Idućeg četvrtka završava ljeto, barem klimatološko, dok nas kraj, onaj astronomski očekuje tek 22. rujna. Prema prognozi Zorana Vakule, ljeto će još potrajati po vremenskim obilježjima, iako gotovo sigurno diljem zemlje više nećemo imati ovako visoku temperaturu kao što je imamo ovaj vikend, ponegdje još i u ponedjeljak.
-Može se reći kako je ovo u većini Hrvatske posljednji ovako vruć vikend ove godine, u mnogim krajevima i posljednji toplinski val koji može djelovati na zdravlje – piše Vakula za HRT, te nastavlja:
-Vrućih ćemo dana gotovo sigurno barem ponegdje imati i u rujnu, ali vrlo vjerojatno ne baš ovako vrućih, i u nizu kao ovih dana. Ako se to slučajno i dogodi – vjerojatnost u prognozama uvijek postoji, makar iznimno mala – bit će to još jedna rijetkost, gdjegdje čak i iznimka, i novi svojevrsni rekord. Naravno, ne u Kninu, gdje su se dva uzastopna, i to vrlo vruća dana, s temperaturom 35,0 °C i višom događala više puta u rujnu, najkasnije do sada u godini – 18. i 19. rujna 1987., ali već na postaji Split Marjan je malo drukčija priča – niz dana s temperaturom 32,0 °C i višom u rujnu je prilično rijedak… Ili primjerice u zagrebačkome Maksimiru, gdje su u dosadašnjoj povijesti rujanskih mjerenja zabilježena samo 4 dana s temperaturom 33,0 °C i višom, kakva će biti ovaj vikend, i to po jedan dan 2008. i 2011. godine te 2015. godine 2 dana, i to ne u nizu.
Premda za konačne analize treba još tjedan dana, ne samo mjerenja, nego i kasnije provjere podataka klimatologa DHMZ-a, već sada se može tvrditi kako će, nakon svih onih temperaturnih rekorda i novih koji će se tek otkriti kada se prikupe i analiziraju sva mjerenja – ovo ljeto biti jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja – gotovo diljem Hrvatske s klimatološkom ocjenom “ekstremno toplo”. Blizu rekordnog iz 2003. godine, ali vrlo vjerojatno ne i toplije od njega.
Ako neće biti rekordno po srednjoj sezonskoj temperaturi zraka, ponegdje hoće po ukupnoj sezonskoj količini oborine, osobito na srednjem i južnom Jadranu. Ne tako – kao nikada u povijesti mjerenja, ali ni jako daleko od tih vrijednosti, s klimatološkom ocjenom “ekstremno sušno”, bit će i ponegdje u kopnenom području. Naravno, barem “sušno” posvuda.
Obilnija i dugotrajnija oborina u Dalmaciji je malo vjerojatna i sljedećih tjedana, ali se barem povećava vjerojatnost za češće nego do sada sporadične pljuskove. Prema trenutačnim dugoročnim prognozama mnogobrojne nade za znatniju količinu oborine vjerojatno će ostati neostvarene i u rujnu i u listopadu, posebice u južnijim hrvatskim krajevima, ali ne i od studenoga, poglavito u prosincu i siječnju, kada je prilično velika vjerojatnost izraženije ciklonalne aktivnosti u našem dijelu Europe, s kojom bi zamjetnije oborine trebalo biti diljem Hrvatske. Naravno, ne smije se zaboraviti manja pouzdanost prognoza oborine u odnosu na temperaturu zraka, ne samo kod dugoročnih prognoza, nego i kod onih svakodnevnih.
Zanimljivo je spomenuti kako su prognoze srednje temperature zraka za sljedeće mjesece i sezone kod različitih kompjutorskih modela koji u svijetu izračunavaju dugoročne prognoze manje jedinstvene nego inače, osobito za ovu jesen. I dok ECMWF upućuje na zaključak o vjerojatnijem, u većini Hrvatske čak uz više od 80 % – pozitivnom odstupanju od prosječne sezonske temperature, posebice zbog topline u rujnu i listopadu, neki drugi modeli to odstupanje smanjuju. No, prema svima je vjerojatnost dugotrajnog hladnog razdoblja iznimno mala. Sličan zaključak rezultat je analize i srednje temperature zime, za koju je umjerena, u dijelovima Hrvatske i velika vjerojatnost da će biti barem malo toplija od prosjeka. Izgledi za ponavljanje hladnoće slične onoj u ovogodišnjem siječnju iznimno su mali. Ali postoje. Ovo je ipak samo prognoza. I to dugoročna, podložna promjenama… Stoga je o mogućem skijanju na prirodnom snijegu još odviše rano pisati… Uostalo, ljeto još traje… A prema temperaturi mora, kao i prognozama vjetra i valova, i ostalima koje nam omogućuje sutrašnji 70-godišnji slavljenik, sezona kupanja neće baš tako brzo prestati… – napisao je Vakula.