Na društvenim mrežama, konkretno u Facebook grupi ‘Dubrovnik nekad’, nedavno se povela rasprava o osušenim borovima koji opasuju tvrđavu Lovrjenac. Zbog čega su se borovi počeli sušiti, ali i je li u zadnjih nekoliko desetljeća zasađeno novo stablo – samo su neka od iznesenih pitanja među komentarima. Zaista, vrijeme nije ‘mazilo’ borove u proteklom razdoblju. Prisjetit ćemo se jakog, grmljavinskog nevremena koje je u studenom prošle godine ‘pogodilo’ Dubrovnik. Djelatnici Vrtlara i vatrogasci su imali pune ruke posla u svim dijelovima grada, a posebno podno Lovrjenca. Neki su se borovi tada oštetili, a neke je vjetar doslovno iščupao iz korijena.
‘Alepski bor je sklon izvalama’
Za odgovor na neke od navedenih pitanja, obratili smo se Vrtlaru. Direktorica ove gradske tvrtke Alma Majstorović za DuList navodi kako na Lovrjencu samoniklo rastu alepski borovi. Također podsjeća kako je u studenom prošle godine, tijekom olujnog nevremena praćenog orkanskom burom, došlo do izvale tri stabla alepskog bora i njihovi nadzemni dijelovi su žurno uklonjeni. —Alepski bor je sklon izvalama i nije dugovječna vrsta. Životni vijek bora u urbanim sredinama je u prosjeku oko 60-ak godina i koliko god se mi trudili, prirodu je nemoguće izmijeniti. Isto tako, alepski bor se brzo razmnožava pa je tako na Lovrjencu zabilježen značajan podmladak alepskog bora koji raste u grupi, uz samu tvrđavu i Vrtlar se trudi poduzeti sve aktivnosti kako bi se bor na predmetnoj lokaciji održao – naglasila je.
Sušenje borova
Majstorović ističe kako je sušenje borova primijećeno 2018. godine. Posebno se, kako kaže, odnosi na borove koji rastu na južnim ekspozicijama, kao što je i slučaj s borovima na Lovrjencu.
—Vrtlar je uzorke iglica i kore stabala uputio na fitopatološku laboratorijsku analizu te je istom kao uzročnik sušenja ustanovljena gljiva Sydowia polyspora. Opisana gljiva nije primarni štetnik, njezinom razvoju pogoduju visoke temperature, visoka vlaga i posolica uzrokovana olujnim nevremenom. Stabla zaražena ovom gljivom, čim nastupe povoljni uvjeti za stablo, odnosno nepovoljni za gljivu, se oporave pa se tretiranja fungicidima u ovu svrhu ne provode, a plan prevencije i suzbijanja navedene mikoze u Republici Hrvatskoj nije razvijen – navela je.
Druge vrste
Majstorović je komentirala i moguću zamjenu s nekim drugim vrstama.
—Što se tiče zamjene alepskog bora s dubom, česvinom ili nekom drugom zavičajnom vrstom, na hridi kao što je Lovrjenac, smatramo da isto ne bi bilo uspješno. Naime, alepski bor je tipična pionirska vrsta, što podrazumijeva da ima minimalne ekološke zahtjeve i doslovno, za razliku od duba, raste iz stijene. Osim bora, na hridi kao što je Lovrjenac, mogle bi uspijevati jedino invazivne vrste stabala, što nikako nije opravdano. Ostala stabla, kao što je primjerice dub, za ukorjenjivanje trebaju imati stabilno šumsko tlo, a to na Lovrjencu nažalost nije slučaj – rekla je. MP
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 10. svibnja 2023.