Aktualno

ŽUPANIJA LANI ZABILJEŽILA 248 VIŠE UMRLIH NEGO ROĐENIH Stjepan Šterc: 2020. je za Hrvatsku demografski bila najgora ikad

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini rodilo se 1018 djece, a umrlo je 1266 osoba. Dakle, umrlo je 248 osoba više nego ​što ih se protekle godine rodilo. U 2019. u našoj je županiji rođeno 161 dijete više nego u 2020. (njih 1179) te je preminulo pet osoba više (1271). Te je godine zabilježeno 92 umrlih više nego rođenih. Podaci su to Ministar­stva pravosuđa i uprave koji pokazuju kako naša županija kao i cijela Hrvat­ska slijedi negativan trend od više umrlih, a manje rođenih. Hrvatska je tako 2020. godinu zaključila s 59.814 osoba upisanih u matičnu knjigu umr­lih, što je za 5.764 osobe više u odnosu na 2019. godinu kada je umrlo 54.050 osoba. Preminulo je tijekom prote­kle godine 29.720 muškaraca i 30.094 žene. Istovremeno u maticu rođenih upisano je 36.257 novorođenih, što je 296 djece manje nego u 2019. Tako je tijekom 2020. rođeno je 17.655 djevoj­čica i 18.602 dječaka. Zatražili smo stoga za komentar predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Stjepana Šterca koji je ujedno i autor Demografske razvojne strategije Grada Dubrovnika.

— Prošla je godina u demografskom smislu bila najgora moguća za Hrvat­sku, a krizna su se vremena odrazila i na pokazatelje u Dubrovačko-nere­tvanskoj županiji. Prema 2019. godini smanjenje je rodnosti za 161 rođeno dijete ili čak za 13,7 posto samo u jednoj godini, a sličnih je vrijednosti i povećanje prirodnog pada stanovništva. Prema svim posrednim pokazateljima ovi će se trendovi nastaviti, a krizna će vremena ostaviti vidljive tragove i na smrtnosti pa je pretpostavka nastavak smanjivanja rodnosti, povećanja pri­rodnog pada i smrtnosti, smanjivanje bračnosti i broja učenika srednjih škola i nastavak starenja ukupne županijske populacije. Rješenja naravno ima samo što ona moraju biti komplementarna i prema ključnim poticajnim modelima s nacionalne razine, a ne samo prema županijskim i gradskim mogućnostima – ističe dr. sc. Stjepan Šterc.

Demografske negativnosti u Hrvatskoj
Naglašava kako demografska slika cijele Hrvatske posljednjih godina ne izgleda dobro čak niti ‘stalnim pokušajima političkog retuširanja i posebno pri­kazivanja uspješnosti svakim manjim negativnim pokazateljem i negativnim trendom s ponekom oscilacijom’.

— Demografske su negativnosti zahvatile cijelu Hrvatsku silinom koja mora zabrinuti iole svjesnijeg i odgo­vornijeg u izvršnom upravljačkom sustavu na nacionalnoj, regional­noj i lokalnoj razini. Zabrinutost se, međutim, najmanje pokazuje s naci­onalne razine, iako su apsolutno svi demografski pokazatelji prošle 2020. godine dosegli svoje negativne povi­jesne maksimume. Dubrovačko-nere­tvanska županija i Grad Dubrovnik samo dijelom odstupaju od hrvatske negativne demografske stvarnosti i u nekim segmentima pokazuju njezinu manju razinu. Posebno se to odnosi na pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu u posljednje tri godine i smanjivanje smrtnosti čak i u kriznoj virusnoj 2020. Smanjivanje rodnosti, povećavanje pri­rodnog pada, starenje ukupne županij­ske i gradske populacije i naročito sma­njivanje broja učenika srednjih škola negativnosti su za posebnu pažnju i poticajno postupanje – mišljenja je ovaj stručnjak za demografiju.

A, kako Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik ‘kotiraju’ u odnosu na ostale gradove i županije u Hrvatskoj?

— Ukupno gledajući Dubrovačko neretvanska županija ima, uz Međi­mursku, najmanji apsolutni prirodni pad stanovništva u posljednjih pet godina, a uz Splitsko-dalmatinsku i Istarsku najveću apsolutnu pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu. Prema tim osnovnim parametrima moglo bi se zaključiti kako je na ljestvici ukupnih demografskih negativnosti Županija u odnosu na ostale hrvatske županije u bitno povoljnijoj situaciji. Isto vrijedi i za Grad, međutim, te su povoljno­sti samo relativne jer se nisu odrazile na povećanje, primjerice, rodnosti ili na povećanje učenika srednjih škola. Veća preseljavanja prema županijskom i gradskom prostoru izvana, nego vanj­ska iseljavanja promijenila su samo migracijske pokazatelje, ali ne i sastav stanovništva po dobi. Županijske su i gradske demografske slike malo sun­čanije od ostalih hrvatskih, ali sasvim sigurno nisu za mirno promatranje bez izvršnog poticajnog djelovanja – mišlje­nja je Stjepan Šterc.

Glavni demografski problemi
Ovaj stručnjak za demografiju ističe kako su glavni problemi Grada i župa­nije u demografskom smislu inten­zivno smanjivanje rodnosti, povećanje prirodnog pada, smanjivanje učenika srednjih škola što je izravno pove­zano s iseljavanjem, smanjivanje broja sklopljenih brakova i starenje ukupne populacije koje se ne zaustavlja vanj­skim useljavanjem.

— Relativna povoljnost po nekim pokazateljima u odnosu na Hrvatsku u cjelini tek je mala vremenska županij­ska i gradska prednost pa je jasno kako se cijeli demografski problem ne smije mirno promatrati niti s jedne razine – naglasio je Šterc.

Što se tiče potencijalnog utjecaja pan­demije koronavirusa na demografske pokazatelje, Stjepan Šterc ističe kako je prema službenim podacima prošla virusna godina veće negativne tragove ostavila na rodnost, nego na smrtnost.

— Smrtnost je usprkos svemu na godišnjoj razini čak bila veća godinu dana prije i upravo bi taj podatak tre­bao biti potvrda županijskim i grad­skim službama o sigurnosti županij­skog prostora usprkos svim izazovima. Uvijek su kroz povijest pandemije, epidemije i ratovi bili najveći demo­grafsku destrukcijski faktori pa su očekivani veći utjecaji na rodnost i bračnost, a zadrži li se smrtnost na istoj razini, iako je to manje za očeki­vati, smanjivanje će rodnosti postati i najveći demografski županijski i grad­ski problem – zaključio je za DuList dr. sc. Stjepan Šterc.

Naglasak na strategiji
Prema zaključcima Demografske razvojne studije Grada Dubrovnika usprkos pozitivnom pomaku i nado­knadi prirodnog pada imigracijom, ukupno stanovništvo Grada Dubrov­nika i dalje stari i dostiže po tipizaciji dobnog sastava stanovništva duboku starost s trendom prema izrazito dubo­koj starosti. Također, prirodni pad sta­novništva i njegovo ubrzano starenje prema svim su pokazateljima najveće demografske negativnosti te se prema njima primarno trebaju usmjeriti demografski poticaji. Pored osciliraju­ćeg prirodnog pada i starenja ukupnog stanovništva, navedeno je u zaključ­cima Strategije, posebna je negativ­nost koja zabrinjava apsolutno i rela­tivno veliko smanjivanje broja učenika u srednjim školama.

Najvažnije je, preporuke su Strate­gije, u sljedećem razdoblju poticajne mjere usmjeriti prema povećanju rod­nosti i anulirati prirodni pad ukupnog stanovništva. Prema svim pokazate­ljima, iako oni nisu nacionalne razine negativnosti, Grad bi Dubrovnik tre­bao početi provoditi plansku demo­grafsku politiku temeljenu primarno na revitalizacijskim modelima, zaklju­čeno je, među ostalim, u Demografskoj razvojnoj strategiji Grada Dubrovnika.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 24. ožujka 2021.

Pročitajte još

HOĆE LI NAM IMATI TKO ODRADITI SEZONU? ‘Prije smo po čistačicu morali u Makedoniju, a sada za radno mjesto dođe 70 prijava’

Maria Prkut

Od ponoći nove cijene goriva, benzin i LPG bi mogli pojeftiniti

Dulist

INVESTITOR ZATRAŽIO LOKACIJSKU DOZVOLU ZA INFRASTRUKTURU NA PREDJELU ‘VELIKI STOL’ Resort u Trstenome zapeo na cesti

Andrea Falkoni Račić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija