Grad

ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA UZ DAN GRADA Predsjednik Milanović: Budite ponosni, pomalo i oholi!

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je ove srijede u Kazalištu Marina Držića. Na svečanu sjednicu, među ostalim, stigao je predsjednik RH Zoran Milanović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić s ovogodišnjim festanjulima Teom Grbićem i Tonijem Cvjetkovićem i brojni drugi.

Svečanu sjednicu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika otvorio je predsjednik Vijeća Marko Potrebica istaknuvši kako je prošle godine na svečanoj sjednici izrazio uvjerenje da će ponizno nastaviti služiti Gradu. Dodao je da mu je zadovoljstvo što su Gradskoj upravi sugrađani na izborima dali ponovno podršku.

-I danas sam uvjeren da nas bez obzira na političke razlike više toga spaja nego razdvaja. Proklamirali smo politiku suradnje, dogovaramo se, usvajamo amandmane bez obzira tko ih predlaže. Održavamo sjednice Gradskog vijeća svakih mjesec dan – rekao je Potrebica.

-Naši mladi ako nisu naslijedili nekretninu zbog skupih kvadarat teško mogu osnovati vlastitu obitelj u ovom gradu. Naši studenti ostaju diljem domovine i izvan nje gubimo buduće mlade obitelji. Sunarodnjaci koji su pristigli zbog prevelike cijene nekretnina. Već sada nam nedostaje radne snage. Održivi razvoj, čuvanje okoliša, održivi razvoj naš su prioritet. Ako želimo za 100 godina da hrvatski čovjek bude većina na ovom prostoru, moramo djelovati već sada – poručio je Potrebica.

Lijepo je zvati se Dubrovčaninom

Nakon što je nazočnima u Kazalištu prikazan film ‘Od Feste do Feste’, kojim je pokazano sve ono što je Grad Dubrovnik napravio u proteklih godinu dana, riječ je uzeo gradonačelnik Mato Franković.
Napomenuo je kako je svaka Festa posebna i veličanstvena, ali da svako 50 ili 100 godina imamo priliku obilježiti novi jubilej.
– Lijepo se danas zvati Dubrovčaninom i slaviti po 1050. put Festu – rekao je gradonačelnik.
‘Ti, Sveče naš, svake godine, molili Te ili ne molili Te mi, rastapaš dubrovačko smrznuto srce u Gradu od kamena’, citirao je gradonačelnik Iva Vojnovića istaknuvši kako se u tim riječima krije i sama srž slavljenja Feste, koja je i crkovna i svjetovna, koja rastapa dubrovačko srce. Potom se osvrnuo na sve ono što je Gradska uprava radila od protekle Feste rekavši kako je iza nas druga pandemijska godina, koju smo uspješno prebrodili. Ostatak govora možete pročitati ovdje.

Jesmo li učinili dovoljno?

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je svima Dan Grada i blagdan sv. Vlaha. Čestitao je gradonačelniku i suradnicima na uspješnom vođenju Grada i agilnom provođenju programa.
-To nije jednostavno posebno u doba pandemije, ali su pokazali da se može brže i bolje od onoga što su naslijedili. Posebno čestitam na uspješnom korištenju fondova EU koji su najbolji, a često i jedini izvor financiranja naših razvojnih projekata. U tome je grad imao, a imat će i od sada svaku potporu ove županije. Ova je Gradska uprava pokazala i kako je moguće uspješno koristiti sredstva državnog proračuna za projekte za oporavak od padnemijske krize. Odajemo veliko prizananje našoj Vadi na potporama kojima su spašeni gospodarski subjekti, proračuni općina i radna mjesta brojnih zaposlenih u realnom sektoru. Festa nam dolazi 1050. put. Samoodržanje ove tradicije dulje od 1000 godina bilo bi dovoljno za poštivanje ovoga Grada, a da i ne spominjemo njegova dostugnuća u graditeljstvu, književnosti, znanosti, pomrostvu. Naši su nas stari zadužili iznimnom baštinom koju su namostavili i time su nas obvezali na njezino čuvanje. Jesmo li odgovorili toj zadaći? Uvjeren sam da jesmo. Očuvali smo to od svih ugroza i svojatanja. Naši su branitelji 90-ih također očuvali ovo blago od najgorih svojatanja. Mi ga danas nažalost ponovno moramo braniti od novih velikosrpskih posezanja, braniti od onih koji vrijeđaju žrtvu naših logoraša iz Morinja, koji svojataju naše velikane, od onih koji nam ponad izvorišta Omble planiraju graditi Zračnu luku – istaknuo je Dobroslavić naglasivši da će Dubrovnik, naravno biti obranjen.
-Imamo Vladu koja razumije stanje i potrebe hrvatskog juga, koja je podržala projekt Pelješkog mosta i spojila nas s ostatkom Hrvatske, koja podržava gradnju autoceste do Dubrovnika, i ostale luke i autoceste. Sigurno se ni Sveti Vlaho neće umoriti držeći u ruci ovaj grad ljepote i sklada – istaknuo je župan Dobroslavić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako joj je svaki dolazak u Dubrovnik radost.
-Pitam se jesmo li dostojni baštine koja nam je ostavljena. Unatoč činjenici što se ove godine ponovno Festa održava u sjeni iscrpljujuće borbe s pandemijom, za nas Dubrovčane i sve stanovnike, Festa je trenutak kada sami sebi polažemo račune o učinjenom. Iza nas je teška godina. U ovom trenutku Hrvatska se još uvijek bori s pandemijom i ne smijemo nikada zaboraviti koliko je u tome važna i odgovornost svakog pojedinca. Baš na ovom mjestu i u ovome Gradu o doprinosu pojedinca zajednici možda je veća nego igdje i vjerojatno ćemo se s nekim odmakom pitati jesmo li dali puni doprinos. Većina projekata koje smo vidjeli u prikazanom filmu realizirana je uz potporu ili pomoć Vlade. Pratili smo Grad u nekim velikim planovima za budućnost, pratit ćemo ga u izradi Plana upravljanja i buffer zone koji će omogućiti izradu novog GUP-a koji će polaziti od novih premisa i vrijednosti – istaknula je Obuljen Koržinek osvrnuvši se na svojatanje dubrovačke književnosti.
-Nedavno su se naš Grad i kulturna baština ponovno našli na meti srpskih otimača i prisvajača koji su prije 30 godina zasipali Dubrovnik granatama. Vlada i sugrađani znat će zaštititi Dubrovnik. Naša književnost zauzima posebno mjestu u hrvatskoj kulturi. Držić, Gundulić, Vetranović i ostali stupovi su hrvatskog kanona – naglasila je ministrica kulture i medija.

Glavna misao koja se ove srijede na svečanoj sjednici Gradskog vijeća provlačila kroz gotovo sve govore političara, odnosila se na sramotan članak srpskog zakona o kulturnom nasljeđu, koji svojata svojata dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako ‘pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi’.

Milanović: ‘Budite ponosni, pomali i oholi’
O tome je govorio i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je rekao kako vidi da nas to dosta tišti i iritira.
-Postoji nešto što je već pomalo uvriježena fraza, a to je kulturna aproprijacija – uzimanje nečega što je tuđe, a može imati različite motive – rekao je te istaknuo kako je ono što se u Beogradu konstantno događa kulturna aproprijacija ovisničkog šleperskog tipa.
-Budite ponosni što netko to želi, a do toga ne može – rekao je Milanović istaknuvši kako razina poistovjećivanja etničkih Srba, naših susjeda nije nikakva s dubrovačkom književnošću. S našim identitetom oni nemaju ništa, rekao je.
-Kada razmišljamo i govorimo o tome što se događa, budite hladni, čak pomalo i oholi, jer hrvatska književnost ima svoju bazu ovdje. Možda gubite i previše energije jer netko bez šanse da to ikad dobije želi naše i želi vaše. Neka živi u iluziji da im je to dostupno, ali nije – rekao je među ostalim predsjednik Milanović.
O istoj temi govorio je i izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik Branko Bačić. Rekao je kako se tu ne radi samo o prisvajanju tuđe umjetnosti, u ovom slučaju dubrovačke i bardova hrvatske književnosti, već je to pokušaj prisvajanja tuđeg teritorija.

-O tome smo govorili ovih dana i u Saboru te smo zadužili Vladu da poduzme sve radnje kako bi se ovaj sramotan zakon ukinuo – rekao je među ostalim Branko Bačić.

Pročitajte još

DON IVICA PERVAN Sv. Vlaho, njegov Grad i ja

Dulist

[FOTOGALERIJA] RASKOŠ TRADICIJE Obitelji, mladi, ali i Konavočica Ivana od četiri mjeseca u svojoj prvoj monturi

Dulist

[FOTOGALERIJA] MA GLAVNI SU! Naši maleni čuvari Feste

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija