Večeras su svečano predstavljene dvije znanstvene knjige u nakladi Doma Marina Držića – ‘Marin Držić: čitanje i književni turizam’ i njen prijevod na engleski jezik ‘Marin Držić: Reading and Literary tourism’. Autorice izdanja su kroatistica i povjesničarka književnosti, nasl. izv. prof. dr. sc. Katja Bakija i Marija Konsuo Kuzmanić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Knjige su predstavljene u dvorani sv. Vlaha u palači Sponza, s početkom u 19 sati.
Ovo su druga i treća knjiga znanstvene nakladničke cjeline Doma Marina Držića ‘Biblioteka Držićijana’ koja objavljuje stručne i znanstvene tekstove, nezaobilazne izvore za sve današnje i buduće istraživače Držićeva života i djela, a prva na engleskom jeziku. Knjige otvaraju nove vidike u iščitavanju bogatog opusa Marina Držića u kontekstu književnog turizma te ujedno ističu važnost popularizacije čitanja, osobito kroz projektne aktivnosti koje su tijekom četiri godine autorice kroz suradnju s Domom Marina Držića provodile u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama.
Na predstavljanju su osim autorica i ravnatelja Doma Marina Držića Nikše Matića u ravnateljice Državnog arhiva u Dubrovniku Nikoline Pozniak, sudjelovala i četiri recenzenta knjige: izv. prof. dr. sc. Martina Kolar Billege s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Leo Rafolt s Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku. Četvrti recenzent je prof. dr. sc. Irvin Lukežić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
– Knjige koje večeras predstavljamo vrlo su vrijedno gradivo, ne samo za našu ustanovu, nego je to nešto što će imati i svoj odjek prema vani. Knjige otvaraju nove vidike u iščitavanju bogatog opusa Marina Držića ističu važnost popularizacije čitanja kroz projekte koji su u suradnji s autoricama provođeni u osnovnim i srednjim školama. Uhvatili smo se izdavačkog pothvata da u drugom razredu srednjih škola ponudimo lektiru i uspjeli smo u tome da su naša strip izdanja obavezna lektira, posebno smo ponosni što su ušli u školski kurikulum a sve se to nalazi u ovoj knjizi. Sama knjiga se sastoji od Prologa i tri poglavlja: Marin Držić i njegova djela u kontekstu književnog turizma, Projekt Doma Marina Držića “Čitajmo Držića” u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama i Prevođenje Marina Držića – lingvističko-kulturološki izazov. U knjizi autorice Držićevu ostavštinu promišljaju kao temelj autentičnog kulturno-povijesnog doživljaja, otvarajući mogućnosti njezine suvremene interpretacije u kontekstu održivog turizma i kulturne politike. Dubrovnik, u kojem Držić i dalje živi u jeziku, kazalištu i urbanom tkivu, prepoznaje se kao grad književne memorije, ali i grad živoga duha. Cilj je bio upoznavanje mladih s djelima Marina Držića te stvaranja nove čitateljske publike, a upravo ovakvim projektima naša ustanova nastoji potaknuti mlade na čitanje. Ove knjige otvaraju novo poglavlje u promišljanju Držićevog naslijeđa. Knjiga i njezin prijevod jesu važni naslovi ali i vrijedan doprinos afirmaciji čitanja, kulturnog turizma i promociji kulturne baštine. Ovakvi projektu jesu prozori u svijet, ovo radimo za vas, za publiku, a hvala našem osnivaču, Gradu Dubrovniku na potpori i hvala svim divnim suradnicima koji su nam pomogli – kazao je ravnatelj Doma Matić.
Kolar Billege istaknula je ostavštinu Marina Držića i njegov utjecaj na današnji svijet.
– Kakve nam je riječi u baštinu ostavio Marin Držić? Ostavio je riječi koje direktno i indirektno naglašavaju vrednote. Kad se u metodičkom kontekstu spominje Marin Držić onda svim učenicima kažemo da je bio iz trgovačke obitelji, da je bio svećenik, poznati komediograf, renesansni književnik i predočavamo im likove čije su karakteristike zadržane i u suvremenosti, njihove mane i vrline… One vrline koje nam je Držić naglašeno ostavio u svojim djelima valja u svakom kontekstu zadržati u suvremenom društvu – kazala je Kolar Billege.
Vrdoljak Raguž kazala je kako su autorice koristile brojnj domaću i inozemnu literaturu te da su duboko ušle u tematiku književnog turizma.
– Kroz ove knjige imamo prepoznatljivost i vidljivost Marina Držića, općenito hrvatske književnosti i ono što je iznimno bitno: Držića u europskim i svjetskim razmjerima. Dubrovnik baštini lik i djelo Marina Držića kao dio vlastitog identiteta, književnost postaje jedan od osnovnih temelja za izgradnju iskustva posjetitelja koji dolaze u ovaj grad, prvenstveno kroz povijesno i bogato kulturno naslijeđe. Autorice su prepoznale ovu važnost i kroz djelo potiču čitatelje na promišljanje o potrebi povezivanja humanističkih i društvenih znanosti, a što ne susrećemo tako često – zaključila je Vrdoljak Raguž.
Profesor Leo Rafolt kazao je kako se dugo vremena ne bavi Držićom, ali da je ostavio utjecaj na njegovom radu.
– Kako možemo prošvercati u turizam? Možda upravo kroz konzumaciju Držića kao nekog artefakta sporog turizma, kao svojevrstan slow food. Njegova djela moramo iščitati polako, moramo upoznati ovaj grad, kao turist koji traži spore sadržaje, koji želi ići Držićevim tragom pa će preko Dubrovnika doći do Siene… Drugi smjer koji je neophodan jest prevođenje i to knjiga itekako naznačuje. Hibridizacija različitih iskustava kako se Držić može ‘reeksploatirati‘, ponovno iskoristiti i oživjeti, mislim da je glavna odlika knjige i njezinog prijevoda. Ona ne stavlja točku na kraju, nije komparativna analiza, ali upravo zbog toga što ne stavlja točku, otvara put prema nekim novim istraživanjima koja bi se trebala pojaviti u našim akademskim krugovima i to je još jedna u nizu vrijednosti ove knjige – izjavio je Rafolt.
Na kraju se prisutnima obratila i druga autorica izdanja, književnica i povjesničarka književnosti izv. prof. dr. sc. Katja Bakija.
– Recimo i to da su naslovnice, naravno kako i dolikuje knjizi ovakvog naslova, posvećene Držićevom liku – na hrvatskom izdanju je najstariji poznati prikaz Držića, djelo Ivana Rendića, replika se nalazi u Domu Marina Držića, a englesko izdanje krasi Držić kako ga vidi suvremeni hrvatski kipar Petar Dolić i jako mi je drago što je i on večeras s nama. Večeras nas je u Sponzi okupio Vidrin kritičan i iskričav duh, njegov stvaralački genij koji s lakoćom preskače stoljeća i dolazi do nas jednako svjež, aktualan i provokativan. Iako Dubrovnik u svojoj bogatoj književnoj baštini ima veliki broj pisaca koji zaslužuju znanstvenu pozornost u fokusu ove knjige je upravo Marin Držić jer je on po svom bogatom i raznorodnom opusu ključna figura u oblikovanju identiteta Dubrovnika – i po svom životu, misterioznoj smrti i djelima Vidra utjelovljuje hrabrost, mudrost i duhovitost i upravo po tim vrijednostima za sve one koji žele dublje razumjeti renesansni Dubrovnik idealan je vodič kroz duh i proturječja svog vremena. Matoš je definirao putovanje kao “poeziju moderne civilizacije” jer putujući stupamo u vezu s cijelim čovječanstvom, putovati znači mijenjati sebe, svoje obzore i poglede na svijet, stoga je svako putovanje obogaćivanje vlastitog duha. I kako sam rekla, okupio nas je večeras Držić pa mislim da je najprimjerenije i zaključiti ovu večer njegovim riječima o putovanju koja su bila ključna u njegovom životu – rečenicom kojom se branio od kritike da je plagijator: Tko doma ne sidi i ne haje truda po svijetu taj vidi i nauči svih čuda. Hvala vam na dolasku i pozornosti! – zaključila je Bakija.
U knjizi autorice Bakija i Konsuo Kuzmanić promišljaju Držićevu ostavštinu kao temelj autentičnog kulturno-povijesnog doživljaja, otvarajući mogućnosti njezine suvremene interpretacije u kontekstu održivog turizma i kulturne politike. Dubrovnik, u kojem Držić i dalje živi u jeziku, kazalištu i urbanom tkivu, prepoznaje se kao grad književne memorije, ali i grad živoga duha.
Grafičko oblikovan i dizajn knji’Marin Držić: čitanje i književni turizam’ i ‘Marin Držić: Reading and Literary tourism’ potpisu Nedim Meco.
