Smrt Pape Franje pokrenula je stoljećima star proces izbora novog pape. Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici vjeruju da on predstavlja izravnu poveznicu s Isusom Kristom. Smatra se živim nasljednikom svetog Petra, koji je bio prvi među Kristovim učenicima, apostolima. Zbog toga ima potpunu i neograničenu vlast nad cijelom Katoličkom crkvom te predstavlja važan izvor autoriteta za otprilike 1,4 milijarde katolika u svijetu.
Papa živi u Vatikanu, najmanjoj nezavisnoj državi na svijetu, koja je okružena talijanskom prijestolnicom Rimom. Papa ne prima plaću, ali svi su mu troškovi putovanja i života pokriveni iz vatikanskog proračuna.
Što se događa kad umre papa?
Pogreb Pape tradicionalno je bio raskošna i svečana ceremonija, no papa Franjo nedavno je odobrio planove kojima se cijeli postupak pojednostavljuje. Za razliku od prijašnjih papa koji su bili pokapani u tri lijesa – od čempresa, olova i hrasta – Franjo se odlučio za jednostavan drveni lijes obložen cinkom.
Ukinuo je i tradiciju izlaganja tijela na uzdignutoj platformi, poznatoj kao katafalk, u Bazilici svetog Petra. Umjesto toga, vjernici će moći odati počast dok će tijelo ostati u lijesu s uklonjenim poklopcem.
Franjo će ujedno biti i prvi papa u više od stoljeća koji će biti pokopan izvan Vatikana – u rimskoj bazilici Santa Maria Maggiore (Bazilika svete Marije Velike), jednoj od četiriju glavnih papinskih bazilika. Riječ je o crkvi kojoj je Vatikan dodijelio posebno značenje i povlastice, a koja ima duboku povezanost s papinskom tradicijom.
Tko bira novog papu?
Novog Papu bira najviši krug dužnosnika Katoličke crkve, poznat kao Kardinalski zbor. Svi su muškarci, imenovani izravno od Pape, a obično su i zaređeni biskupi. Trenutačno Katolička crkva ima 252 kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa pri izboru novog Pape. Ostali su stariji od 80 godina pa ne mogu sudjelovati u glasovanju, ali mogu sudjelovati u raspravama o tome tko bi trebao biti izabran.
Kad Papa umre ili, kao što je učinio Benedikt XVI. 2013., podnese ostavku, kardinali se okupljaju u Vatikanu na sastanku nakon kojeg slijedi konklava – strogo čuvani proces izbora novog Pape. U međuvremenu, dok Crkva nema poglavara, privremenu upravu preuzima Kardinalski zbor.
Izbor novog Pape odvija se u potpunoj tajnosti unutar Sikstinske kapele, slavne po freskama Michelangela. Kardinali glasuju u više krugova sve dok jedan kandidat ne osigura potrebnu većinu, što ponekad potraje i nekoliko dana. U prošlosti su konklave znale trajati tjednima, pa čak i mjesecima, a zabilježeni su i slučajevi da su pojedini kardinali preminuli tijekom procesa. Jedini znak koji izlazi izvan zidina dolazi u obliku dima iz dimnjaka na krovu kapele. Crni dim označava da izbor još nije postignut, dok bijeli dim znači – novi Papa je izabran.
Kako se objavljuje novi papa?
Nakon što se pojavi bijeli dim, novi Papa obično izlazi na balkon s pogledom na Trg svetog Petra unutar jednog sata. Najstariji kardinal koji sudjeluje u konklavi tada objavljuje odluku riječima Habemus Papam, što na latinskom znači imamo Papu.
Zatim najavljuje ime novog Pape, odnosno ime koje je odabrao za svoj pontifikat, a koje ne mora biti njegovo izvorno ime. Na primjer, Papa Franjo je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, ali je za svoje papinstvo uzeo novo ime u čast svetog Franje Asiškog.
Tko može postati papa? Teorija kaže jedno, praksa drugo
Teoretski, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti izabran za Papu. U praksi, međutim, kardinali gotovo uvijek biraju jednog od sebe.
Kad je papa Franjo, rođen u Argentini, izabran na prethodnoj konklavi 2013., postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Južne Amerike, regije koja čini otprilike 28 posto svjetskih katolika. No, povijest pokazuje da kardinali znatno češće biraju Papu iz Europe, osobito iz Italije. Od ukupno 266 papa izabranih do danas, čak 217 dolazilo je iz Italije, piše Index.hr.