Zanimljivosti

SJEĆATE LI SE? Na današnji dan 2012. Dubrovnik i okolicu zahvatila ciklona ‘Gabor’

Kiša

Veljača 2012. godine ostat će zapisana u meteo povijesti Hrvatske zahvaljujući genovskoj cikloni Gabor.
Nakon kratkotrajnog smirivanja vremena, 2. veljače u noći Dalmaciju su zahvatile oborine koje je donijela nadolazeća ciklona. Ciklona Gabor je donijela sjevernoj i većem dijelu srednje Dalmacije obilan snijeg (nije padao samo u Makarskoj i bližoj okolici), a posebno je teško stanje bilo u unutrašnjosti Dalmacije. Već ujutro, 3. veljače Metković je mjerio 27 cm snijega, Ploče 14 cm, Šibenik 10 cm, i Split 8 cm. Uz snježnu mećavu u Splitu se ujutro mjerilo -5 °C, a u Šibeniku -6 °C. Snijeg je nastavio padati tijekom cijelog dana pa je u 19 sati Šibenik mjerio 20 cm snijega, Split i Ploče 14 cm, Zadar 7 cm. Tijekom dana je od 10 do 18 cm snijega palo i u Slavoniji, a padao je i Lici, Gorskom kotaru i središnjim krajevima unutrašnjosti.

U konzultaciji sa Stožerom zaštite i spašavanja, a radi ugrožene sigurnosti pješaka i vozača uslijed zimskih uvjeta, tadašnji gradonačelnik Splita Željko Kerum proglasio je već ujutro neradni dan (‘snježni dan’) za splitske vrtiće i škole te za djelatnike gradske uprave i gradskih tvrtki, osim onih službi koje su potrebne za nužno održavanje i servisiranje uklanjanja posljedica zimskih uvjeta, pisao je Crometeo 2014. godine.

Nakon snijega, u noći od 3. na 4. 2. i tijekom 4. veljače je u srednjoj Dalmaciji padala i ledena kiša koja je donijela dodatne probleme. Do kraja subote, 4 . veljače kiša je opet prešla u snijeg pa je Split uvečer mjerio povijesnih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. godine. U Šibeniku je izjednačen dosadašnji rekord iz 1956. godine, 35 centimetara. Oko metar snijeg zatrpalo je Imotski i cijelu okolicu, a najviše snijega palo je u Vrgorcu, čak 112 cm. Mnoga sela u okolici Vrgorca i Imotskog su bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Snježni nanosi su prelazili i 2 metra, a većina stanovništva je ostala i bez struje. Snijeg je pao i na Braču, Ugljanu, Pašmanu. Na Dugom Otoku je palo 7 cm snijega. Zbog vremenskih neprilika tadašnji župan Ante Sanader proglasio je 4. veljače izvanredno stanje na području Splitsko-dalmatinske županije, a u Šibensko-kninskoj županiji je proglašeno stanje elementarne nepogode. Od 3. na 4. veljače ledena kiša je padala i na Pelješcu. Gotovo 1000 ljudi je ostalo bez struje, vode i telefonskih veza, a počinjena je i velika šteta.

Snijeg je do večeri 4. veljače prekrio veći dio Hrvatske. U Osijeku je mjereno 38 cm snijega, što je bila najveća visina još od 6. siječnja 1971. godine kada ga je bilo 44 cm. Nije ga bilo samo na jugu Jadrana, na većem dijelu sjevernog Jadrana, a vrlo malo ga je palo i na krajnjem sjeverozapadu unutrašnjosti.
Niti na jugu Jadrana nije nedostajalo meteoroloških uzbuđenja.

Šire područje Dubrovnika je u petak 3. veljače navečer i u noći na subotu zahvatila snažna grmljavinska oluja praćena olujnim jugom. Podaci o količini oborine su bili impresivni. Na postaji Gruda (mreža pljusak.com) je u 24 sata palo čak 203 mm kiše, od čega većina do ponoći na prijelazu iz petka na subotu. U Dubrovniku je u zadnjih 30 sati palo 87 mm kiše. Za usporedbu, mjesečni prosjek za veljaču iznosi 109 mm. Na aerodromu Čilipi je do 13 sati 4. veljače palo 144 mm oborine. U Konavlima tijekom te noći palo oko 160 litara padalina po metru četvornom, i kiše i tuče. Mjerilo se i do 30 cm leda. Vatrogasci su imali pune ruke posla oko ispumpavanja poplavljenih kuća. Zbog obilnih kiša došlo je do zamućenja vode na izvoru Omble i Vrela u Šumetu.

Snježni udar ciklone Gabor je bio praćen i jakom hladnoćom koja je pojačavala iz dana u dan. Na Zavižanu je u petak 3. veljače u 21 sat uz temperaturu zraka od -22 °C i olujni istočni vjetar od 22 m/s (79.2 km/h) osjet hladnoće iznosio -41 °C. Dan kasnije je na Zavižanu najviša dnevna temperatura iznosila -20.8 °C. U povijesti meteoroloških mjerenja na Zavižanu (od 1954. godine) samo su u dva dana izmjerene niže vrijednosti najviše dnevne temperature.

Ledeno je tog prvog vikenda u veljači bilo i u većem dijelu Hrvatske. Najviše dnevne temperature su u većem dijelu zemlje bile negativne. U unutrašnjosti se 3. veljače mjerilo od -6 do -8 °C, u gorju i do -15 °C. I na većem dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana je 3. veljače bio studeni dan (najviša dnevna temperatura je ispod 0 °C). Dan kasnije, 4. veljače se u unutrašnjosti mjerilo od -8 do -10 °C, u gorju i do -20 °C, a impresivnih je minusa bilo i na Jadranu (Senj je mjerio maksimalnu temperaturu od -5.9 °C, Šibenik -4.8 °C, a Rijeka -4 °C).
Bura je stvarala velike probleme u prometu, a u podvelebitskom primorju je na području Senja i Karlobaga bez struje ostalo više od 3000 ljudi. Nekima struja nije došla ni u sljedećih deset dana. Izvor: Crometeo

Pročitajte još

Saznajte koliko u Hrvatskoj ima Modrića i Gvardiola te drugih prezimenjaka s našim reprezentativcima

Dulist

NA DANAŠNJI DAN 1933. U Stonu rođen poznati hrvatski povjesničar navigacije Boris Franušić

Dulist

(FOTO) Dubrovčani na izletu u starobosanskom gradu Dubrovniku

Dulist