točnim.
Naime, prije nekoliko godina bila sam u fazi čitanja popularne znanosti i tako, šećući knjižarom, naletim na Kratku povijest gotovo svega autora Billa Brysona.
Iako dosad nisam pisala o autorima, Bryson je zaslužio pokoju rečenicu. Rođen je 1951. u SAD-u, a 1977. odlazi u Englesku kako bi bio pisac. Prvu je književnu slavu stekao putopisom u kojem je čitatelje uvukao u majčin stari Chevy i proveo ih kroz male američke gradove. Nakon toga objavio je djelo slobodnog prijevoda „Ni tamo ni ovdje“ u kojem nas vodi kroz Europu u društvu prijatelja Stephena Katza. Ovo mu je otvorilo vrata čitateljima diljem svijeta, pa je dugo objavljivao samo ovakva djela.
Nevjerojatno svestran i načitan autor dotiče se u svojim djelima različitih tema – jezika, povijesti, antropologije, književnosti pa i anatomije. Nisam nažalost imala priliku pročitati sve – ali preporučuje knjigu iz naslova, Tijelo – priručnik za korisnike i Kod kuće – Kratka povijest privatnog života. Vjerujte mi na riječ, nećete požaliti ni slova.
No, vratimo se na onu knjigu zbog kojeg smo danas ovdje. Kratka povijest gotovo svega objavljena je originalno 2003. godine i doživjela je brojne prijevode i reizdanja. U ovom se pozamašnom djelu Bryson uhvatio prirodnih znanosti, pokušavajući sumirati akumulirano znanje od Big Banga naovamo.
Što rade geolozi? Sigurno ne sjedimo doma na prosječan dan i intenzivno o tome razmišljamo.
Kako smo zaključili da je središte Zemlje tekuće? Nitko nije kopao motikom ispred kuće da bi to saznao.
Da jabuka nije pala Newtonu na glavu, bismo li mi danas lebdjeli? Bryson nas je potpuno razuvjerio.
Bill Bryson uzeo je prirodne znanosti i secirao ih na zanimljiv način svima onima koje zanima svašta. Znanstvenici u ovoj knjizi mogu s podsmijehom čitati kako se komplicirane stvari objašnjavaju većini, ali mogu i crpiti inspiraciju iz njegovih duhovitih zaključaka za svoj rad. Mi, nestručnjaci u prirodnim znanostima, dobili smo uvid u puno zakučastih termina, eksperimenata i teorija koje su u drugim kontekstima uglavnom previše komplicirane za svakodnevnu upotrebu. Bryson uspijeva povezati različite discipline u koherentnu priču, pokazujući kako su povezane i kako zajedno oblikuju naše razumijevanje svijeta. Oprostit ćemo mu greškice koje su se provukle u tu silinu teksta, jer nitko nije stručnjak za sve. “Kratka povijest gotovo svega” postala je jedna od najpoznatijih knjiga popularne znanosti i inspirirala je mnoge autore i znanstvenike da slijede Brysonov primjer u popularizaciji znanja. No, autori poput Brysona, koji aktivno rade na sintezi znanja čovječanstva kako bi bilo zanimljivo čovječanstvu, zauvijek će biti u mojima očima heroji. I obvezna literatura za one koje žele znati tek malo više, a da to ne zahtijeva preveliko istraživanje. Primjerice, nekim blizancima.
O kolumnistici:
U meni spavaju dvije duše. Jedna je posvuda, aktivna, radi, druži se, ide na kulturna događanja i ne može bez ljudi koje voli. Druga živi među policama knjiga i mogla bi tako do kraja svojih dana. Ponekad se nađemo na sredini pa to ispadne jedna sretna koincidencija.
Ivana Grkeš, predsjednica OMH Dubrovnik