Prije koji tjedan objavljen je podatak o ukupnom broju blokiranih građana, ali i poslovnih subjekata te koliki je iznos njihova nepodmirena duga uglavnom prema bankama. Prema evidencijama nacionalne Financijske agencije na dan 31. prosinca 2021. na području Dubrovačko-neretvanske županije zabilježeno je tako 5.077 potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje od čega ih je 1.869 u Dubrovniku. Glavnica njihova duga penje se na vrtoglavih 428,6 milijuna kuna, a u Gradu 183,2 milijuna kuna. Kad smo kod poslovnih subjekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji evidentiran je 401 poslovni subjekt koji nije podmirio dospjele osnove za plaćanje, od čega je 129 pravnih osoba i 272 fizičke koje obavljaju registriranu djelatnost. Ukupan iznos glavnice neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u županiji je iznosio 79,9 milijuna kuna, od čega se 47,5 milijun kuna odnosi na pravne, a 32,5 milijuna kuna na fizičke osobe. U gradu Dubrovniku pak su zabilježena 182 poslovna subjekta s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, od čega je 67 pravnih osoba i 115 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost.
Županija na začelju
Glavnica njihova duga bila je 20,1 milijun kuna, od čega se 8,6 milijuna kuna odnosi na pravne, a 11,5 milijuna kuna na fizičke osobe. Na ljestvici županija uzimajući u obzir broj potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje Dubrovačko-neretvanska nalazi se na 19. mjestu. Bolji od nas tek su dvije jedinice lokalne samouprave – Međimurska i Grad Zagreb. Na prvom mjestu svakako je Zagrebačka nakon koje slijedi Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije i radno sposobnog stanovništva, također smo na začelju, a uvjerljiva prva tri mjesta pripadaju Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Nadalje, na rang listi 25 gradova svrstanih po kriteriju broja potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, Dubrovnik je opet 19. Iza nas su Zaprešić, Petrinja, Koprivnica, Križevci, Đakovo i Kutina, a prednjače Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Zadar. Promatrajući prema broju stanovnika ponovno smo među zadnjima. Izdvajaju se Čakovec, zatim Sisak i Križevci te Bjelovar.
Na popisu tih potrošača, promatrano po gradovima, odnosno općinama, po iznosu duga smo 13. Prvi je Zagreb s glavnicom od 5.325.608.249 kuna te zadnji Vrbovec s 88.641.814 kuna duga. Prema prosječnom iznosu duga Dubrovčani su, kako navodi FINA, dužni oko 98 tisuća kuna dok je najviše potrošača s evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u Koprivnici te njihov prosječan dug iznosi 149 tisuća kuna. Slijede ih Rovinjani s dugom od 136 tisuća kuna, Varaždinci sa 133 tisuće, Zagrepčani sa 109 tisuća te Porečani sa 101 tisuću kuna. Nakon ovoga predstoji nam pregled neizvršenih osnova pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, promatrano po županijama i po djelatnostima. Najzaduženiji poslovni subjekti oni su sa sjedištem na području županije Grad Zagreb što je očekivano, ističu iz FINA-e, jer je sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata upravo u toj županiji. Njihov je dug u odnosu na 31. prosinca 2020. manji za 286,5 milijuna kuna.
Dug raste
Ipak, prosječan je dug porastao u jedanaest županija, najmanje u Osječko-baranjskoj za 0,9 posto, najviše u Sisačko-moslavačkoj za 66,3 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj za 6,5 posto. Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo. Na njih se na datum 31. prosinca 2021. odnosila 1,1 milijarda kuna duga. Nakon slijedi građevinska industrija s 0,5 milijardi kuna, a treće su djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s također 0,5 milijardi kuna. Najviše je stoga zaduženih poslovnih subjekata u području trgovine – 2.811, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 2.629 i građevinarstvu – 2.127. Inače, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na ranije spomenuti dan na razini Hrvatske u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 15.440 poslovnih subjekata, što je za 120 poslovnih subjekata ili 0,8 posto manje u odnosu na studeni 2021. i devet poslovnih subjekata ili 0,1 posto više u usporedbi s prosincem 2020.
Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 4,2 milijarde kuna (glavnica) što je za 0,7 milijuna kuna manje u odnosu na studeni 2021., a 720,5 milijuna kuna manje uspoređujući stanje s prosincem 2020. Istovremeno, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje je, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, bilo zabilježeno 239.278 potrošača. To je za 0,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a za 3,3 posto više nego prije godinu dana. Dug potrošača iznosio je ukupno 18,1 milijardu kuna (glavnica), što je za 0,1 posto manje u odnosu na studeni 2021., a 6,9% više u odnosu na prosinac 2020. godine. Najveći dio duga, u iznosu od 5,8 milijardi kuna ne računajući kamate, bio je prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,7 milijardi kuna. Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima iznosio je 32,2 posto dok je prema svim financijskim institucijama 37. Uzimajući u obzir 31. prosinca 2021., 1.515 potrošača ima dug veći od milijun kuna koji je 6,9 milijardi kuna što u usporedbi s istim datumom 2020. znači 2,2 posto potrošača manje i za pet posto veći iznos duga.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 26. siječnja 2022.