U prepunoj dvorani Pape Ivana Pavla II. održava se javna rasprava Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata hidroelektrane Ombla za ekološku mrežu nositelja zahvata HEP. d.d..
Do 11. svibnja traje rok za uvid i davanje primjedbi na Studiju.
Voditeljica Glavne ocjene Fanica Kljaković Gašpić iz tvrtke Oikon i Geonatura, izrađivača Studije, istaknula je kako se studijom sagledava utjecaj na vrste i staništa sa ciljem očuvanja ekološke mreže, između ostalog pet vrsta šišmiša, špilje i jame te jednu endemsku životinjsku vrstu.
– Što se tiče šišmiša, prepoznat je utjecaj tijekom izgradnje i korištenja, i to uznemiravanja bukom i mogućim nestankom pitke vode. Procjena je da će imati negativan utjecaj koji nije značajan. Što se tiče špilja i jama, riječ je o promjeni stanišnih uvjeta i zauzeće dijela staništa, kao i stvaranje novih antropogenih prostora. Uz primjenu mjera ublažavanja utjecaj može biti značajno pozitivan. Kad je riječ o popovskoj gaovici, utjecaj je moguć u stradavanju. Ocjena je potencijalno značajno negativna, ali postoje brojne mjere ublažavanja – istaknula je Kljaković Gašpić. Što se tiče čovječje ribice i dinarskog školjkaša, utjecaja nema jer ne naseljavaju područje, a mogao bi biti pozitivan.
Ombla dominantno teče kroz hidrotehnički sustav, a za velikih voda i kroz temeljni ispust, a kroz glavni kanal stvara se dovoljan ekološki prolaz. Zaključak je kako HE OMbla neće značajno doprinijeti negativnom utjecanju na ciljeve očuvanja tog područja, a ako bi se projekt proširio na BiH onda bi HE Ombla imala pozitivan utjecaj kao pribježište flore i faune.
– Zahvat je uz primjenu mjera ublažavanja prihvatljiv. Bila bi u potpunosti integrirana i u budućnosti bi ostvarila funkciju stabilizatora i akumulacije bioraznolikosti Rijeke dubrovačke.
Voditelj projekta istraživanja špiljskih vrsta i izvorišnih područja na dubrovačkom području prof. dr. sc. Oleg Antonić postavio je pitanje je li Ombla zaista ‘hrvatski Galapagos’.
– Odgovor na to pitanje jako je bitan. Civilno društvo postavlja kritična pitanja kao da su unaprijed istina. Mi znanstvenici pokušavamo odgovoriti na ova pitanja – rekao je Antonić, i kad je prikazao geografsku kartu Galapagosa probudio publiku, koja je negodovala, dovikujući ‘Ovo je Ombla!’ i ‘Bacate spinove!’.
– Stvoren je privid da je Ombla najbogatija po broju vrsta, jer je jedina bila istražena, a dosad smo istražili 115 objekata. Naš je zaključak da u ovom području ima objekata, koji kad bi bili istraženi, dokazali da se radi o homogenom području. To područje valja štititi generalno, a HE OMbla u tome može pomoći. Mi smo dokazali i pišemo znanstvene radove kako Ombla nije ‘hrvatski Galapagos’ – istaknuo je Antonić. Otvorena je javna rasprava.
– Dobit ćemo šaku kilovata, a projekt se proglašava strateškim. Potratili ste vrijeme, nemojte se pozivati na nacionalne interese. Ostavite rijeku da mirno dalje teče – istaknuo je Mato Ereš, stanovnik Rijeke dubrovačke.
– Obitelj moje majke tu je već osam stoljeća. Moji pradjedovi su taj okoliš sačuvali, ništa nisu prodali. A država je prodala dva izvora na Ombli. Drznuli su se da to promijene, a u pitanju je naš život. Zašto nam govorite da će nam biti bolje i ljepše? Ovo je naše, a ne njihovo. Projekt je jako štetan – izjavio je drhtavim glasom Pepo Piteša, još jedan Riječanin.
– Zbog ljepote Omble sam i utemeljila udrugu. Okupila sam zaljubljenike i rekla: idemo se boriti za rijeku. Nećemo dozvoliti da gospoda iz HEP-a poručuju da će graditi HE kad oni odluče. Bonacci i Kršinić su rekli da gradnja može biti pogubna – rekla je predsjednica Eko-Omblića Jadranka Šimunović.