Preliminarni rezultati istraživanja stavova i potrošnje posjetitelja s međunarodnih brodskih kružnih putovanja u Dubrovniku u 2018. – Tomas Dubrovnik ‘srušili’ su sve predodžbe koje imamo o gostima s kruzera koji pristižu u Grad.
Naime, istraživanje je dalo sveobuhvatnu sliku stavova i potrošnje turista u Dubrovniku te jasno pokazalo kako nije točno da oni u gradu ne troše ništa, da se zadržavaju kratko te da im gužve kvare cjelokupan dojam. Zrinka Marušić s Instituta za turizam, koji je u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika proveo tomas istraživanje, istaknula je kako su osim putnika s kruzera te posade unutar uzorka od 400 ispitanika uključeni i stacionarni gosti, kao i oni u hotelima, privatnom smještaju, s međunarodnih brodova na kružnom putovanju te gosti s domaćih kruzera. Ispitivače je, među ostalim, zanimalo, koliko dugo gosti borave u Dubrovniku, na što najviše troše, koliko iznosi potrošnja po osobi, koliko se dugo zadržavaju u Dubrovniku, čime su zadovoljni, a što je uzrok nezadovoljstva, koliko je njih po prvi put u Dubrovniku.
Najviše nas posjećuju Britanci
-Glavno tržište s kojeg pristižu putnici s brodova na kružnim putovanjima je Velika Britanija pa u grad redovito pristiže oko 22 posto Britanaca. Slijede ih Amerikanci, Talijani i Španjolci. Oko 70 posto posjetitelja stiže s europskog tržišta. Po nacionalnoj strukturi, kod članova posade situacija je potpuno drukčija pa je tako najviše Filipinaca te Talijana. Struktura putnika varira ovisno o veličini brodova u svim segmentima. Na najmanjim je kruzerima do 500 putnika najviše Francuza, zatim Amerikanaca i Britanaca, na onima od 500 do 1000 gotovo svaki drugi putnik je Amerikanac, Britanci su izrazito zastupljeni na brodovima od 1000 do 2000 putnika, a na najvećima su Talijani, Britanci i Španjolci – istaknula je Zrinka Marušić. Prosječna je dob posjetitelja s kruzera 49 godina te ona ponovno ovisi o veličini broda na kojem su gosti pristigli. Tako su redovito na manjim brodovima stariji gosti, pretežito Francuzi i Amerikanci, a na najvećima mlađi Talijani i Španjolci. Među putnicima s kruzera udio onih koji su u prvom posjetu Dubrovniku pa i Hrvatskoj znatno je veći nego u stacionarnom segmentu. Devet od 10 ljudi, prema TOMAS istraživanju, po prvi put je posjetilo Dubrovnik. S posadom je situacija drukčija, samo njih 18 posto prvi je put kročilo u Dubrovnik te su općenito jako dobro upoznati s destinacijom. Marušić je mišljenja kako upravo s kruzing turizmom u Grad privlačimo goste koji nikada nisu bili u Dubrovniku niti u Hrvatskoj.
Što gosti u Gradu rade i koliko borave?
-Riječ je o relativno kratkom boravku unutar destinacije, gosti u prosjeku provedu oko pet sati u Gradu. Najveći dio njih boravi od 3 do 6 sati, oko trećine do tri sata. Najdulje se u Gradu zadržavaju oni na manjim brodovima, dok putnici s najvećih borave najkraće. U tom relativno kratkom vremenu jako su aktivni pa ih tako više od dvije trećine odlazi u samostalno razgledavanje grada s čime su povezane i usluge javnog prijevoza. Slijedi konzumacija hrane i pića u ugostiteljskim objektima, kupovina, dok u manjoj mjeri idu na organizirane izlete u okolicu. Svaki deseti gost posjećuje plaže, muzeje i izložbe te njih 20 posto i turističke informativne centre. Aktivnosti članova posade pokazuju drukčiji obrazac ponašanja. Oni u puno manjoj mjeri razgledavaju grad, a najviše odlaze u kupovinu – naglasila je u izlaganju Marušić.
Razlozi (ne)zadovoljstva
TOMAS istraživanje pokazalo je kako su putnici i posada s kruzera izrazito zadovoljni boravkom u Dubrovniku. Preko 80 posto ispitanika ocijenilo je cjelokupan doživljaj destinacije izrazito dobrim, tj. na ljestvici od 1 do 5 ocjenama 4 i 5.
-Dobili smo konkretne podatke i time pobili nagađanja da putnici s kruzera ne troše ništa, da samo rade gužvu i da su nezadovoljni jer je u Dubrovniku gužva. Ovo je istraživanje na objektivan način dalo sliku posjetitelja s kruzera i ona je pokazala da su izrazito zadovoljni Gradom. Osim ukupnog boravka gosti su jako zadovoljni uređenošću grada, osobnom sigurnošću, gostoljubivosti lokalnog stanovništva iako se ponekad čini da su stanovnici protiv gostiju s kruzera. Međutim, oni to ne osjete. Gosti su zadovoljni organiziranim izletima u okolicu, razgledom grada, gastronomskom ponudom. Srednji stupanj zadovoljstva iskazan je za tri elementa, a to je dostupnost turističkih brošura, suveniri i kvaliteta turističke signalizacije. Kao najlošijim elementima ponude turisti su ocijenili promet u Gradu i mogućnost za kupnju. Gužva na javnim površinama i u prometu javila se kao negativno iskustvo boravka, a u znatno manjoj mjeri i neadekvatno odlaganje otpada. Gosti su svjesni da dolaze u svjetsku destinaciju i da su takve gužve u svim gradovima – naglasila je Zrinka Marušić.
Potrošnja porasla za 50 posto u odnosu na lani
Gosti s kruzera troše u prosjeku 58 eura, a članovi posade 28 eura po posjetu. Najveći dio potrošnje odnosi se na hranu, piće i kupovinu. Manje od 1 posto putnika nije imalo nikakvih troškova u Dubrovniku i to su isključivo članovi posade. Velik je udio onih koji su potrošili od 5 do 15 eura. Između 4 i 6 posto putnika troše između 15 i 65 eura, a negdje oko 10 posto troši 100 i više eura po posjetu. I to ovisi o veličini broda pa najviše troše putnici na onima od 500 do 1000, dok je najmanja potrošnja na najvećim kruzerima. Amerikanci su profilirani kao najveći potrošači, a slijede ih Britanci, Njemci, Francuzi, Talijani i Španjolci. Turisti u Gradu najviše su kupovali suvenire, razglednice, odjevne predmete, a svaki 10 posjetitelj kupio je neki od autohtonih proizvoda.
-U odnosu na 2006. kada je Institut za turizam proveo prvo istraživanje, došlo je do izrazite promjene u strukturi putnika. Danas su na kruzerima prisutni gosti više platežne moći, prevladavaju Britanci i Amerikanci, dok je 2006. bilo najviše Talijana. Zato je povećana i prosječnja ptorošnja s 39 na 58 eura, dakle gotovo za 50 posto. Gosti su nešto stariji, dok je duljina boravka u destinaciji ostala nepromijenjena. Gosti su većinom i 2006. bili zadovoljni ponudom, promet je i tada bio najlošije ocijenjen element kao i mogućnosti za kupnju. Od tada je Dubrovnik privukao goste veće platežne moći koji ponudu destinacije ocjenjuju drukčije. Budućnost turizma u cjelosti je u nazivu ‘Respect the City’- zaključila je Zrinka Marušić iz Instituta za turizam.