Aktualno

RAZLOZI SMJENE ANTUNA BAĆE Lopudski Grand ‘presudio’ čelnom gradskom konzervatoru

Antun Bace predavanje

Antun Baće više nije pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku – njegova smjena stiže direktno iz Ministarstva kulture i medija, iz kojeg su, saznaje DuList, iznimno nezadovoljni njegovim pristupom radu na području konzervatorske zaštite baštine. Zamijenit će ga Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom zadužen za područja grada Imotskog, Vrgorca, Ploča, Metkovića, Opuzena te općina Cista Provo, Šestanovac, Lovreć, Lokvičići, Proložac, Podbablje, Zmijavci, Runovići, Zagvozd, Zadvarje, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.

Profesor Alduk bit će vršitelj dužnosti pročelnika, dok će dr. sc. Antun Baće također ostati u odjelu – iako je prvotni plan Ministarstva bio, doznaje DuList, njegovo preseljenje u Zagreb. Podsjetimo, Antun Baće prije tri godine preuzeo je ovu dužnost od bivše pročelnice Žane Baća.

‘Velika’ točka prijepora – Grand

Za dr. sc. Antuna Baću može se čuti kako radu i obnovi pristupa studiozno i iznimno savjesno, no ipak je njegov pristup bio razlog za smjenu nakon tri godine na ovoj dužnosti. Kao točka koja mu je presudila navodi se legendarno remek djelo arhitekta Nikole Dobrovića, lopudski Grand hotel. Upravo su za njega izdate ‘nemoguće’ konzervatorske smjernice koje priječe njegovu obnovu, čineći ga – po naputku dubrovačkih Konzervatora – tek možebitnim muzejem. Je li Baće u ovom slučaju bio – prestrog?

Hotel Grand na Lopudu 2

Vratimo se na trenutak u prošlost i to kroz web Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, u kojem upravo ova impozantna građevina ima pravni status zaštićenog kulturnog dobra. Hotel Grand je, ističu na stranicama Ministarstva, ostvaren u L tlocrtnoj formi, a kod rekonstrukcije 1972. godine dograđeno mu je stražnje, istočno krilo.

– Važnu ulogu u oblikovanju cjeline imaju vrtne površine arhitektonski artikulirane i opremljene parkovnim inventarom. Građen je od 1934. do 1936. godine po projektu Nikole Dobrovića. Dosljednom primjenom načela moderne arhitekture, izuzetnim senzibilitetom za prostorni kontekst, te pomno promišljenom koncepcijom cjeline, arhitekt je ostvario jedan od vrhunaca hrvatske moderne arhitekture – napominju u opisu u Registru.

Dobrović je, ne tako davno, nazvan ‘ambasadorom kontinuiteta dubrovačke civilizacije i kulture’. Naime, na predavanju kojeg su 2018. godine održale mr.sc. Marina Oreb, dipl.ing.arh. i Nora Mojaš, mag.diz., naglašeno je kako su Dobrovićeve zgrade dizajnirane da zadovolje nove potrebe ‘modernog čovjeka u eri strojeva’, a odražavaju nove arhitektonske koncepte, načela i tehničke značajke. Kod Nikole Dobrovića, naglasile su tada predavačice, inovacije i eksperimentiranje odražavaju se u skelet gradnji i upotrebi betonskih greda i prednapregnutog armiranog betona, a standardizacija se vidi upravo u Grand hotelu, nazvanom tada ‘suvremenim strojem (brodom) za boravak turista.

Hotel Grand na Lopudu 1

Anker grupa, vlasnici hotela Lafodia te Granda, imaju u planu obnoviti hotel koji, iako i danas impresivan, ipak propada i sve se teže odupire zubu vremena, unatoč njegovoj betonskoj ‘bazi’. Konzervatorske smjernice upućene su u obnovu isključivo fasade – Dobrovićevi kreveti i namještaj od armiranog betona, po odluci donedavnog pročelnika Baće, moraju ostati jer su baš oni razlog zbog kojeg je Dobrović dobio jedno od svojih nebrojenih priznanja. Upravo ovakva smjernica je u današnje vrijeme praktički neizvediva zbog standarda koji su se od tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je hotel građen, itekako promijenili. Ukratko, da bi hotel mogao uopće ići u obnovu, potrebno je rušenjem unutrašnjosti sve napraviti u skladu s današnjim standardima ili – ostaviti hotel kao muzej. Izvor blizak DuListu napominje nam kako je ovakvo zdanje, na ovakvom mjestu, nemoguće obnoviti ili na bilo koji drugi način izvesti kao spomenik minulim vremenima, odnosno kako bi to bilo – potpuno besmisleno.

Nije samo Grand prijeporan u ‘slučaju Baće’. Iz Ministarstva stiže glas kako mu je ‘presudila’ loša suradnja s lokalnom zajednicom i krutost u odlukama. Ipak, u mnogobrojnim neformalnim razgovorima dolazi nam oprečna informacija kako dr.sc. Antun Baće svoj posao radi ‘savjesno i pedantno’, te su čak mnogi naši sugovonici ostali ‘paf’ s odlukom o smjenjivanju. Iz Ministarstva kulture i medija poručuju pak šturo kako ćemo biti ‘pravodobno obaviješteni nakon donošenja odluke o razrješenju, odnosno imenovanju pročelnika’…


Tko je Ivan Alduk? Surađivao i s glasnogovornicom Aksić Vitković

Ne, nije riječ o priznatom hrvatskom dizajneru, već o – priznatom arheologu. Profesor Alduk diplomirao je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta, a na dužnosti je vanjskog sudionika Konzervatorskog odjela Split od 2000. godine. Na istom se odjelu zaposlio 2004. godine.
Vodio je istraživanja i konzervatorski djelovao na području Solina, Klisa, Hvara te unutrašnjosti Dalmacije. Radi u Konzervatorskom odjelu u Imotskom i bavi se temama iz srednjovjekovne arheologije i povijesti te zaštite spomenika, o kojima piše i za hrvatske portale. Bio je član stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, a zanimljivo je istaknuti i to kako je radove na temu stećaka 2016. godine pisao s dubrovačkim arheologom Domagojem Perkićem te današnjom glasnogovornicom Grada Dubrovnika, Marijanom Aksić Vitković.

Pročitajte još

Dubrovnik i Sanya jačaju suradnju: Skulptura “Sveti Vlaho i Grad” predana gradonačelniku Sanye

Dulist

Požar kod Orebića brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolu

Dulist

MORE JE REKORDNO TOPLO Ovo su posljedice!

Dulist