Aktualno

ŽUPANIJA LANI ZABILJEŽILA 248 VIŠE UMRLIH NEGO ROĐENIH Stjepan Šterc: 2020. je za Hrvatsku demografski bila najgora ikad

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini rodilo se 1018 djece, a umrlo je 1266 osoba. Dakle, umrlo je 248 osoba više nego ​što ih se protekle godine rodilo. U 2019. u našoj je županiji rođeno 161 dijete više nego u 2020. (njih 1179) te je preminulo pet osoba više (1271). Te je godine zabilježeno 92 umrlih više nego rođenih. Podaci su to Ministar­stva pravosuđa i uprave koji pokazuju kako naša županija kao i cijela Hrvat­ska slijedi negativan trend od više umrlih, a manje rođenih. Hrvatska je tako 2020. godinu zaključila s 59.814 osoba upisanih u matičnu knjigu umr­lih, što je za 5.764 osobe više u odnosu na 2019. godinu kada je umrlo 54.050 osoba. Preminulo je tijekom prote­kle godine 29.720 muškaraca i 30.094 žene. Istovremeno u maticu rođenih upisano je 36.257 novorođenih, što je 296 djece manje nego u 2019. Tako je tijekom 2020. rođeno je 17.655 djevoj­čica i 18.602 dječaka. Zatražili smo stoga za komentar predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Stjepana Šterca koji je ujedno i autor Demografske razvojne strategije Grada Dubrovnika.

— Prošla je godina u demografskom smislu bila najgora moguća za Hrvat­sku, a krizna su se vremena odrazila i na pokazatelje u Dubrovačko-nere­tvanskoj županiji. Prema 2019. godini smanjenje je rodnosti za 161 rođeno dijete ili čak za 13,7 posto samo u jednoj godini, a sličnih je vrijednosti i povećanje prirodnog pada stanovništva. Prema svim posrednim pokazateljima ovi će se trendovi nastaviti, a krizna će vremena ostaviti vidljive tragove i na smrtnosti pa je pretpostavka nastavak smanjivanja rodnosti, povećanja pri­rodnog pada i smrtnosti, smanjivanje bračnosti i broja učenika srednjih škola i nastavak starenja ukupne županijske populacije. Rješenja naravno ima samo što ona moraju biti komplementarna i prema ključnim poticajnim modelima s nacionalne razine, a ne samo prema županijskim i gradskim mogućnostima – ističe dr. sc. Stjepan Šterc.

Demografske negativnosti u Hrvatskoj
Naglašava kako demografska slika cijele Hrvatske posljednjih godina ne izgleda dobro čak niti ‘stalnim pokušajima političkog retuširanja i posebno pri­kazivanja uspješnosti svakim manjim negativnim pokazateljem i negativnim trendom s ponekom oscilacijom’.

— Demografske su negativnosti zahvatile cijelu Hrvatsku silinom koja mora zabrinuti iole svjesnijeg i odgo­vornijeg u izvršnom upravljačkom sustavu na nacionalnoj, regional­noj i lokalnoj razini. Zabrinutost se, međutim, najmanje pokazuje s naci­onalne razine, iako su apsolutno svi demografski pokazatelji prošle 2020. godine dosegli svoje negativne povi­jesne maksimume. Dubrovačko-nere­tvanska županija i Grad Dubrovnik samo dijelom odstupaju od hrvatske negativne demografske stvarnosti i u nekim segmentima pokazuju njezinu manju razinu. Posebno se to odnosi na pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu u posljednje tri godine i smanjivanje smrtnosti čak i u kriznoj virusnoj 2020. Smanjivanje rodnosti, povećavanje pri­rodnog pada, starenje ukupne županij­ske i gradske populacije i naročito sma­njivanje broja učenika srednjih škola negativnosti su za posebnu pažnju i poticajno postupanje – mišljenja je ovaj stručnjak za demografiju.

A, kako Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik ‘kotiraju’ u odnosu na ostale gradove i županije u Hrvatskoj?

— Ukupno gledajući Dubrovačko neretvanska županija ima, uz Međi­mursku, najmanji apsolutni prirodni pad stanovništva u posljednjih pet godina, a uz Splitsko-dalmatinsku i Istarsku najveću apsolutnu pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu. Prema tim osnovnim parametrima moglo bi se zaključiti kako je na ljestvici ukupnih demografskih negativnosti Županija u odnosu na ostale hrvatske županije u bitno povoljnijoj situaciji. Isto vrijedi i za Grad, međutim, te su povoljno­sti samo relativne jer se nisu odrazile na povećanje, primjerice, rodnosti ili na povećanje učenika srednjih škola. Veća preseljavanja prema županijskom i gradskom prostoru izvana, nego vanj­ska iseljavanja promijenila su samo migracijske pokazatelje, ali ne i sastav stanovništva po dobi. Županijske su i gradske demografske slike malo sun­čanije od ostalih hrvatskih, ali sasvim sigurno nisu za mirno promatranje bez izvršnog poticajnog djelovanja – mišlje­nja je Stjepan Šterc.

Glavni demografski problemi
Ovaj stručnjak za demografiju ističe kako su glavni problemi Grada i župa­nije u demografskom smislu inten­zivno smanjivanje rodnosti, povećanje prirodnog pada, smanjivanje učenika srednjih škola što je izravno pove­zano s iseljavanjem, smanjivanje broja sklopljenih brakova i starenje ukupne populacije koje se ne zaustavlja vanj­skim useljavanjem.

— Relativna povoljnost po nekim pokazateljima u odnosu na Hrvatsku u cjelini tek je mala vremenska županij­ska i gradska prednost pa je jasno kako se cijeli demografski problem ne smije mirno promatrati niti s jedne razine – naglasio je Šterc.

Što se tiče potencijalnog utjecaja pan­demije koronavirusa na demografske pokazatelje, Stjepan Šterc ističe kako je prema službenim podacima prošla virusna godina veće negativne tragove ostavila na rodnost, nego na smrtnost.

— Smrtnost je usprkos svemu na godišnjoj razini čak bila veća godinu dana prije i upravo bi taj podatak tre­bao biti potvrda županijskim i grad­skim službama o sigurnosti županij­skog prostora usprkos svim izazovima. Uvijek su kroz povijest pandemije, epidemije i ratovi bili najveći demo­grafsku destrukcijski faktori pa su očekivani veći utjecaji na rodnost i bračnost, a zadrži li se smrtnost na istoj razini, iako je to manje za očeki­vati, smanjivanje će rodnosti postati i najveći demografski županijski i grad­ski problem – zaključio je za DuList dr. sc. Stjepan Šterc.

Naglasak na strategiji
Prema zaključcima Demografske razvojne studije Grada Dubrovnika usprkos pozitivnom pomaku i nado­knadi prirodnog pada imigracijom, ukupno stanovništvo Grada Dubrov­nika i dalje stari i dostiže po tipizaciji dobnog sastava stanovništva duboku starost s trendom prema izrazito dubo­koj starosti. Također, prirodni pad sta­novništva i njegovo ubrzano starenje prema svim su pokazateljima najveće demografske negativnosti te se prema njima primarno trebaju usmjeriti demografski poticaji. Pored osciliraju­ćeg prirodnog pada i starenja ukupnog stanovništva, navedeno je u zaključ­cima Strategije, posebna je negativ­nost koja zabrinjava apsolutno i rela­tivno veliko smanjivanje broja učenika u srednjim školama.

Najvažnije je, preporuke su Strate­gije, u sljedećem razdoblju poticajne mjere usmjeriti prema povećanju rod­nosti i anulirati prirodni pad ukupnog stanovništva. Prema svim pokazate­ljima, iako oni nisu nacionalne razine negativnosti, Grad bi Dubrovnik tre­bao početi provoditi plansku demo­grafsku politiku temeljenu primarno na revitalizacijskim modelima, zaklju­čeno je, među ostalim, u Demografskoj razvojnoj strategiji Grada Dubrovnika.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 24. ožujka 2021.

Pročitajte još

Lučka kapetanija Dubrovnik zbog 17 prekršaja na moru naplatila 48 tisuća kuna kazni

Dulist

PROMETNI ČEP NA SKRETANJU ZA BOSANKU Vratili se turisti, vratile se i gužve

Dulist

Vakula otkriva što nas čeka u ostatku ljeta, ali i tijekom jeseni

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija