Kultura

UZ 540. GODIŠNJICU ROĐENJA ‘Vetranović je upućivao prijekore i europskim vladarima, i stihovima ih komentirao’

U posljednjem tjednu obilježavanja ovogodišnje manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, povjesničarka književnosti i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku dr. sc. Katja Bakija u ponedjeljak, 14. studenoga u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik održala je predavanje na temu Mavro Vetranović – pjesnik boli i društvene krize svojega doba. Predavanje se održalo povodom 540. godišnjice rođenja pjesnika bogatog i žanrovski raznolikog opusa koji je stvarao na razmeđu kasnog srednjovjekovlja i rane renesanse.

Vetranović je bio jedan od najplodonosnijih i žanrovski najraznolikijih predstavnika starije hrvatske književnosti o čemu svjedoče poslanice Nikole Nalješkovića i Petra Hektorovića, pohvalni govor o dubrovačkom senatu koji je u povodu njegove smrti održao Miho Menčetić, pjesme koje su ispjevali Miho Bunić Babulinov, dubrovački učitelj i humanist Didak Pir i Nikola Nalješković. U svojim djelima spominju ga Marin Držić, Antun Sasin i Petar Hektorović, dok je s Držićem imao poseban odnos.

-Dugo je živio i stvarao, 94 godine, i ostavio nam je doista bogat, plodan i žanrovski raznorodan opus u kojem su i ljubavna poezija koju je vrlo vjerojatno pisao u mladim danima, tu su prigodnice, poslanice, način na koji su onda književnici toga vremena komunicirali, nije bilo mejlova, priopćenja ni izjava nego su zapravo komunicirali tako da su pisali složena, savršeno strukturirana, skladna djela ili u osmercima ili u dvostruko rimovanim dvanaestercima. Ono što bih svakako htjela istaknuti, a to je da je Mavro Vetranović pjesnik čije je djelo nekako most između dvije stilske epohe, dva različita i književno povijesna razdoblja. Iako generacijski pripada renesansi, renesansnim pjesnicima, on je i rani petrarkist – istaknula je Bakija u uvodnom dijelu predavanja.

Vetranović je pisao različite vrste djela: od religioznog, satiričnog, ljubavnog, programatskog i polemičkog pjesništva do religiozne i svjetovne drame. Tijekom njegova života ništa nije tiskano, a necjelovit opus broji četrdesetak tisuća stihova, dok u znanosti ne postoji složno mišljenje o značenju njegova opusa.

-Vetranović je jedini dubrovački pjesnik 16. stoljeća koji se intenzivno, baš snažno zanimao za aktualna društvena i politička zbivanja. Dakle, upućivao je prijekore i europskim vladarima, i stihovima i komentirao. Jedan od rijetkih, jer o njemu govorimo kao o pomilovanom prognaniku, koji je u stihovima komentirao Katoličku crkvu i korumpiranost dubrovačkog društva. Osobito sudaca, isto tako ima jako kritičkih tonova prema svećenicima. Uvijek nam se Vetranović predstavlja i kao kritičar, ali i kao krhak, osjetljiv čovjek koji jako bdije nad svojom sudbinom, a i sudbinom svoje domovine, tako su onda doživljavali Dubrovnik – kazala je Bakija.

Znanstvena knjižnica Dubrovnik, uz predavanje povodom obljetnice napravila je popratnu izložbu čija je autorica Matija Nenadić, a kojom želi skrenuti pozornost na djelo davnog usnula benediktinca rođena prije 540 godina. Izložbu je postavio restaurator Robert Kralj, a ostat će otvorena do kraja mjeseca.

Pročitajte još

Miho Baće bit će direktor TUP-a: ‘Zanos je ogroman, sretan sam i počašćen!’

Dulist

100. OBLJETNICA Tematsko stručno vodstvo ‘Bukovčevi ateljei – Cavtat’ u Kući Bukovac

Dulist

Mlada pjesnikinja Lara Čustović predstavila svoju prvu zbirku ‘Posebno drugačija’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija