Crkva danas slavi spomendan svete Jelene Križarice, majke cara Konstantina Velikoga, koji je ostao zapamćen po zaustavljanju brutalnih progona kršćana koji su trajali sve do 313. godine. On se krstio tek na samrti i tek tada u potpunosti prihvatio kršćanstvo. Upravo je majka Jelena velikim dijelom zaslužna za njegovu odluku da ga izjednači kršćanstvo s ostalim religijama Rimskoga carstva.
Jelena Križarica živjela je pobožnim, jednostavnim životom. Iako kasnije postaje carica, rođena je u vrlo siromašnoj obitelji. Bila je čak i služavka koja je radila u staji I upravo tu je upoznao budući suprug, ugledni vojskovođa Konstancije Klor. Kad je postao car našao je drugu ženu, Teodoru, jer je zakon nalagao da carica mora biti plemenitoga roda. Jelena se preobratila na kršćanstvo. Na dvor ju je doveo sin kada je postao car. Dvor ju nije promijenio, a sve blagodati koristila je kako bi pomagala siromašnima i potrebitima.
326. godine krenula je na hodočašće u Svetu zemlju. Predaja kaže da je naložila da se prekopa Kalvarija i da je tada pronađen Kristov križ. Upravo zbog toga je i dobila naziv Križarica.
Urla je, kaže predaja, na današnji dan 330. godine u Konstantinopolu (Carigradu), a tijelo joj je preneseno u Rim, te se njezini zemni ostaci i danas čuvaju u jednom od vatikanskih muzeja.
Slavi se kao zaštitnica obraćenika, arheologa, problematičnih brakova i rastavljenih supružnika.
Svim Jelenama želimo sretan imendan!
Foto: Relikvija Sv. Helene u Trierskoj katedrali/Túrelio (via Wikimedia-Commons)