Iz Srđ je Grad su se osvrnuli na današnju sjednicu Gradskog vijeća, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti ispod.
GRAĐANI GRADA – NEDEFINIRANE TOČKICE U DESTINACIJSKOM PROSTORU
Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, pred vijećnicima će se naći Procjena prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a povijesne jezgre grada Dubrovnika, autorskog tima Sveučilišta u Dubrovniku. Ova Procjena sastavni je dio Plana upravljanja, dokumenta koji je Srđ je Grad tijekom niza godina od pripreme do realizacije podupirao svojim stručnim, političkim i volonterskim djelovanjem s ciljem zaštite i daljnjeg razvoja Grada kao žive, urbane zajednice.
Ako se vratimo na jednu od glavnih stavki Plana upravljanja, a to je očuvanje živog grada i kvalitete života stanovnika, nailazimo na veliki nedostatak ove procjene. Naime, ona inzistira na starom mitu kako je broj stanovnika u Gradu vječna misterija ovoga grada. Međutim, to je samo mit. Podaci o broju stanovnika postoje.
Prvenstveno oni iz dobrovoljnog Internog popisa stanovništva 2016. godine koji je odrađen uz veliku pomoć građana Grada te bio temelj kvalitetne sociodemogafske studije, prve takve napravljene nakon 1980-ih godina. Drugi podaci postoje iz isto tako dobrovoljnog Internog popisa stanovništva 2022. godine, koji su također prikupljeni volonterskim radom sugrađana i na koji su se građani odazvali. Gradonačelnik do danas nije odobrio dodatno financiranje za obradu podataka i ti podaci su sada zaključani u Zavodu za obnovu Dubrovnika. Treći izvor je službeni, iz nacionalnog Popisa stanovništva 2021.
Međutim, ova Procjena vodila se tek nalazima kamera Dubrovnik Visitor servisa, tretirajući građane Grada kao nedefinirane točkice. Međutim, točkice ne mogu otkriti tko su ti ljudi, koje dobi, spola, zvanja, radnog statusa… A odokativni broj koji su dobili od odokativne metode brojanja točkica na kameri, problematičan je jer u Gradu, što je potvrdila i studija iz 2016., postoje sugrađani koji zbog svoje starosti i/ili invalidnosti ne izlaze iz svojih kuća. Kako su bili nevidljiv prije studije iz 2016., ostali su i nevidljivi i ovom procjenom, a posljedično time i njihove potrebe.
Naime, kako ni sami autori ne znaju tko živi u Gradu, dogodilo se da je prevladavajući profil u anketama koje su trebale zabilježiti potrebe, mišljenja i razinu osjetljivosti na trenutno stanje, onaj starije osobe muškog spola sa srednjim stupnjem obrazovanja, zaposlenog u javnom sektoru. Napomenimo samo da je sociodemografska studija iz 2016. godine koja je koristila nekoliko izvora podataka, a najbitnije radila na konkretnom internom popisu, zaključila da postoji izrazita spolna neravnoteža gdje brojčano dominiraju žene, prosječna starost je 48,6 godina, govori se o vrlo visokom stupnju ostarjelosti stanovništva, a većina stanovništva radi u tercijarnom privatnom sektoru djelatnosti – ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (60.5%).
Proces pripreme Plana upravljanja, kao i sam Plan upravljanja tijekom svojih dugih godina postojanja, osobito je njegovao dijalog i suradnju s građanima u svojim fazama, kako bi dokument bio i postao njihov. Ova Procjena to nije ispoštovala, stoga se izuzetno ne slažemo s ovakvim metodološkim pristupom tretiranja samih građana Grada kao statista u prostoru, dok su u aktivnostima Plana upravljanja na visokoj razini prioriteta, kako i treba biti.
Osvrnimo se još i samo na podatak o tome kako je u pet godina mandata Mata Frankovića došlo do dvostrukog povećanja broja apartmana u Gradu. S obzirom da Procjena barata samo s podacima iz 2023., pitanje je radi li se i o većem porastu nakon gradonačelnikovih nesmotrenih PR izjava o zabrani apartmana krajem godine. Posebno zanimljivi podaci govore i o tome da određeni smještajni objekti ne samo u zimskim mjesecima, nego i u srcu sezone ostvaruju 0 posto popunjenosti, odnosno stoje prazni.
Grad u zidinama tijekom godina bio je nazivan Gradom – restoranom, Gradom – apartmanom, Gradom – bankomatom, kako je njegova funkcija urbanog središta Dubrovnika propadala pod navalom stihijskog masovnog turizma. A sada je Grad – praznih stanova i nedefiniranih točkica.
Srđ je Grad