Prema podacima objavljenim ovog petka DZS-a i u četvrtom kvartalu prošle godine nastavljen je pad BDP-a na godišnjoj razini koji je iznosio 7,0 posto. Stope pada pojedinih kategorija potražnje su uglavnom bile manje nego u prethodna kvartala, kod bruto investicija u fiksni kapital je zabilježen čak i rast od 4,2 posto, a najveći utjecaj na nastavak znatnog pada BDP-a i dalje je imao pad vrijednosti izvoza usluga.
Na razini cijele prošle godine zabilježen je realni pad BDP-a od 8,4 posto na što je također najviše utjecao znatan pad vrijednosti izvoza usluga, točnije znatno lošija ostvarenja u turizmu. Naime, unatoč nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, ostvareni broj noćenja je bio 55 posto manji nego u prethodnoj godini, a približno isto toliko je smanjen i devizni prihod od turizma. To je direktno utjecalo na djelatnost smještaja i usluživanja hrane, ali posredno i na sve druge djelatnosti s obzirom da se direktan i indirektan utjecaj turizma na hrvatsko gospodarstvo prije prošle godine procjenjivao na približno 25 posto BDP-a. Smanjivanje domaće i i inozemne potražnje odražavalo se i kroz druge komponente potražnje, točnije, vrijednost robnog izvoza je realno smanjena 0,8 posto, osobna potrošnja ili potrošnja kućanstava za 6,4 posto, a investicije u fiksni kapital 2,9 posto. S druge strane, pod utjecajem mjera za održavanje gospodarske aktivnosti jedino je državna potrošnja u 2020. godini povećana za 2,0 posto.
Takva kretanja potražnje utjecala su na odgovarajuće smanjivanje vrijednosti proizvodnje roba i usluga pa je daleko najveći pad bruto dodane vrijednosti od 21,0 posto zabilježen u grupi djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Za 2,8 posto je pala i vrijednost ukupne industrijske proizvodnje, ali je kod nekih djelatnosti NKD-a i u 2020. zabilježen rast. Točnije bruto dodana vrijednost proizvodnje je povećana kod informacija i komunikacija, građevinarstva, primarnih djelatnosti, te kod javnih djelatnosti.
Po ovakvim trendovima Hrvatska se nije znatno razlikovala od međunarodnog okruženja. Prema procjanama MMF-a svjetsko gospodarstvo je u prošloj godini palo za 4,4 posto, a prema podacima Eurostata na razini cijele EU zabilježen je pad BDP-a od 6,4 posto. Hrvatska se pritom našla među članicama s izraženijim padom BDP-a, a to su pretežno bile one članice koje također imaju visoki udio turizma u BDP-u te one koje su najviše pogođene širenjem koronavirusa. Točnije, najveće stope pada BDP-u u prošloj godini među članicama EU zabilježene su u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Francuskoj. Rast BDP-a je istodobno zabilježen samo u Irskoj, a najmanji pad u Litvi i Luksemburgu. Kada se promatra po komponentama potražnje koje su najviše utjecale na pad BDP-a, u čak deset članica je to bio pad izvoza usluga, u sedam robni izvoz, a kod osam članica je najveći pojedinačni utjecaj imalo smanjivanje potrošnje stanovništa.
Na kraju treba spomenuti i procjene Europske komisije za ovu godinu prema kojima bi Hrvatska s rastom od 5,3% trebala biti treća među članicama EU, nakon Španjolske i Francuske. Ovakva procjena temelji se na efektima suzbijanja pandemije i oporavka sklonosti potrošnji, a kod Hrvatske se posebno navodi utjecaj obnove potresom pogođenih područja te korištenje dostupnih sredstava iz Europskih fondova. Ukoliko se takva predviđanja Europske komisije kao i ona za iduću godinu ostvare, Hrvatska bi 2022. trebala dostići i blago premašiti realnu razinu BDP-a iz 2019. godine.