Na zubni aparatić koji služi za korekciju nepravilnog položaja zuba kod djece danas se čeka i po šest godina. Da bi se liste čekanja smanjile, a na red brže došla djeca s težim deformacijama zuba, u HZZO-u će uskoro uvesti nova pravila igre u dobivanju ortodontskih aparatića, piše Novi list.
Djeca s lakšim problemima, za koje se ocijeni da su estetske prirode, neće moći računati na istu razinu usluge kao dosad.
Prijedlog novog sustava financiranja ortodontske terapije za pacijente do 18 godina, koji se razmatra u HZZO-u, napisali su predstavnici Hrvatskog ortodontskog društva i drugih institucija dentalne medicine, a pozivaju se na britanski model gdje zdravstvena blagajna pokriva liječenje samo određene težine anomalija zuba.
Prema tom modelu, nepravilnosti se rangiraju u pet kategorija. Prve dvije su bez terapije, ili s malom potrebom za terapijom, te zdravstveni sustav ne pokriva troškove liječenja, dok četvrtu i petu kategoriju, gdje je terapija neophodna, financira država. Treći stupanj smatra se graničnim, a terapija se financira samo ako je povezana s izrazito narušenom estetikom osmijeha koja bi mogla narušiti psihosocijalni razvoj djece i mladih adolescenata.
Upravo je ova podjela izazvala oštre kritike dijela ortodonata, koji strahuju da će se prava pacijenata po tom modelu smanjiti za čak 75 posto. U Hrvatskom društvu ortodonata (HDO) smatraju kako postoji namjera da se prilikom određivanja kriterija većina anomalija proglasi estetskim, a ne funkcionalnim problemom, pa HZZO neće biti dužan platiti troškove liječenja.
Sva djeca do 18 godina danas imaju pravo na besplatan aparatić, a ako im se to pravo ukine, roditelji bi iz vlastitog džepa morali izdvojiti i do 15.000 kuna, koliko danas stoji takva naprava.
– Taj je model preradikalan i ograničit će prava djece – upozorava Tomislav Lauc, predsjednik HDO. Nije mu, kaže, jasno zašto se predlaže baš engleski model, jer je 'Engleska u stomatologiji katastrofalna, na razini Azerbejdžana, a korisnici nemaju nikakva prava'.
On bi, smatra, najviše pogodio djecu koja ulaze u treću kategoriju 'umjerene potrebe za terapijom', jer bi se ona lako mogla svrstati među estetski problem, iako se radi o izraženoj ortopedskoj anomaliji.
Još nije odlučeno hoće li djeca s takvim 'lakšim' nedostacima morati čekati na aparatić dulje od djece s teškim deformacijama, ili će morati participirati u njegovoj cijeni, kako to predviđa britanski model.
Plaćanje bi, upozoravaju u HDO, bilo protuustavno, jer je besplatno zdravstvo za djecu ustavna kategorija, pa bi se HZZO mogao suočiti s ustavnim tužbama roditelja. Šanse za liječenje takve djece u tom bi slučaju ovisile isključivo o dubini roditeljskog džepa.
– I postojeći je model loš jer se na listu ulazi i zbog rotacije jednog zuba. Reforma nam treba, ali je treba bolje razraditi – zaključuje Lauc.
Prema podacima iz EU, učestalost deformacija zuba kod djece prelazi 60 posto populacije. U nas četvrtina školske djece ima veliku potrebu za ortodontskom terapijom, a još toliko ih se nalazi se u spornoj trećoj kategoriji. Radi brže obrade prve skupine djece, svako četvrto dijete moglo bi tako ostati uskraćeno za pravo na zubni aparatić. Iz HZZO-a poručuju da prijedlog nije konačan te da ima prostora za izmjene.
– Neistinite su glasine da će HZZO jednostrano smanjiti prava djece na ortodontsku terapiju. Proslijedili smo prijedlog stručnim udrugama i udrugama pacijenata, nakon toga još ćemo ga jednom poslati i komorama, a u konačnici odluku donosi Ministarstvo zdravlja. Smatram neprihvatljivim da djeca kojima je ortodontsko liječenje zaista potrebno, zbog prirođenih anomalija i ozbiljnih funkcionalnih poremećaja, budu tretirana na jednak način, i čekaju jednako dugo na ortodontski tretman, kao i zdrava djeca, kod koje se radi samo o estetici – ističe Siniša Varga, direktor HZZO-a.