Hrvatska

BDP u 2020. pao za 8,4 posto, Europska komisija u 2021. predviđa rast od 5,3 posto

Prema podacima objavljenim ovog petka DZS-a i u četvrtom kvartalu prošle godine nastavljen je pad BDP-a na godišnjoj razini koji je iznosio 7,0 posto. Stope pada pojedinih kategorija potražnje su uglavnom bile manje nego u prethodna kvartala, kod bruto investicija u fiksni kapital je zabilježen čak i rast od 4,2 posto, a najveći utjecaj na nastavak znatnog pada BDP-a i dalje je imao pad vrijednosti izvoza usluga.

Na razini cijele prošle godine zabilježen je realni pad BDP-a od 8,4 posto na što je također najviše utjecao znatan pad vrijednosti izvoza usluga, točnije znatno lošija ostvarenja u turizmu. Naime, unatoč nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, ostvareni broj noćenja je bio 55 posto manji nego u prethodnoj godini, a približno isto toliko je smanjen i devizni prihod od turizma. To je direktno utjecalo na djelatnost smještaja i usluživanja hrane, ali posredno i na sve druge djelatnosti s obzirom da se direktan i indirektan utjecaj turizma na hrvatsko gospodarstvo prije prošle godine procjenjivao na približno 25 posto BDP-a. Smanjivanje domaće i i inozemne potražnje odražavalo se i kroz druge komponente potražnje, točnije, vrijednost robnog izvoza je realno smanjena 0,8 posto, osobna potrošnja ili potrošnja kućanstava za 6,4 posto, a investicije u fiksni kapital 2,9 posto. S druge strane, pod utjecajem mjera za održavanje gospodarske aktivnosti jedino je državna potrošnja u 2020. godini povećana za 2,0 posto.

Takva kretanja potražnje utjecala su na odgovarajuće smanjivanje vrijednosti proizvodnje roba i usluga pa je daleko najveći pad bruto dodane vrijednosti od 21,0 posto zabilježen u grupi djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Za 2,8 posto je pala i vrijednost ukupne industrijske proizvodnje, ali je kod nekih djelatnosti NKD-a i u 2020. zabilježen rast. Točnije bruto dodana vrijednost proizvodnje je povećana kod informacija i komunikacija, građevinarstva, primarnih djelatnosti, te kod javnih djelatnosti.

Po ovakvim trendovima Hrvatska se nije znatno razlikovala od međunarodnog okruženja. Prema procjanama MMF-a svjetsko gospodarstvo je u prošloj godini palo za 4,4 posto, a prema podacima Eurostata na razini cijele EU zabilježen je pad BDP-a od 6,4 posto. Hrvatska se pritom našla među članicama s izraženijim padom BDP-a, a to su pretežno bile one članice koje također imaju visoki udio turizma u BDP-u te one koje su najviše pogođene širenjem koronavirusa. Točnije, najveće stope pada BDP-u u prošloj godini među članicama EU zabilježene su u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Francuskoj. Rast BDP-a je istodobno zabilježen samo u Irskoj, a najmanji pad u Litvi i Luksemburgu. Kada se promatra po komponentama potražnje koje su najviše utjecale na pad BDP-a, u čak deset članica je to bio pad izvoza usluga, u sedam robni izvoz, a kod osam članica je najveći pojedinačni utjecaj imalo smanjivanje potrošnje stanovništa.

Na kraju treba spomenuti i procjene Europske komisije za ovu godinu prema kojima bi Hrvatska s rastom od 5,3% trebala biti treća među članicama EU, nakon Španjolske i Francuske. Ovakva procjena temelji se na efektima suzbijanja pandemije i oporavka sklonosti potrošnji, a kod Hrvatske se posebno navodi utjecaj obnove potresom pogođenih područja te korištenje dostupnih sredstava iz Europskih fondova. Ukoliko se takva predviđanja Europske komisije kao i ona za iduću godinu ostvare, Hrvatska bi 2022. trebala dostići i blago premašiti realnu razinu BDP-a iz 2019. godine.

Pročitajte još

Opet rastu cijene goriva!

Dulist

Zainteresirani ste za subvencionirane stambene kredite? Požurite, prijave traju do 14. svibnja

Dulist

Uvodi se PDV na male pošiljke iz Kine

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija