Još jednom iz Srbije svojataju dubrovačku književnost. Prije nekoliko dana na naslovnici Politike udarna je vijest bila da je Dubrovnik po jeziku uvijek bio srpski. Postalo je već gotovo uobičajeno da se svake godine u ljeto vodeće srpske institucije okupe u rodnom mjestu Vuka Karadžića – Tršiću u Srbiji – i donesu neku deklaraciju kojom prisvajaju hrvatsku književnost, jezik i kulturu, prenosi HRT.
Nakon famozne Deklaracije o granicama srpske književnosti na koju su HAZU i Matica hrvatska već reagirali početkom srpnja, provokacije se očekivano nastavljaju i preko medija. Slavko Petaković, redoviti profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, predstavljen kao stručnjak čija je specijalnost dubrovačka književnost, izjavio je da je Dubrovnik ‘možda i najveća riznica građe za proučavanje povijesti srednjovjekovne Srbije’.
-Problem je u tome što štokavsko narječje, na kojemu je pisana dubrovačka književnost, to nije samo narječje, tu je ugrađena cijela kultura. Latinizam, zapad, barok. To nikada nije bio dio srpske kulture i književnosti i nikada neće biti. Ovo što sada rade zapravo je oblik kulturne agresije iza koje stoje i druge pretenzije – rekla je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske.
-Riječ je pseudoznanstvenoj tezi koja je davno prežvakana i osporena. Potpuno neodrživa teza da su svi štokavci Srbi. Po tome bi onda dubrovačka književnost i govor bili potpuno srpski. To je neutemeljeno, to je davno odbačeno. Žalosno je da kolege u Srbiji i dan danas zastupaju takve teze – ističe Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik.
Istog dana, Politika je objavila i tekst sporne Deklaracije o granicama srpske književnosti, koja je donesena na Četvrtoj interkatedarskoj srbističkoj konferenciji.
-To što netko unutar svoje države objavljuje, po meni je to stvar kompleksa. Svojatanje Dubrovnika, mislim da svakome pametnome ne pada napamet, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
-Ovakvi narativi nisu dobrodošli, oni samo raspaljuju tenzije među narodima, među državama. To su stare teze, poražene politike, one sigurno nemaju perspektivu. Hrvatska će sigurno znati odgovoriti, ako se tako bude i nastavilo – rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Posebno je sporan i dio deklaracije u kojem stoji da se granice srpske književnosti ne mogu jasno odrediti, što insinuira da se one mogu mijenjati kako im odgovara. Sve je to razlog za pojačanu skrb o hrvatskom jeziku i književnoj baštini.