Turizam u Dubrovniku još od Domovinskog rata proživljava svoje najteže dane. S njim su povezane i brojne druge djelatnosti koje također sa strepnjom gledaju na mjesece koji nam dolaze. Među njima je i sektor graditeljstva, koji zapravo ovisi o investicijama, naravno ne nužno vezanim uz turizam. Upitne su i javne investicije, baš kao i privatne. O problemima s kojima se građevinari u vrijeme korona krize susreću u Dubrovniku porazgovarali smo s Đurom Golužom, predsjednikom Strukovne grupe graditeljstva HGK– Županijske komore Dubrovnik i članom uprave tvrtke CON-TEH.
Hoće li investitori ulagati?
Je li smanjen opseg posla i radova, zanimalo nas je.
— Očekuje se da će biti problema, sad ih nemamo. Međutim, sezona je ispod svih očekivanja, normalno je da smo i mi vezani za turizam te je pitanje koliko će investitori biti spremni ulagati. Već su neke investicije stavljene na čekanje. Dosta smo fleksibilni pa uvijek iz nekih sektora ima investitora – navodi nam Goluža.
No, upitne su trenutno i javne investicije, a, govori nam, dva su razloga za to.
— Ne znamo što će biti s Gradom i nekim gradskim investicijama. Upitno je hoće li se neke sitnije investicije koje su zbog očekivanja turističke sezone stavljene na čekanje nastaviti od 15. rujna ili 1. listopada. Za sad se od njih nije odustalo. Međutim, pitanje je hoće li ih financijski moći odraditi lokalne samouprave ili će možda oživjeti turistička sezona pa u tom slučaju nećemo moći raditi, posebno unutar povijesne jezgre – rekao je dalje.
Osvrnuo se i na zabranu dijela građevinskih radova od 15. lipnja do 15. rujna. Treba podsjetiti kako je u lipnju Hrvatska gospodarska komora zatražila od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da lokalnoj samoupravi pošalje preporuku o ukidanju zabrane izvođenja građevinskih radova u ljetnom razdoblju.
— Zahtjev smo poslali u ime građevinskih kompanija kojima je korona kriza bitno otežala uvjete rada. Za trajanja pandemije HGK se uspjela izboriti da se gradilišta ne zatvaraju i da se što prije otvore trgovine građevinskim materijalima i opremom, što je očuvalo aktivnost i radna mjesta u branši, istaknula je u lipnju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj. Dodala je kako bi potpuni prekid svih zemljanih i konstrukcijskih radova otežao oporavak i realizaciju zakazanih radova, a to bi nanijelo dodatnu financijsku štetu i posljedično dovelo do otpuštanja velikog broja radnika.
U Dubrovniku su ove godine tako iznimno, zabranjeni samo zemljani radovi, ali ne i oni na konstrukciji građevina.
— Čak smo bili zahtijevali da se omoguće svi radovi, čak i zemljani i iskopi, ali dopustili su samo radove na konstrukcijama, ne i zemljane. Slažemo se kako ne treba raditi velike iskope pikamerima, velikim bagerima, čekićima i lupati, ali imate uvijek iskopa i radova koje kolokvijalno zovu zemljanim, ali to su pomoćni radovi uz radove konstrukcije i oni su ih zabranili – govori nam Goluža.
Krizu koju je pandemija koronavirusa izazvala diljem svijeta mnogi uspoređuju s onom iz 2008. godine. Graditeljstvo je tada, nakon godina uspona, doživjelo svoj veliki pad. Goluža nam ističe kako su se oporavili od te krize te se počelo primicati stanju prije nje.
— Međutim ovaj nas je problem zatekao – govori nam. No, ističe kako je riječ o globalnom problemu i krizi, što će možda dovesti do povratka domaće radne snage koja je bježala u zapadne zemlje.
— Očekujemo da će biti ponude na našem tržištu radne snage. Naši ljudi su u zapadne zemlje išli za puno većim primanjima, ali mislim da se sad i tamo sve to promijenilo – govori nam.
O mjerama i Eu fondovima
Napominje i kako je stanje u ovoj gospodarskoj grani ovisno o investitorima.
Kao primjer spomenuo je Društvo prijatelja dubrovačke starine.
— Za lokalne manje tvrtke je to vrlo ozbiljan investitor, ali sve su ugasili, odnosno obustavili. Ostala je jedino investicija na Lopudu te radovi oko Kaštia u Stonu koji se moraju završiti. Sve ostalo je na čekanju. Upitno je i što će Zavodu za obnovu Grad moći dati za nastavak započetih investicija. I one su stoga upitne, jer sad je ugovoren planirani prekid zbog turističke sezone, no pitanje je što će se moći nastaviti iz dva već spomenuta razloga. Ili grad neće moći osigurati sredstva ili će se nastaviti sezona – navodi Goluža.
Je li spas u investicijama financiranim iz EU fondova, Goluža navodi kako je sve to srednjoročno, no ne vjeruje kako će biti kratkoročnih financijskih injekcija.
Za kraj dotaknuli smo se i mjera Vlade RH za očuvanje radnih mjesta.
— Te su mjere poduzetnicima sigurno pomogle i dale su nam injekciju u trenutku kad smo svi bili u šoku. Mjere su bile i blagovremene i adekvatne – govori nam.
— Bolje bi bilo da nema potrebe za daljnjim mjerama, već da radimo. Nama je dovoljno da nam se omogući raditi, ali ako bude ovakva situacija, morat će se opet posegnuti za takvim ili sličnim mjerama. Nama na jugu je gore nego drugdje. Vidimo da svugdje ima koliko toliko aktivnosti u turizmu, ali od Splita do Dubrovnika je katastrofalno. Ne znam niti koliko hoteli mogu izdržati ovakvu situaciju, jer oni imaju fiksne troškove bez obzira je li u hotelu 50 ili 500 gostiju. A mi smo vezani i za njih, i za turizam, ali i za privatne i gradske investicije i primjerice DPDS. Ako nema ulaznica i obilazaka nema ni prihoda pa ni mi sigurno nemamo posla – zaključuje Goluža.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 4. kolovoza 2020.