Hrvatska specifičnost u odnosu na ostatak svijeta je da kvaliteta života pada sa životnim vijekom. Starenje stanovništva svjetski je trend, a u Hrvatskoj se znatno povećala prosječna očekivana životna dob.
Time se također povećao udio stanovništva starijeg od 65 godina, prema podacima novog Popisa stanovništva 2011. koji je objavljen u prosincu ove godine.
Prosječan stanovnik Hrvatske doživi 73,5 godina, a stanovnica 80, no uz produženi životni vijek manje je novoređenih, te se tako prosječna starost stanovništva povećala, za 14, odnosno 16 godina, navodi Nacionalni indeks sreće „Hrvatski paradoks: Živimo dulje, ali ne i kvalitetnije“.
Demografsko starenje stanovništva nije isključivo hrvatska specifičnost, no iz svjetskih trendova izdvaja nas kvaliteta života, koja je u Hrvatskoj najniža.
U najnovijoj analizi Nacionalnog indeksa sreće, prema dobnim skupinama razina sreće pada s godinama. Kod najmlađih između 15 i 24 godine zabilježena je najviša razina indeksa ili 72,8 bodova, koja se snižava u svakoj sljedećoj dobnoj skupini pa kod najstarijih, iznad 65 godina, iznosi 15 bodova manje ili 57,5 bodova.
Vrijednosti indeksa krece se na skali od 0 do 100 boda. Vrijednost od 50 bodova je srednja razina, ispod 50 bodova je negativan trend, a iznad pozitivan.Vrijednost indeksa od 57,5 boda ukazuje na veoma malo zadovoljstvo.