Aktualno

SINODALNI HOD Želite drukčiju Crkvu? Evo prilike da se i vaš glas čuje

Kakvu Crkvu želimo? U kojem smjeru ona treba ići? Tko je izostavljen, tko se nalazi na njezinim marginama? Čiji se glas ne čuje? Što vjernicima, ali i kleru smeta, što se može i treba poboljšati? Pitanja su to, samo neka od njih, na koja će Katolička Crkva tražiti odgovor na dvogodišnjem sinodalnom hodu na koji je krenula ovog listopada, a s njome i Dubrovačka biskupija. Sinoda za Crkvu nije novost, ali je ova na koju je tek krenula, ocjenjuju teolozi, najvažniji događaj nakon Drugog vatikanskog koncila. Prvi je to put u dvije tisuće godina povijesti Crkve da je cijeli Božji narod pozvan sudjelovati u sinodi. Nije nepoznanica da je Crkva često na meti kritika i to ne samo izvana, već i iznutra. Neistomišljeništvo se ponekad javlja kako među klerom, tako i među vjernicima. Mnogi će reći da Crkvu treba promijeniti, da u pojedinim situacijama ona ne odgovara aktualnom trenutku i svemu što se u svijetu događa. Zato će se tijekom sinode upravo o tome razmišljati kao i o izazovima s kojima se Crkva suočava i to na vrlo konkretnoj, osobnoj i pojedinačnoj razini. Paralela se može povući, iako nije riječ o sinodi istog stupnja, s nedavno održanom sinodom u Amazoniji. Zbog nedovoljnog broja svećenika koji bi mogli pokriti toliko prostranstvo kako bi vjernicima Euharistija bila dostupna, razmišljalo se o zaređivanju oženjenih laika, a snažni su bili i glasovi onih koji su se zalagali za ređenje žena. Dakle, tražio se način kako vrlo konkretno doskočiti problemu vjernika u Amazoniji. Naravno, bilo je to samo jedno od pitanja te sinode.

U Crkvi ‘kao doma’

Upravo je sinodalni hod jedinstvena prilika, riječima riječkog nadbiskupa i apostolskog upravitelja Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinića koje je iznio prilikom otvaranja sinode, ‘ne za drugu Crkvu, već drukčiju’, ‘Crkvu služenja u ljubavi, u kojoj se svi osjećaju ‘kao doma’, koja je mjesto za sve i koja je svima blizu’. Prilika je to u kojoj i vjernici u punoj slobodi mogu i trebaju iznijeti svoja promišljanja, dati konstruktivne prijedloge i iznijeti ono na čemu bi trebalo poraditi. Cilj je sinode osluškivati i čuti. Svaki sinodalni proces, naglašeno je u pripremnom dokumentu za sinodu, u kojem su biskupi pozvani razabrati što Duh Sveti govori Crkvi, ne sami, nego slušajući Božji narod, očiti je oblik zajedničkog hoda kojim Crkva raste. Smisao puta na kojeg su svi pozvani prije svega je otkrivanje lica i oblika sinodalne Crkve u kojoj ‘svatko ima nešto za naučiti’.

Nakon formalnog otvaranja sinodalnog puta, vrlo skoro i vjernici će moći iznositi svoja promišljanja i to na vrlo konkretan način. Važan dio u nastavku sinodalnog hoda, ističu za DuList iz Dubrovačke biskupije, je savjetovanje. Za taj dio puta bit će pripremljen Upitnik za biskupijsko savjetovanje. Tajništvo Biskupijske sinode u Vatikanu predložilo je deset tema, a u upitnik će također ući i teme posebne za pojedinu biskupiju. Teme, ali i upitnik prilagođavat će se različitim mjesnim sredinama te svaki put integrirati, objasniti, pojednostaviti, produbiti, posvećujući posebnu pozornost onima koji imaju više teškoća u sudjelovanju i odgovaranju. U procesu zajedničkog hoda osluškivat će se kako što bolje i što autentičnije provesti to savjetovanje, a sam upitnik bit će objavljen i na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije. Po završetku procesa biskupijskog savjetovanja bit će pripremljen sažetak od desetak stranica koji će biti poslan na višu razinu.

Tko je na marginama?

Kod prve teme pod nazivom ‘suputnici’ promišljat će se o tome ‘tko su u mjesnoj Crkvi oni koji ‘kroče zajedno’? Na koga se misli kada se kaže ‘naša Crkva’? Tko traži od nas da hodimo zajedno? Tko su suputnici, a u to su također uključeni i oni izvan crkvenoga kruga. Velika pažnja usmjerit će se i na odgovor na pitanje koji su ljudi ili skupine ostavljeni na margini, metaforički ili doslovno? Drugi je korak
ili tema ‘osluškivati’. Slušanje je prvi korak, ali, naglašeno je u Pripremnom dokumentu, zahtijeva otvoren um i srce, bez predrasudâ. Najvažnija pitanja ove teme su koga je partikularna Crkva ‘dužna osluškivati’? Razmišljat će se o tome kako se sluša laike, napose mlade i žene? Kako integriramo doprinos posvećenih žena i muškaraca? Koji prostor ima glas manjina, odbačenih i isključenih? Možemo li prepoznati predrasude i stereotipe koji ometaju slušanje? Kako osluškujemo društveni i kulturni kontekst u kojem živimo?

Treći je korak sinodalnog hoda ‘uzeti riječ’. Svi su pozvani govoriti hrabro i s parezijom, odnosno govoriti ‘sve bez ustručavanja’. U tom će se kontekstu propitivati kako Crkva promiče slobodan i vjerodostojan stil komunikacije unutar zajednice i njezinih tijela, bez dvoličnosti i oportunizama, a kako u odnosu na društvo kojem pripada? Propitivat će se također i odnos sa svim medijima, ne samo katoličkim kao i tko govori u ime kršćanske zajednice i kako ga se bira? Četvrti je korak sinodalnog hoda ‘slaviti’. U njemu će se propitivati kako molitva i liturgijsko slavlje zapravo nadahnjuju i vode zajednički hod? Kako nadahnjuju najvažnije odluke? Kako se promiče aktivno sudjelovanje svih vjernika u liturgiji i vršenju zadaće posvećivanja? Koliki se prostor daje vršenju službi lektorata i akolitata? Peti korak podrazumijeva da su svi suodgovorni u poslanju. Pri tom je naglašeno da su svi članovi Crkve pozvani sudjelovati u sinodi te kao takvi trebaju otkriti na koji su način pozvani biti protagonisti poslanja. Među ostalim, u ovoj će se temi razlučivati o integriranju i prilagođavanju različitih tradicija vezanih uz sinodalan način. Promatrat će se kako funkcionira suradnja na područjima gdje postoje različite samosvojne Crkve?

Kako se Crkva nosi s različitostima?

Unutar sljedeće teme razmišljat će se o dijalogu u Crkvi i u društvu. Važan će se naglasak staviti na to kako se u Crkvi nosi s razlikama u pogledima, sukobljavanjima, teškoćama? Kako se promiče suradnja sa susjednim biskupijama, redovničkim zajednicama, među laičkim udrugama i pokretima? Kakva iskustva dijaloga i zajedničkoga zalaganja pronosimo s vjernicima drugih religija i onima koji ne vjeruju? Kako Crkva vodi dijalog i uči od drugih društvenih instanci: svijeta politike, ekonomije, kulture, civilnog društva, siromašnih…? U sljedećoj temi promišljat će se o dijalogu i odnosu s drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Važno je i poglavlje vlasti i sudjelovanja u Crkvi.

— Kako se utvrđuju ciljevi koje se želi postići, način na koji ih se može postići i korake koje treba poduzeti? Kako se obnaša vlast u partikularnoj Crkvi? Kako se provodi u djelo timski rad i suodgovornost? Kako se promiču laičke službe i preuzimanje odgovornosti od strane vjernikâ? Kako funkcioniraju tijelâ sinodalnosti na razini partikularne Crkve? Predstavljaju li plodno iskustvo? – bit će neka od pitanja unutar ove teme.
Vrlo je važna i tema razlučivanja i odlučivanja prilikom koje će se odgovarati na pitanja kako se donose odluke unutar Crkve, kako se može poboljšati način donošenja odluka? Podsljednja, deseta tema bavit će se ‘odgojem za sinodalnost’. Unutar okvira te teme razgovarat će se o tome ‘kako se odgajaju osobe, osobito one na odgovornim mjestima u kršćanskoj zajednici, kako bi ih se učinilo sposobnijima za zajednički hod, uzajamno slušanje i dijalog? Koji se odgoj i izobrazba nudi za razlučivanje i obnašanje vlasti? Koja oruđa pomažu tumačiti dinamike kulture u koju je Crkva uronjena i njihov utjecaj na naš stil Crkve’? Ovim temama, kako je već i naznačeno, pridružit će se i sva ona ‘lokalna’ pitanja koja će vjernici Dubrovačke biskupije predložiti te će se i na njima raditi.

Dodajmo i da će sinodalni hod u svim biskupijama Katoličke Crkve, pa tako i u našoj, trajati do travnja 2022. godine. Nakon toga će biti nastav¬ljen na razini Europe, a vrhunac ovog sinodalnog hoda bit će zasjedanje XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode u listopadu 2023. u Rimu. Papa Franjo poziva i potiče cijelu Crkvu da se propitkuje o odlučnoj temi za nje¬zin život i njezino poslanje ističući da je ‘upravo put sinodalnosti put koji Bog očekuje od Crkve trećeg tisućljeća’.

TREBALA SE ODRŽATI UZ 1050. OBLJETNICU FESTE SV. VLAHA

Biskupijska sinoda u Dubrovniku čeka novog biskupa

Treba naglasiti kako je Dubrovačka biskupija još 2019. započela s pripravama za biskupijsku sinodu, koja je trebala biti vrhunac ovog hoda te se trebala održati u sklopu 1050. obljetnice Feste sv. Vlaha. Ipak, s obzirom da naša biskupija još uvijek čeka na odabir novog biskupa, sve pripreme za biskupijsku sinodu, sukladno odredbama kanonskog prava morale su biti prekinute.

— Naime, Zakonik kanonskog prava u kanonu 468 paragrafu 2 navodi: Kad je biskupska stolica prazna ili kad je spriječena, biskupijska sinoda prekida se po samom pravu dok dijecezanski biskup, koji naslijedi prijašnjega, ne odluči da se ona nastavi ili proglasi utrnulom – naglasili su za DuList iz Dubrovačke biskupije.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 20. listopada 2021.

Pročitajte još

VICKO MIHALJEVIĆ NA SATU POVIJESTI Branitelji su bili odlučni do zadnjega braniti svoj grad

Dulist

Đakonsko ređenje Jure Paponje i Miša Pecotića u subotu u katedrali

Dulist

Goran Šafarek, autor stranice ‘Priroda Hrvatske’: Unatoč vrevi turista, Dubrovnik je i dalje nevjerojatan grad

Mia Njavro Banić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija