Prema najavi Vlade, za razliku od državnih službenika, javni službenici neće dobiti veće plaće.
Dogovor o povećanju osnovice plaće od dva posto postignut je samo s državnim službenicima odnosno policajcima, carinicima, poreznicima, zaposlenicima državne i lokalne uprave, ali ne i sa sindikatima javnih službi koji zastupaju učitelje, liječnike, socijalne radnike, profesore i medicinske sestre. Dakle, govorimo o 170 tisuća službenika koji su trenutno nezadovoljni ovom situacijom. Ako Vlada ostane pri odluci da se plaća u rujnu za kolovoz isplati prema osnovici samo državnim službenicima, ali ne i javnim službenicima, rujan bi mogao biti ispunjen prosvjedima i štrajkovima.
Problem iz 2009.
Još od 1990. godine nikad se nije dogodilo da su plaće državnim i javnim službenicima različite po osnovici. Podsjetimo, problem se ‘vuče’ još od 2009. godine, iz vremena velike krize, kada su državni i javni službenici pristali na smanjenje plaće od šest posto. Dug se javnim službenicima trebao isplaćivati kroz 2016. godinu, a državnim od ove godine. Vlada je sa sindikatima državnih službi dogovorila kako će im isplaćivati plaće u tri navrata po dva posto, što je ponuđeno i javnim službenicima, ali ako ‘zaborave’ na dug iz 2016. godine, na što oni – nisu pristali. Iako sporazum nije postignut, Vlada je obavila prvu rundu plaćanja javnim i državnim službenicima u veljači ove godine, no za drugu, koju će isplatiti u rujnu državnim službenicima, Vlada smatra kako ju nije dužna isplatiti javnim službenicima.
Odljev mozgova
Koje je mišljenje javnih službenika, odlučili smo prvo pitati predsjednicu Hrvatskog liječničkog sindikata (u nastavku HLS) Podružnice Dubrovnik dr. sc. Dražanu Martinović Mamić, dr. med. Ističe kako su predstavnici HLS-a u aktivnom kontaktu s ostalim sindikatima javnih službi kojima je predviđeno uskraćivanje povišice plaće za dva posto te da se s njima zajedno bore protiv ovog problema.
– Zajedno ćemo poduzeti sve pravno i zakonom dopustive korake kako bismo dobili ono što nam pripada. Očekujemo kako će Vlada postupiti racionalno te kako će plaća biti povećana i zaposlenicima u javnim službama za dva posto – rekla je Martinović Mamić.
Kao jedna od posljedica nepovećanja plaća je i sveprisutni ‘odljev mozgova’. Dakle, javlja se problem iseljavanja liječnika, pogotovo onih mladih, u inozemstvo. Martinović Mamić naglasila je kako je poznata činjenica da su plaće hrvatskih liječnika jako male te su glavni motiv što mladi liječnici napuštaju našu zemlju i odlaze na rad u inozemstvo, najviše u Zapadnu Europu, a u zadnje vrijeme i u skandinavske zemlje.
– Ovaj mjesec dvoje naših liječnika, ortoped i psihijatrica, dalo je otkaz u Općoj bolnici Dubrovnik zbog bolje plaćenog zaposlenja i uvjeta rada u Švedskoj. Riječ je o mladim i perspektivnim ljudima čijeg profila kronično nedostaje i u našoj bolnici, ali i u našoj zemlji. Dakle, ako se plaće liječnika, koje su jako male, 8.500 kuna osnovna je plaće za specijaliste koji ne dežura, a takvih je sve više zbog bolesti, iscrpljenosti, visoke životne dobi, prvenstveno specijalista, ne poveća na prihvatljivu razinu, odljev će svakim danom biti sve veće, a motivacija za ostanak upitna i kod starijih kolega koji će masovno prijeći u privatni sektor. Izgleda da neki rade na tome da se u zdravstvu razori javni sektor i da se sve privatizira – naglasila je Martinović Mamić i dodala kako zna da će se javiti javna polemika o ‘bahatosti i gladi’ liječnika ‘koji hoće veće plaće i prava za sebe’.
– Treba biti objektivan i uzeti u obzir sljedeće činjenice: ako nakon srednje škole provedete minimalno i to u najboljem slučaju 12 do 16 godina kako biste postali specijalist, kada radite i petkom i svetkom, kada ne možete, ako radite u bolnici i dežurate, planirati primjerice doček Nove godine, kada radite 24-satna dežurstva, koja se nekad produlje dva ili tri sata tijekom kojih doslovno ‘ginete’ po hitnom bolničkom prijemu, odjelima i klinikama. Na temelju toga imamo pravo tražiti primjerenije plaće. Pri tome komentari kako su pojedini liječnici bahati, neuljudni, s pomanjkanjem etičnosti i stručnosti, kakvih uistinu i ima, ali jako malo čega smo i mi njihove kolege nažalost svjesni, ne daju za pravo ne nagraditi neprijeporni trud, zalaganje i znanje ostalih liječnika koji su u većini – kazala je Martinović Mamić.
Veće plaće učiteljima kao znak poštovanja
Ravnateljica Osnovne škole Lapad Mirjana Kaznačić za DuList je komentirala kako ‘učitelji zaslužuju više, obzirom na uloge koje imaju u razvoju i odgoju mladih ljudi’.
– Ne zaslužuju samo ovo povećanje o kojemu je riječ, nego zaista puno veće plaće. Uvijek ističem ono što je Stjepan Radić, prvi ministar prosvjete, rekao: ‘Nema tako bogate države koja može platiti dobrog učitelja’. Učitelj je stup društva i uistinu je plaća, osim što je izvor mogućnosti za život, priznanje za sve što taj poziv jest i što u svakom društvu znači. U odgoju, obrazovanju i stvaranju mislećih mladih ljudi. To je ogromna zadaća za učitelje – rekla je Kaznačić i dodala kako će reagirati po pitanju moguće reaktivacije štrajka ako ne dođe do odgovora.
– Voljela bih da dođe do dogovora, naravno jer sam kao učitelj zadužena za funkcioniranje škole. U slučaju da dođe do štrajka, svako dijete koje dođe u školu, uvijek je bilo zbrinuto, pa bi bilo u ovom. Štrajk je zahtjevna situacija jer se prvotno moraju osigurati djeca i nadalje nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. Sindikat i uprava škole u takvima situacijama nastupaju zajedno. To je demokratsko pravo i ljudi će se odazvati onoliko koliko oni budu smatrali, ali je najvažnije to da će škola funkcionirati – kazala je Kaznačić i smatra kako će ipak doći do kompromisnog rješenja te kako će se povećati plaće i time pokazati poštovanje prema učiteljima.
U najavi tužbe
Koje je moguće rješenje za ovaj problem? Martinović Mamić kazala nam je kako će ga zajedno rješavati svi koji pripadaju sektoru javnih službi.
– Pri tom ćemo poduzeti sve pravne i zakonom dopustive korake kako bismo dobili ono što nam po pravu pripada. Nećemo dopustiti da naši članovi budu uskraćeni za bilo koji novčani iznos i/ili materijalno pravo. Dakle, ako su nam prava, za koja smo se izborili u javnim službama i koja su pripadala do sada i državnim službama, onda je korektno da i tih dva posto povišice plaća dodijeljenih državnim službama obuhvati i zaposlene u javnim službama – istaknula je i dodala kako su u najavi tužbe, ali i reaktivacija štrajka kao jedna od zadnjih opcija.
– Naravno, ako se dogovorom predstavnika HLS-a i drugih javnih službi s predstavnicima Vlade ne osiguraju naša zakonska prava, uslijedit će tužbe o čemu brine odvjetničko društvo koje zastupa sindikate. Reaktivacija štrajka je uvijek krajnja opcija o čemu odluku donosi Glavni odbor središnjice. Osobno se uvijek uzdam u onu staru izreku: ‘Pravda je spora, ali dostižna’. Previše smo truda i životne snage svi uložili u svoje obrazovanje, a mnogi od nas i dali svoj doprinos u Domovinskom ratu za slobodnu, pravednu i prosperitetnu Hrvatsku, kako bismo na kraju dopustili da nas se tek tako marginalizira, a naš rad ‘banalizira’ te mlade ‘prisili’ na odlazak u inozemstvo, a starije u privatni sektor. A sve kako bi zavladao privatni sektor kada postepeno ugase i isprazne javne službe. Nedopustivo!