Aktualno

TONČI PEOVIĆ ANALIZIRA TRENUTNU SITUACIJU U ZRAČNOM PROMETU Postoje realni i očekivani razlozi za povećanje cijena avionskih karata

Povećanje cijena goriva tema je koja svakim danom postaje sve aktual­nija, a zbog ratnih događanja u Ukrajini. Većina građana svaku informa­ciju o ovoj temi pomno prati, a nije bilo neuobičajeno vidjeti benzinske pumpe početkom svakog tjedna pre­pune vozila. No, u posljednje se vri­jeme ističe kako bi više cijene goriva, odnosno kerozina mogle dovesti i do promjena u zračnom prometu. Jedna od mogućih promjena je i – povećanje cijena avionskih karata.

Četvrta godina krize

Direktor Zračne luke Brač i predsjednik udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović ističe kako je u tijeku četvrta uzastopna krizna godina za zračni promet.

— Možemo reći kako je ovo samo jedna u nizu kriza u zračnom pro­metu s ulaznim troškovima u protekle četiri godine. Prva kriza koja se poja­vila nastala je intencijom nove admi­nistracije Europske unije za uvođenjem ekološki prihvatljivih goriva, kroz takozvani program ‘Fit for 55’. Njime se očekuje da će do 2055. godine doći do potpune dekarbonizacije zračnog pro­meta. U tom segmentu aviokompanije su imale dva povećana ulazna troška. Jedno od njih je obveza da se od 2022. polako zamjenjuje dio fosilnog kero­zina s umjetno proizvedenim kerozi­nom kako bi se na taj način smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i kako bi se taj umjetni kerozin polako proizvo­dio iz supstanci koje su ekološki pri­hvatljive. To znači da je u 2022. godini već pet posto kerozina miješan s umjet­nim kerozinom koji je sigurno skuplji i teško dobavljiv u odnosu na ‘klasični’ kerozin koji se dobiva iz sirove nafte – istaknuo je Peović. Drugi ‘udar’ je, kako kaže, također uključivao ekološke smjernice Europske unije, a vezan je uz smanjenje ugljičnog otiska.

— Naime, svaka kompanija je izraču­nala koliki je ugljični otisak potrošnje goriva imala u prethodnoj godini. Ako kompanija želi uvesti novi let, onda bi morala kupiti ‘pravo na zagađenje’. To je lijepo osmišljeno na način da se ne povećava taj ugljični otisak. Međutim, to je s vremenom postala roba kojom se trguje na burzi. Recimo, ako Croa­tia Airlines otvori dva nova leta, i time povećava svoj ugljični otisak, ona od nekog mora kupiti to ‘pravo na zaga­đenje’ – istaknuo je Peović. Rekao je i kako ova dva elementa u avijaciji zovu ‘greenflacijom’.

— To je praktično bio uvod u odre­đene ulazne troškove koji su se dogo­dili prije nastupanja COVID krize – rekao je Peović.

Koronakriza…

Kad spominje COVID krizu, navodi kako je došlo do znatnog smanje­nja zračnog prometa, što je itekako poznato.

— Znamo kako su zračni promet i turizam najviše patili u krizi. To je bio veliki ‘udar’ na aviokompanije zbog čega su neke od njih bile u situaciji da bankrotiraju, u slučaju da nije došlo do pomoći države. Neke su, nažalost, prestale s radom i nestale s tržišta – istaknuo je te dodaje da je posljedica COVID-a, a koja utječe na povećanje ulaznih troškova – inflacija kao takva.

— Printanje novca koji se dijelio lju­dima kako bi preživjeli, što je takozvani ‘helicopter money’, prouzročio je infla­ciju u državama koje je nisu imale. Pri­mjerice, Sjedinjene Američke Države procjenjuju da bi inflacija u ovoj godini mogla biti čak i do 10 posto. Dakle, to među ostalim znači da će rezervni dijelovi za avione, koji se kupuju u toj državi, biti 10 posto skuplji – navodi. Očito je, kako kaže, da koronakriza nije gotova. Očekuje se da će zračni promet biti na razini od 50 posto u odnosu na najbolju, 2019. godinu.

– To 50 posto znači i smanjeni boo­king kabine i otkazivanje određenih letova. Također, treba napomenuti kako je određeni dio flote prizemljen, a njega isto tako treba održavati. Jer, ako se avion ne održava, on više nije upo­trebljiv. Dakle, to je još jedna kriza koja je bitno utjecala na povećanje troškova aviokompanija.

Dugotrajni sudski sporovi

Peović govori kako je posljednja kriza rat u Ukrajini, a koji je prouzročio nekoliko povećanja ulaznih troškova kod avionskih kompanija.

— Jedan je onaj izravni, a to je pove­ćanje cijene barela nafte na svjetskom tržištu koji nije baš rekordno visok. Naime, trenutno se kreće od 120 do 130 dolara, ali se možemo sjetiti da je bilo godina kad je prelazio 150 dolara po barelu. Iz toga se može onda zaklju­čiti i da će porasti cijena kerozina. I da bi taj porast cijene kerozina trebao biti odražen i u cijeni karte – naglasio je. Međutim, navedeni je rat prouzročio i neke druge elemente koji povećavaju ulazne troškove avionskih kompanija.

— Jedan od tih elemenata je kamata na leasing rate za avione. Naime, zapadne leasing kompanije, uglavnom iz Irske i Velike Britanije, financirale su preko 540 aviona u Rusiji. Ti su avioni ostali konfiscirani u Rusiji i nisu više u dosegu. Dakle, leasing kompanije te avione moraju plaćati proizvođačima ili bankama, a ne mogu od kompanija naplatiti leasing ratu. To će se sigurno odraziti na način da će sve ostale kompanije morati plaćati veći trošak leasinga nego što su ga plaćale dosad. Slična stvar dogodila se kao izravna posljedica ratne situacije. Naime, ove leasing kompanije koje su ostale bez 540 aviona u Rusiji, tražile su da im se to isplati kroz osiguranje. Tu procje­njuju štetu na preko 13 milijardi dolara. No, osiguravajuća društva ne smatraju da postoji razlog za osiguranje. Postoji klauzula pod nazivom ‘nedostupnost aviona’. Ušla je u klauzule osiguranja nakon nestanka aviona koji je pole­tio iz Malezije pa nikad nije pronađen. Označava da se avion smatra trajno izgubljenim, ne samo kad se avion uni­šti ili zapali, nego i ako nije dostupan vlasniku. Na tu su se klauzulu glasno pozvale leasing kompanije. Međutim, očito je da osiguravajuća društva to ne prihvaćaju na taj način. Tu se mogu očekivati dugotrajni sudski sporovi. U svakom slučaju, to će se odraziti na cijenu polica osiguranja svakog avio­prijevoznika – kazao je Peović.

Duži letovi

Posljedica rata u Ukrajini je, kako kaže, i promjena ruta kojima avioni lete iz Europe prema Dalekom Istoku.

— Jedna od kompanija koja u ovom trenutku može profitirati je Air Ser­bia. Njen let iz Beograda za Moskvu trenutno ide okolnim putem, preko Mađarske pa onda skroz preko zema­lja kao što su Latvija i Litva. Dakle, to znači kako je putovanje za 30 posto duže, a to onda označava i poveća­nje resursa aviona, više goriva i više ostanka u zraku, što znači obavezno i povećanje cijena karata. Slična se situacija dogodila i s letovima aviona iz Zapadne Europe prema Dalekom Istoku, a koji su ⅔ svoga puta preli­jetali ruski teritorij. Danas se zbog zatvorenosti zračnog prostora za zapadne kompanije i zbog nemoguć­nosti prelijetanja Ukrajine, leti južnim rutama, preko Mađarske, Rumunjske i južnih dijelova Crnog Mora. To je duža ruta i ona skuplje košta – istaknuo je Peović.

— Već sam vidio po medijima da su Air France i British Airways najavili povećanje cijene karata. Navode to kao posljedicu povećanja cijena goriva. Mislim kako nije samo to u pitanju, već svi ovi elementi koje sam rekao, a koji su povećali ulazne troškove aviokom­panija i doveli ih u situaciju koja nije bila uobičajena – rekao je.

Teško je napraviti procjenu…

Dakle, kao izravne posljedice u zrač­nom prometu, nastale zbog rata u Ukrajini (ali i dijelom posljedica konfiskacije 540 aviona u Rusiji), Peović navodi duže letove, povećanje cijene goriva, povećanje cijene osiguranja i povećanje kamate na leasing rate. Koliko će se sve to odraziti na cijenu avionskih karata, u ovom trenutku mu je teško napraviti procjenu.

— No, u svakom slučaju, mislim da postoje realni, osnovani i očekivani razlozi zbog kojih zračni promet neće moći letjeti po cijenama po kojima je letio do sada, nego će se morati pove­ćati cijene karata kako bi se na neki način nadoknadili povećani ulazni troškovi. Najveći trošak je svakako utjecaj cijene goriva, odnosno utjecaj cijene barela nafte na svjetskom tržištu. Naime, gorivo čini negdje između 15 i 25 posto ukupnog troška kompanije, a što ovisi, među ostalim, o tome kolika je dužina trajanja leta. Zato postoji taj veliki raspon – naglasio je Peović.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 23. ožujka 2022.

Pročitajte još

SANDRA SAMBRAILO ‘Šinteri nam odvode pse sa Žarkovice’

Dulist

‘JEDAN OD NAJVAŽNIJIH DIJELOVA AGLOMERACIJE’ Raspisan tender za pročistač otpadnih voda ispod Petke

Dulist

JASMIN ŽUSTRA NAKON 30 GODINA DOBIO SPOR ‘Presretan sam! Sada napokon mogu ponovno tražiti status branitelja’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija