Nakon što je u četvrtak ujutro projekt Hidroelektrane Ombla predstavljen stručnoj javnosti, istog dana popodne predstavljen je građanima, predstavnicima udruga i svim drugim zainteresiranima.
Procedura predstavljanja tekla je kao na jutrošnjoj sesiji, pa je tako prvo uslijedilo uvodno izlaganje voditelja projekta Tomislava Paviše, a zatim je došao red na pitanja iz publike.
Ekološka aktivistica Jadranka Šimunović postavila je pitanje što znači riječ „zaštićen“, posebno istaknuvši kako je Rijeka dubrovačka od 2006. Godine proglašena strogo zaštićenom zonom. U ime svoje udruge obečala je predstavnicima HEP-a da će se boriti i neće dozvoliti realizaciju tog projekta. Također je dodala kako je stupila u kontakt s Ognjenom Bonaccijem, inače koautorom projekta, koji je kao član komisije iznio niz primjedbi na projekt i prozvao ga „zahvatom visokog rizika“.
U raspravi je istaknuto i pitanje kolonije šišmiša koji obitavaju u Vilinoj spilji u neposrednoj blizini izvedbe projekta, na što su iz HEP-a odgovorili kako je promatranjem u dužem periodu ustanovljeno kako se radovi mogu obavljati zimi do ranog proljeća, u periodu kad šišimiš ne obitavaju u špilji.
Po pitanju pravnog aspekta izgradnje objašnjeno je kako će se za projekt otkupiti 25 tisuća kvadrata za pristupnu cestu, te da će svima biti ponuđeno zamjensko zemljište, sve "prema praksi Europske unije".
Arhitekt Slobodan Vuković postavio je pitanje regulacije odnosa sa susjednom državom, na što je odgovoreno kako je sve već riješeno međudržavnim ugovorom između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.
Građanski aktivist Stijepo Rudenjak niz projekata na širem području Dubrovnika opisao je kao „udružene zločinačke“, te pitao gdje će završiti materijal iskopan na radilištu.
„Riječ je o oko 350 tisuća kubika koje bismo predrobili na Dubcu i taj materijal bi bio iskorišten za lungo mare u Rijeci dubrovačkoj. Sav ostali višak iskoristio bi se za pokrivanje sloja na odlagalištu otpada Grabovica.“, odgovorio je voditelj projekta Paviša, a na Rudenjakovo pitanje kako će odgovarati ako nešto krene po krivu, Paviša je odgovorio: „Vi ćete nam suditi!“
Đuro Capor iz inicijative „Srđ je naš“ večerašnji skup nazvao je tek ispunjanjem potrebnih uvjeta za dobivanje kredita. Izjave glavnog projektanta Zvonimira Severa kako on "ne zna što je to Bonacciju bilo da sad ima sumnje, jer je sudjelovao u radu komisije i bio izrađivač hidrološke studije" Capor je nazvao neistinitima te citirao dijelove pisma Ognjena Bonaccija predsjedniku Vlade RH u kojem stoji kako ga je "predsjednik komisije isključio iz rada" jer je odbio prihvatiti studiju te "priđe li se izgradnji ovog hidrotehničkog objekta na planirani način da će se naići na probleme koji će potvrditi i čak nadmašiti njegove sumnje".
Glavni projektant Zvonimir Sever bio je vrlo oštar u svom odgovoru. Točnije, radilo se o protupitanju u vezi Bonaccijevog pisma. Sever je tražio od Capora da javno pročita što piše na dnu pisma. Navodno je bila riječ o Bonaccijevim primjedbama na vlastitu studiju, ali, kako se moglo vidjeti iz pisma kojeg je dulistu kasnije proslijedio Capor, takve primjedbe ne postoje. Dok se Capor još pokušavao snaći, Sever je ponovio svoje pitanje: „Što piše?!“, ali povišenim tonom, a nakon što Capor nije ragirao ni nakon nekoliko sekundi, isto pitanje je ponovio još glasnije.
Tijekom izlaganja moglo se doznati kako rijeka Ombla godišnje izbaci oko osam tisuća kubika glinice, pa je postavljeno i pitanje zašto se od 1940. godine prestalo čistiti taj nanos.
Rasprava koja je trajala nešto više od dva sata po svemu sudeći nije zadovoljila niti predstavnike udruga niti građane, ali jest pravnu formu koju HEP mora ispuniti kao preduvjet kreditiranja ovog projekta.
Sjena sumnje oko projekta ovim skupom nije otklonjena, a budućnost izvedbe i izgradnje će pokazati je li i opravdana.