Godinu i pol dana prije lokalnih izbora u Dubrovniku se oformila nova regionalna opcija, inicijativa „Dubrovnik Regija“.
O razlozima pokretanja, mogućim prvim konkretnim potezima te o očekivanjima u skoroj budućnosti, razgovarali smo s predstavnikom inicijative Igorom Žuvelom.
Otkud inicijativa Dubrovnik Regija?
– Regionalne stranke postoje i u Istri i u Slavoniji, i ne vidim razloga da je i Dubrovnik nema. Hoće li to biti stranka, pokret ili inicijativa, osobno sam za inicijativu s parolom grada Dubrovnika, i ne bi se opterećivali stranačkim okvirima ni tim tko je lijevi, tko desni. Dubrovačka regija je definirana povijesno, geografski i kulturno. Mi jesmo regija. Sigurno ima prostora za regionalnu inicijativu na političkoj sceni juga Hrvatske. Nešto slično, još prije 10 godina, pokušao je pokojni Srećko Kljunak s Južnohrvatskom strankom. Međutim on je uključio i neretvanski dio, a mi ostajemo u okviru granica bivše Općine Dubrovnik, odnosno Dubrovačke Republike. Nama je cilj imati značajan udio u Gradskom vijeću. Ne osvojiti dva mandata i tek participirati u vlasti, jer je previše kompromisa, nama je cilj bit vlast. Imamo hrabrosti staviti neke stvari na svoje mjesto, preuzeti odgovornost i preuzeti ustroj. Zato i krećemo već sada, kako bi isprovocirali javnost. Nadam se da ćemo uspjeti potaknuti rasprave i razgovore, posebno na Internetu i našoj Facebook stranici. Svjesni smo da bez podrške javnosti ne možemo ništa napraviti. Od svibnja krećemo s tribinama, želimo vidjeti koliko su ljudi zainteresirani za inicijativu. Nismo separatisti, nego regionalisti, želimo ovoj regiji veći procvat, iz puno razloga, najprije jer je zaboravljena, i samo se koristi za interese drugih, a ne građana.
RANO JE ZA IMENA
Rekli ste 'javljamo se'! Tko to 'mi'?
– O imenima ne bi još govorio. Rano je. Mogu samo reći da će tu biti ljudi različitih profila. Sama ideja je nastala prije godinu dana u razgovoru s prijateljima. Pitali smo se što želimo ponuditi i s kim možemo uopće o tome razgovarati. Razgovarali smo s dosta Dubrovčana, bez obzira na političku pripadnost i tražili savjet od ljudi koji su bili u politici, koji trenutno sad nisu na vlasti. Ne mislim samo na strukturu HDZ-a, već ljudi koji su imali doticaj s politikom u zadnjih 20 godina, ali čak i ljudi koji su nešto predstavljali u bivšoj državi. Koristili smo njihove iskustva i razmišljanja svih političkih stavova, a želja nam je da to bude mlađa populacija, ali odmah ću reći da se osobno ne vidim kao čelnik u gradu.
Puno godina je prošlo od JHS-a. Što se to danas dogodilo da se pojavila potreba za regionalnom inicijativom?
– Danas ljudi nisu zadovoljni, ne živimo dobro. Stvorila se kriza identiteta stranaka. Vrte se jedni te isti političari. Neupitno je da nam po nalogu EU slijedi regionalizacija koja uvjetuje osamsto tisuća stanovnika po regiji i neke resurse. Mi resurse imamo, ali ne i broj stanovnika. Nemamo dovoljno snage u sklopu regionalne zajednice gdje će Split biti glavni grad, jer će isisati sve resurse Dubrovnik. Poštujem Split, ali mi je draži Dubrovnik. Običan čovjek kaže: Dubrovnik je dobar kad ga nekome treba pokazati. Mi smo Nedođija, zemlja negdje iza nečega. A Dubrovniku ni povijesno, ni po mladeži, ni po braniteljima, ni po inteligenciji nije mjesto na repu događanja. Nismo separatisti, nego regionalisti, želimo ovoj regiji veći procvat, iz puno razloga, najprije jer je zaboravljena, i samo se koristi za interese drugih, a ne građana.
Mislim da je za JHS trebalo ići korak po korak, ali Kljunak je zastranio s Neretvom, za koju ja ni danas nisam.
GRAD STAGNIRA I NESTAJE
Što će konkretno nuditi „Dubrovnik regija“?
– Netko treba probuditi ljude, kako bi svi oni u tome sudjelovali, jer prostora ima. Strah nas je da nas ne asimiliraju i da ne ostanemo isključivo pozornica za pokazati se. Nemoguće je reći da lokalna samouprava ne može napraviti ništa. Državu treba decentralizirati i temeljiti se na odlukama samouprave koja će sama donositi zakone.
Očekujete li podršku lokalne politike, stranačku podršku inicijativi?
– Ne očekujem, jer oni provode ono što im kaže centrala, a mi želimo supsidijarnost, samostalnost i slobodu duha. Podržavaju nas turistički radnici, gospodarstvenici, ljudi koji su spremni uložiti novac. Želimo probuditi pripadnost kraju, ljubav i srce. Ako čovjek nešto voli, onda je spreman dati svoje vrijeme i ljubav ovome gradu.
Kako inicijativa promatra političku situaciju u Dubrovniku?
– Grad je u stagnaciji, nestaje. Mi nemamo najosnovnije, povezanost s maticom zemljom, nemamo s nikim. Da ne govorimo da trebamo izaći iz županije prema Crnoj gori ako imaš kamenac izgubit ćeš ga 100 posto kamenac. Zašto sve to netko koči, nije mi jasno. Političari nedovoljno rade, izgube se u svemu tome, postanu poltroni visoke politike. Dubrovnik sa svojim imenom i resursima, kroz regionalnu decentralizaciju države, može više novca ostaviti u gradu. Ne možemo imati industrijsku zonu, nego malo poduzetništvo, pomorstvo i turizam. Treba nam politička volja, upornost i regionalni zakoni koji ne bi dozvolili da Hotel Orlando u Župi dubrovačkoj dvadeset godina nije obnovljen. Da nisu obnovljeni Kupari, Plat. Treba li bit ekspert, ekonomista ili toliko silno pametan da shvatiš da će novi hotelski kapaciteti značit više slijetanja na naš aerodrom, da će se potrošit više goriva, polizat više sladoleda. Je li za to treba biti pametan! Mora nas se prestati upotrebljavati za osobne interese. Dubrovnik sa svojim imenom može zahtijevati da više novaca od turizma ostaje u Gradu! Međutim mi u Dubrovniku nemamo dovoljno ponude. Ne kažem da je ponuda disco klub, pitanje je kakav disco klub, gdje ga smjestiti. Ono što ne znamo prekopijat ćemo od nekog drugog. Nije moguće da Budva može biti atraktivnija za dovesti Rolling stonese od Dubrovnika, ali mi ih nemamo gdje dovesti. Mi nemamo športske dvorane, dvorana se može napraviti za tri mjeseca. Montažna, ne treba nam druga. Dosta se stvari može napraviti, ali ne bez politike. Stalno govorimo kako nam treba duža sezona. A što činimo? Zimi smo opet prazni! Ovo što se radi ovo su mali koraci, a zašto konkretno od svetog Vlaha ne napravimo vjerski turizam, zašto nemamo kongresni centar nego se taj projekt razvlači 30 godina. Bili smo poznati po vrhunskim maškaratama još od stare Jugoslavije, gdje su one danas? Koliko se pomoglo Župskom karnevalu da se izdigne. Treba podržati Mirise Božića i Primorsku svadbu, ali to se ne radi u 8 mjesecu kad smo puni gostiju. To je produžetak sezone.
NIKAD S VIĆANOM
Što bi, recimo kad bi došli na vlast, prvo napravili?
– Moramo, prije svega, riješiti povezanost, izgraditi autocestu i kvalitetnu marinu. Najprije Grad treba biti slobodan za ulaganja.
Kako to postići?
– Poticajima i uklanjanjem birokracije. Pripremljenim planovima i vizijom što gradu treba.
Bi li dali podršku golfu na Srđu i gradnji hidroelektrane?
– Osobno sam za golf, a što se tiče HE Ombla, nisam dovoljno upućen i educiran. Moramo vjerovati struci. Trebamo ulagati kako bi naša djeca ostala ovdje. Ne treba 'a priori' odbijati neke razvojne planove ako su dobri. Ja sam i za cruisere, ali ih treba bolje planirati.
Politika je puna kompromisa. Tako je konkretno koalicija SDP/HNS trebala Pera Vićana?
– To ne dolazi u obzir. Za razliku od Andra Vlahušića, ako se bude pitalo Igora Žuvelu, nikad se neće koalirati s Vićanom.
Na nacionalnim izborima je bila lista Dubrovčanina dr. Viskovića, a Karmen Sentić i Nikša Hrdalo su bili na listi dr. Jandrijevića. Obje liste su doživjele neuspjeh.
– Dr. Jandrijević je u Dubrovnik došao petnaest dana prije izbora. Bio je nepoznat i neprepoznatljiv u gradu Dubrovniku, anonimac. Doveo je skupinu mojih prijatelja pred gotov čin, žrtvovali smo gospara Hrdala i gospođu Sentić. Međutim u tih 15 dana smo mi odradili što se od nas tražilo, a to je 600 glasova. To je minorno i ja osobno nisam zadovoljan.
Dakle Hrdalo i Sentić će bit uz Inicijativu?
– Na gospara Hrdala računamo, a gospođa Sentić je zasad prezauzeta poslom, pa je pitanje hoće li imati prostora za politiku. Ali ima tu i drugih ljudi raznih političkih opcija.
Nemate još čelnog čovjeka. Kako znate da Vam se neće dogoditi razjedinjenje zbog taština i interesa?
– Izradit ćemo kodeks ponašanja i pravila u inicijativi. Bit ću sretan ako drugi, mlađi ljudi u tome uspiju. Cilj nam je obratit se udrugama koje cijene i znaju grad, doći do ljudi po kojima je grad prepoznatljiv. Smatram da se čovjek ne može se baviti vlasti, a ne znati nabrojati spjađe od Svetog Jakova do Lapada. Ovo je Bogom dan kraj i ovdje trebaju živjeti sretni i mladi ljudi kojima trebamo vratiti jezik, kulturu i pripadnost. Zato Dubrovnik treba otvoriti. Što ne znamo, iskoristiti ćemo znanje drugih. Mnogo se može napraviti, ali ne bez politike, jer politika odlučuje o svemu. Zato treba ući u politiku. Ako ne probamo, nećemo ni znati.