Općina Župa dubrovačka 26. svibnja obilježava svoj dan kao i 31. obljetnicu oslobođenja. Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Silvijem Nardellijem o aktualnim temama i projektima ove općine.
Kroz ITU mehanizam Gradu Dubrovniku i susjednim općinama, među kojima je i Župa dubrovačka, na raspolaganju su 22 milijuna eura. U što ćete ih uložiti?
ITU mehanizam se odnosi na urbano područje Grada Dubrovnika koje obuhvaća i Općine Konavle, Dubrovačko primorje i Župu dubrovačku. Svi smo kandidirali svoje projekte, a naš prioritet je ulaganje u sportsko rekreacijski centar Čibača. Riječ je o prostoru kojega danas koristi Nogometni klub Župa dubrovačka, a prostire se na 23 tisuće ‘kvadrata’ državnog zemljišta. Općina već niz godina ima ugovor s Vladom RH kojim je zemljište dobila na korištenje uz minimalnu godišnju naknadu. Međutim, temeljem Zakona ti sportski sadržaji trebaju prijeći u vlasništvo Općine. Rješavamo zadnje imovinsko-pravne odnose tako da bismo od Ministarstva graditeljstva i državne imovine trebali vrlo skoro darovnim ugovorom dobiti to zemljište u vlasništvo. Dio postojećih terena datira od davnih dana, a dio smo radili u zadnjih desetak godina. Ono što planiramo jest izgradnja tribina i popratnih prostora poput svlačionica, prostor za suce, ali i parking. U projektu su osmišljene i smještajne jedinice, ali to može biti u nekoj drugoj fazi. Riješili smo kompletnu projektnu dokumentaciju, ali nismo podnijeli zahtjev za građevinsku dozvolu. Za taj korak čekamo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Inače, Općina Župa dubrovačka, s obzirom na svoje prihode, ne bi imala mogućnost realizirati ovaj projekt u bližoj budućnosti te nam ITU mehanizam otvara vrata za to ulaganje. Ovdje je važno napomenuti kako još uvijek nismo utvrdili u kojim omjerima će ići raspodjela 22 milijuna eura, s tim da će definitivno najveći iznos poći na sam Grad Dubrovnik. Osim ulaganja u sportsko rekreacijski centar Čibača, kandidirali smo i projekt Kulturno-informativnog centra Antun Miloslavić u zgradi u vlasništvu zaklade. Međutim, tu smo zahvaljujući zakladi osigurali prostore za osnovnu školu kako bismo zadržali jednosmjenski rad. Otvaranjem KIC-a morali bismo školu prebaciti u dvije smjene, što ne bi bilo prihvatljivo jer na ovakav način uz jednosmjenski rad imamo omogućen i produženi boravak. Kandidirali smo i dva dječja igrališta, Mandaljena i Čibača. S izgradnjom u Mandaljeni, na zemljištu kojega smo ranije kupili, već smo započeli, a za dječje igralište u Čibači smo pripremili kompletnu projektnu dokumentaciju. Prošle godine smo kupili i dodatno zemljište te ove godine počinjemo s njegovom izgradnjom. Kroz koji dan se, naime, očekuje raspisivanje javnog natječaja. Pretpostavljam da neće biti novca za sve navedeno, ali to su naši prioriteti.
Kad ste već spomenuli školu, ima li ikakvih pomaka po pitanju projekta dogradnje zgrade nove škole?
Nema. Kupili smo zemljište, napravili idejnu dokumentaciju i Urbanistički plan uređenja Školski centar, no čekamo rasplet situacije po pitanju sredstava za dogradnju škole na lokaciji Mljekara. To je škola s najvećim brojem učenika u županiji te uz novu školu koristi i tzv. staru školu na Kantulama, Područnu školu u Postranju te zgradu budućeg KIC-a, koja je u vlasništvu Zaklade Miloslavić.
Jedan od značajnijih projekata u Župi dubrovačkoj svakako je i Aglomeracija. U kojoj je fazi?
Ugovor je to kojeg većim dijelom financiraju Hrvatske vode, a manjim dijelom Općina Župa dubrovačka. Postupak je proveden putem isporučitelja usluge, javnog poduzeća Vodovod. Projekt se radi, a vrijedan je 9 milijuna kuna. Dosta značajnu realizaciju očekujemo tijekom ove godine, a za sufinanciranje smo osigurali novac u proračun. Ide to svojim tijekom.
Koji projekti su unutar Aglomeracije najznačajniji?
Riječ je o kompletnoj projektnoj dokumentaciji odvodnje i vodoopskrbe cijele Župe dubrovačke. To je jedini način kako pristupiti fondovima te kako se kasnije kod izgradnje financirati. Ovdje moramo spomenuti i kako smo u prošloj godini završili prvu fazu izgradnje kanalizacijske mreže Čibače, između Kupara i Ulice dr. Ante Starčevića. Ove godine mislimo krenuti i s izgradnjom druge faze, za što smo osigurali novac. Čekamo potrebne dozvole, što vjerujem da će biti jako skoro.
Uslijed pada prihoda i Općina Župa dubrovačka je od Vlade RH dobila beskamatne zajmove. Je li postignut dogovor o otpisu tih dugova?
Te smo zajmove u dva navrata dobili od Vlade RH u vrijeme Covid krize, kad su nam prihodi bili značajno manji budući da nam je turizam glavni izvor financiranja. Moram reći kako smo mi u to vrijeme bili u nešto povoljnijoj situaciji nego druge jedinice lokalne samouprave jer nemamo kreditna zaduženja te smo kroz sve ove godine proračun realno sagledavali. Međutim, ta pomoć Vlade nam je bila itekako dobro došla. Ukupno smo primili 4,2 milijuna kuna, što nam je uvelike pomoglo za normalno funkcioniranje. Radi se o beskamatnoj pozajmici i mi taj novac nosimo u ovogodišnjem proračunu. Jasno, nadamo se kao i ostali da će doći do cjelovitog ili djelomičnog oprosta tog duga, što bi nam itekako dobro došlo za neke projekte koje planiramo.
Prošle godine došlo je do značajnog poskupljenja energenata. Je li taj udar na općinski proračun smanjen mjerama Vlade RH?
Te su nam mjere strahovito puno pomogle. Vidimo svakodnevno poskupljenje u svim segmentima, ali cijene energenata su u toj cijeloj priči bile najgora stvar. Prema procjenama i ugovoru kojega smo dobili od najpovoljnijeg ponuditelja, mi bismo u ovoj godini trebali za električnu energiju potrošiti oko 4,5 milijuna kuna godišnje. Sad smo već sigurni, a prema dosadašnjim fakturama, da će taj iznos biti znatno manji, zahvaljujući mjerama Vlade.
Posljednjih dana dosta se govori o poreznoj reformi. Iako je Vlada još nije predstavila, najavljuje se ukidanje prireza. Što će to značiti za općinski proračun?
Ukidanje prireza bit će svakako dobrodošlo građanima. No, za općinu to znači 500 tisuća eura manje izvornih prihoda ili 7 posto izvornih prihoda proračuna. Tom će mjerom općina jako puno izgubiti, a građani neće to značajno osjetiti na svojim plaćama tako da baš i ne podržavam tu mjeru. Prirez je kod nas 10 posto, a njegovo ukidanje će se značajno odraziti na proračun Općine. Pola milijuna eura nije malo.
Približava nam se sezona, a s njom i gužve na cestama iako im već svjedočimo. Istovremeno, zadnjih mjeseci traju prijepori između gradonačelnika i župana oko trase brze ceste, koja bi uvelike olakšala život stanovnicima Župe. Kako Vi gledate na te prijepore?
Dovoljno je izaći na državnu cestu kroz Župu i bit će vam odmah jasno što se događa. Nama je život zbog prometnih gužvi postao nepodnošljiv. Ove godine gužve su počele i prije 1. svibnja, a što će nas tek čekati u srcu turističke sezone. Prijepor oko trase brze ceste treba riješiti u najkraćem mogućem roku i započeti njeno projektiranje, pokušati naći izvore financiranja putem europskih sredstava i čim prije izgraditi cestu. Njena trasa je po meni kroz Župu definirana. Kroz naš prostorni plan nosimo dva varijantna rješenja, međutim, po meni je samo jedna od njih rješenje za našu općinu, a to je ona koja prolazi iznad naselja Plat, Soline i Mlini te se između Petrače i Buića spušta u donji dio Župe te kroz neizgrađeni dio ide prema Donjem Brgatu, odnosno tunelom ispod Donjeg Brgata. To je za Župu po meni jedino dobitno rješenje i ključ uspjeha. Naime, bilo kakva izgradnja iznad svih naselja Župe dubrovačke bila bi kudikamo skuplja, imala bi nepovoljne nagibe te bi nama koji ovdje živimo služila jedino u slučaju kad idemo negdje dalje od Dubrovnika. Ne bi nam služila u svakodnevnom životu, a vizualno bi narušila izgled naše općine. Jedina dobrobit bilo bi rasterećenje ceste D8. Donja opcija, za koju osobno smatram da je pravo rješenje, služila bi i nama. Bila bi možda malo dulja, ali bi bila brža. To je nešto što mi željno iščekujemo, jer se u današnjim uvjetima više ne može funkcionirati. Ne može se izaći na cestu, predugo se čeka, ogromne su kolone… To je po meni imperativ i na prvom mjestu nacionalnih projekata koje treba raditi ovdje. Jako sam nesretan što još uvijek postoji to neriješeno pitanje oko trase u Dubrovniku. Što se nas tiče, za Župu je rješenje sasvim jasno te nije kamen spoticanja za ostatak trase.
Brza cesta je trebala biti izgrađena jučer, a nećemo je tako lako dočekati. Razmišlja li se o ikakvim alternativama?
Realno govoreći i da se sad definira trasa, ona može biti izgrađena za desetak godina. Do tada ćemo se patiti. Međutim, kroz sve ove godine radimo sve što možemo napraviti da život učinimo koliko toliko podnošljivijim. Prije svega tu mislim na uređeno raskrižje Dubac, uređeno i semaforizirano raskrižje za Poslovnu zonu i Groblje Dubac, raskrižje u Kuparima te u dva navrata rekonstrukciju raskrižja Srebreno. Postavljali smo i određenu prometnu signalizaciju i semafore za pješake. Najveći dio tih radova na cestovnom zemljištu, uključujući i nogostupe, javnu rasvjetu, oborinsku odvodnju te parkirališta uz D-8 i kolne prilaze financirala je Općina. Prošle godine smo imali značajnu investiciju financiranu od strane Hrvatskih cesta, na tri lokacije: izgradnja nogostupa u Platu, u Mlinima s južne strane (Mlini – Trgovište – Popolica) te pješačka staza – spoj županijske i državne ceste u naselju Mlini sa sjeverne strane. Pripremamo još nekoliko projekata na državnoj cesti, no sve su to neke vatrogasne mjere koje radimo da bismo donekle ublažili svakodnevne tegobe po pitanju prometa. Jedino pravo rješenje bit će izgradnja brze ceste. Ovdje moramo naglasiti kako po našem mišljenju, u obzir dolazi isključivo dvotračna cesta. Sve drugo bi bilo pogubno za Župu. Duboko sam uvjeren da dvotračna cesta između Zračne luke i Dubrovnika rješava u cijelosti naš problem. Ta cesta bi imala nekoliko deniveliranih spojeva, vrlo slično kao na autocesti te se na taj način omogućuje normalna brzina kretanja. Nama ništa drugo ne treba. Ne želimo da je sutra ta cesta, koja nama služi svakodnevno i koja prolazi kroz srce Župe, tranzitna. Bit će tranzitna u nekom omjeru, ali za bilo kakav tranzit prema Crnog Gori, Albaniji… Potrebno je graditi cestu kroz BiH. Mi smo jako usko područje i moramo riješiti naše lokalne probleme, a ne kroz naše područje rješavati neke europske koridore.
Spominjali ste investicije u raskrižja. To jest poboljšalo sigurnost, posebno pješaka, ali je činjenica kako u sezoni ti semafori stvaraju čepove. Jeste li razgovarali s Policijskom upravom i može li se to drukčije regulirati tijekom ljeta, uz pomoć policijskih službenika?
Bilo zimi, bilo ljeti kad se semafori stave u režim treptajućeg žutog svjetla, imamo situaciju da se, posebno u raskrižju u Srebrenom, ne može uključiti u promet. Regulaciju prometa uz pomoć policijskih službenika smo imali prije nekoliko godina, i to u frekventnim terminima kad ljudi odlaze i vraćaju se s posla. No, sad je dnevni promet u Kuparima na 25 tisuća i više nemamo tzv. prometne špice već one traju cijeli dan. Semafori, koliko god usporavaju promet, omogućuju uključivanje u promet, ne samo na lokaciji Srebreno. U suprotnom zbog kontinuiteta vozila uključivanje je nemoguće.
Jeste li zadovoljni dinamikom izvođenja radova na Groblju Dubac?
Gradonačelnik baš i nije te je nedavno izjavio kako bi volio da na gradilištu ima više radnika. Kao i na svim ostalim projektima, i tu postoji nedostatak radnika. Cijene su poskupile, a nijedna tvrtka nema dovoljan broj ljudi te samim time dolazi do kašnjenja radova. Međutim, groblje se radi, postoji kašnjenje, ali još uvijek nije alarmantno. Kroz rebalans proračuna osigurali smo dodatna sredstva sukladno našem postotku ulaganja, baš kao i Grad Dubrovnik jer novac građana nije dostatan da bismo po utvrđenim cijenama završili drugu etapu groblja, odnosno izgradili grobnice.
Prema najavama, do kraja travnja su se trebale napraviti grobnice za privremene ukope.
Radimo na tome i želja nam je to omogućiti čim prije, budući da postoji evidentan problem nedostatka grobnih mjesta.
KRATAK ROK, ALI…
Novi vrtić u Kuparima
Općina Župa dubrovačka dobila je od Ministarstva znanosti i obrazovanja 17,2 milijuna kuna za izgradnju novog vrtića u Kuparima. Prema riječima načelnika, ono što Općini stvara problem jest rok za realizaciju. Naime, do lipnja 2026. objekt mora biti funkcionalno završen. S druge strane, ističe načelnik, dodijeljeni novac neće biti dostatan za cjelokupnu investiciju. —Sklopili smo ugovor s Ministarstvom i radimo na pripremi projektnog zadatka. Krećemo s ovim projektom, nadam se čim prije projektiranju, a u trenutku kad se bude išlo s izgradnjom, morat ćemo razmišljati o kreditnoj liniji kako bismo zatvorili financijsku konstrukciju – zaključuje Silvio Nardelli.
60 TISUĆA EURA
Ulaganje u pomorsko dobro
Općina Župa dubrovačka dobila je od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture 60 tisuća eura za ulaganje u pomorsko dobro. — Pripremili smo projektnu dokumentaciju šetnice Srebreno – Kupari. Dodijeljenih 60 tisuća eura ulagat ćemo u pomorsko dobro, a sredstva za dijelove šetnice koji nisu u pomorskom dobru osigurat će se iz Proračuna općine – ističe načelnik.