Aktualno

RAZGOVOR: VEDRAN KOSOVIĆ DPDS će na Sokol gradu ugraditi lift

vedran kosovic

Društvo prijatelja dubrovačke starine je u krvožilnom sustavu Grada – reći će nam naš ovotjedni sugovornik, predsjednik Vedran Kosović. Na ovoj poziciji je od travnja protekle godine i dobro se snalazi na njoj iz vrlo jednostavnog razloga – član je već dugi niz godina. Noviteta ima, komunikacija s gradom i društvom u cjelini je odlična, ali ipak naglasak razgovora stavljamo na projekte. Veseli čuti kako ih ima, kako su se ponovo pokrenuli i kako je korona sad već iza njih. Geografski ćemo poredati radove…

Krenimo od najjužnije točke, tvrđave Prevlaka. Radi se. Zadovoljni ste dinamikom?
Prevlaka nam je ponovo otvorena i tamo su u ovom trenutku radovi u tijeku. Cilj nam je bio sve projekte zaustavljene tijekom pandemije koronavirusa ponovno pokrenuti. Sva ta gradilišta, izvođači, uvjeti na tržištu su drukčiji nego u doba kad su bili razgovarani, tako da smo svakom projektu individualno pristupali. Izvođači su imali i određena potraživanja zbog povećanja cijena… Rješavali smo jedno po jedno gradilište, a sve ono što smo imali otvoreno gledamo zatvoriti u smislu radova. Na ponti Oštro tako nastavljamo s nužnim sanacijama, izvođači su prisutni, radovi u tijeku…

Ništa nije trajno zaustavljeno?
Ne. Negdje ima više, negdje manje uspjeha, ali namjera je sve pokrenuti te krenuti i u nove projekte. Na primjer, Sokol grad – na ovoj lokaciji imamo svu dokumentaciju za izradu lifta, sa svim suglasnostima. Projekt je to koji uključuje samu tehnologiju dizala, same građevinske radove koje dijelimo na čelik i ostale radove. Prikupili smo ponude i u tijeku je njihova analiza. Vidjet ćemo kuda će nas to sve odvesti i kako ćemo krenuti s njima. Cilj je da Sokol grad dobije lift i bude pristupačniji svim ljudima i agencijama. Sokol grad stagnira na brojci 2019. godine, oko osam tisuća posjetitelja godišnje. Bez iskoraka u smislu lifta on ni ne može realizirati neke veće brojke.

Ponovno su pokrenuti i radovi u Župi dubrovačkoj. To su zaista lijepe vijesti, s obzirom na to da je u ovom slučaju DPDS surađivao s lokalnom zajednicom – braniteljskom zadrugom Eko-Župa koja djeluje u Dominikanskom samostanu u Čelopecima.
Da, to nas zaista veseli. Aneks ugovora potpisan je u prosincu, imamo trojni ugovor između nas, Dominikanaca i izvođača. Radovi su nastavljeni i Društvo ovdje ulaže dosta energije. Župa dubrovačka žudi za takvim lokacijama, a ima malo toga što je ostalo sačuvano iz doba Republike. U samostanu u Čelopecima događa se stvarno jedna lijepa priča i prepoznata je želja zajednice, udruge branitelja koja tamo radi odličan posao. Cijenimo njihovu želju za revitalizacijom Župe i cijelog naslijeđa koje joj pripada. Osobno, najviše mi je od svih projekata zaustavljenih u koroni žao tog. Kad su stali radovi, ta zajednica branitelja imala je daleko gore uvjete nego prije pandemije, iako im je kuća bila statički bolja. Ali prostor koji su prije koristili nisu mogli koristiti. Stoga, drago mi je da se projekt ponovno pokrenuo kako bi se tim ljudima omogućio nastavak rada. Oni moraju planirati sezonu i razgovore s agencijama, ali imaju entuzijazam i nešto što se rijetko sreće, zato nam je iznimna želja dovesti baš ovaj projekt do kraja.

Nekoliko puta ‘podcrtali’ ste pandemiju. Može li Društvo pratiti projekte koje želi dovršiti – u financijskom smislu?
Ovu godinu imamo obveze iz kredita kojeg vraćamo prema zaposlenicima. Ipak, prošla sezona bila je dobra, svi koji su se bavili turizmom ili imali dodirne točke s time će se složiti. Upravo to nam je omogućilo pokrenuti sve projekte. Naravno da ne možemo ‘grlom u jagode’ na sve strane, tako da se sa svim tim izvođačima rade procjene dinamike i iz financijskih planova gledamo pokriti se onoliko koliko je dug lincun. Treba biti odgovoran i prema sebi i prema drugima. Nama je cilj, ali i statutarna obaveza svu zaradu od ulaznica, od prihoda Društva, ulagati u spomeničku baštinu. Uz osiguranje normalnog poslovanja, isplaćivanja plaća, vraćanje kredita… Inače, DPDS ima šezdesetak zaposlenih djelatnika, uz studente. Svemu se odgovorno pristupa. Upravo Sokol grad nije financijski mali projekt i nećemo se ‘zaletiti’, odnosno nema započinjanja radova bez sigurnosti – to je stvar odgovornosti prema zajednici. Društvu nije cilj nešto početi, a ne završiti. Stonske zidine, Knežev dvor u Slanome… Interdisciplinarno i oprezno pristupamo, ne samo u fazi izvođenja, nego ishođenja dozvola, elaborata, komunikacije s konzervatorima… Uz to, tu su i arheologija i podloga, dakle vrlo kompleksna priča.

Dva su završena natječaja u Gradu.
Tako je, u Gradu smo trenutno s dva završena natječaja i imamo odabir dva izvođača. Jedan je za uređenje prostora Zagrebačke banke na Gundulićevoj poljani 6 i tu krećemo s građevinskim radovima, a drugi je rušenje stare građevine na južnom dijelu zidina, kraj Mrtvog zvona. U potpunosti se uklanja, derutna je i ujedno najružnija točka kad se gleda sa zidina. Rješenje konzervatora svakako je bilo uklanjanje. Uz to, zahtijevano je hortikulturno uređenje tako da će se primjereno urediti, a uredit ćemo i susjednu fasadu.

Na kuli Drezvenik, na Buži, razvijate i novi ulaz na zidine?
Da, razvijamo projekt novog mjesta ulaza na gradske zidine, arheologija je završena, a u planu su sanitarni čvor i suvenirnica. Radi se o mjestu koje bi rasteretilo postojeće ulaze na zidine, a ima mogućnost izlaza, blizu je Buže, parkinga.

Uskoro vas čeka i projekt u suradnji s Muzejima?
U gradu smo fokusirani i na Tvrđavu svetog Ivana odnosno sanaciju tarace. Već je dosta pripremnih radova napravljeno, u komunikaciji smo s Muzejima, s ravnateljicom, imaju problem, curi i uništava se građa. Tako da stvarno želimo napraviti taj projekt, a s druge strane ne želimo ga ‘tek tako’ napraviti. Radovi koji su prethodno rađeni – treba ih vidjeti. Pretpostavlja se u čemu je problem, treba ga sanirati da se ne ponavlja.

Dakle, za DPDS radovi nikad nisu gotovi?
Imamo sve više projekata i izvan grada samog, ali da – vrijeme prolazi. Dolazi potreba za održavanjem tako da se, osim gradskih i stonskih zidina koje imaju redovitu potrebu za održavanjem, i drugi objekti već moraju obnavljati i to intenzivno. Zato je odluka Društva bila dati voditelju smjene sa zidina, Davoru Zecu, novu funkciju voditelja održavanja. Sustavno se brinemo o održavanju objekata, u što spadaju sve površine kojima upravljamo. U njegov posao spada komunikacija s djelatnicima, kontrola, održavanje samo… Tako da – da, i o tom se dosta razmišlja. A Sveti Ivan je osim želje i prioritet jer Muzeji imaju realan problem i želimo to što prije riješiti kako treba.

Blizu svetog Ivana su i Kaše. Priča za sebe.
Na Kašama su izbušene tri bušotine, uzeti su uzorci, na ispitivanju su u laboratoriju u Zagrebu. Suradnja s konzevatorima na ovom projektu je izvrsna od samog početka. Oni će poslati neporemećene uzorke koji su ostali na Geološki institut za datirati neke slojeve. Nastavljamo s Kašama dalje.

U redovito održavanje DPDS je uključio i dubrovačke fontane.
Redovito održavanje zidina, gradskog sata i fontana je isto naša obaveza. Korona je ostavila posljedice koje vidimo baš na fontanama. Donesena je odluka godišnje sanirati jednu fontanu, a druge održavati. Tako kreću radovi na Amerlingovoj fontani na Brsaljama, potrebna joj je sanacija jer ima problem s instalacijama – u nju je ušao korijen stabla i jedna je špina odvaljena, tako da će se fontana morati rastaviti, očistiti i neće više biti curenja bazena, a riješit ćemo dio odvodnje koja je povezana s javnom odvodnjom ovog platoa tako da smo tu u komunikaciji i suradnji s Upravnim odjelom za komunalne djelatnosti.
Što se tiče samog Grada, još je otvorenih radova, skela je i na unutarnjem zidu od Pila, radi se sanacija samog zida, na Andriji bismo htjeli pokrenuti gradilište – imamo dva otvorena ugovora. Najave za Andriju su ožujak, travanj… Izvođači su u razgovorima kad ćemo što pokrenuti izrazili kako je nemoguće prije tog roka. Tu radimo i na novom ulazu u preziđe koje bi bilo na toj lokaciji.

Spomenuli ste hortikulturu. Manje je poznato kako DPDS pod svojom palicom ima i neke zelene površine.
Naši dovršeni objekti imaju zelenu površinu, i na tome inzistiramo. Društvo uređuje i park Komardu u Stonu, veliku zelenu površinu. Od Velikog Kaštia do Pridvorja još je niz takvih površina o kojima se treba brinuti. Najveći projekt na ovom polju bit će prezentiran ispod Kneževog dvora na Lopudu. Vidjet ćete đardine s narančinima, međama, limunima…

Knežev dvor na Lopudu je pred tehničkim pregledom.
Da, građevinski radovi su napravljeni, krenut ćemo na projektu uređenja, prezentirat će se pomorstvo Dubrovačke Republike s naglaskom na Miha Pracata. Vjerujem da će to biti jako lijepo, a povezano s tim projektom imamo i projekt kojeg zovemo ‘mala kuća’. Radi se o spomenutim đardinima ispod samog Kneževog dvora uz sami spoj s rivom. Projekt je u izradi, a napravio bi se novi ulaz, odnosno lokacija za kupnju karata za posjet Kneževom dvoru uz jedan mali ugostiteljski objekt. Od ostalih projekata, tu je i Janjevo kojeg je cilj završiti, Ston koji je neprestano u pogonu i uvijek ima jako puno posla, Knežev dvor u Orebiću gdje se radi na izradi Konzervatorskog elaborata… Treba naći održivu i lijepu, skladnu mjeru.

Ugostiteljski objekti – DPDS ih daje u najam ili su vlastiti ugostiteljski objekti u pitanju?
Imali smo raznih varijanti, Sokol Grad je, recimo, išao s vlastitim ugostiteljskim objektom kojeg smo opremili, u Pridvorju se pak dao objekt u najam na jedno kraće razdoblje od godinu dana da vidimo kako će funkcionirati… Tražimo najbolji model i po pitanju troškova i po pitanju upravljanja. Cilj je privući ljude da posjete sami spomenik, ali da imaju i neki dodatni sadržaj. Popiti kavu na Sokol gradu je, složit ćete se, lijep doživljaj.

Osim samih građevinskih održavanja, radova i priprema, Društvo veliki naglasak polaže i na izdavačku djelatnost. Što pripremate?
Slijedi nam reprint izdanja knjige gospara Lukše Beritića o urbanizmu. U pripremi je. Za cijelu priču zadužena je naša vrijedna članica, gospođa Maja Nodari.

Odnos s Gradom Dubrovnikom – zadovoljni ste?
Sukladno i samom Ugovoru upravljanja gradskim zidinama, odnos Društva i Grada Dubrovnika mora biti dobar. Jedno uvjetuje drugo, u smislu komunikacije, rješavanja otvorenih pitanja otvorenosti i ne samog gradonačelnika već i svih upravnih odjela. To je nešto na čemu se treba raditi, svaki problem koji riješimo i svaki razgovor kojeg iskomuniciramo – mislim da doprinosimo tom odnosu. Ne postoji magični štapić koji kaže – jučer odnos nije bio dobar, danas će biti. Bitno je da su strateški prepoznate neke šire stvari, ne samo po pitanju grada, već područja i šire, nekadašnje Republike.

Obnovljene atrakcije ključan su dio toga.
Tu imamo priču Dubrovačke Republike, gdje se cijelo područje bivše Republike može osmisliti kao ‘magnet’ za posjetitelje, a sav naš rad koji se dosad ulagao je samo podloga da se to sve ponudi. Mislim da se pomalo te kockice slažu, da se vidi kako se sve što se radilo uvijek otvaralo prema društvu. To su stvari na kojima moramo graditi budućnost. Radimo plemenitu priču, divne projekte i entuzijazam i ljubav su na glavnom mjestu. Mogućnosti prezentacije toga su nepresušne. Trendovi su da se turistička sezona produži izvan ljetnih mjeseci i da se geografski disperzira izvan Grada. Zato je potrebna suradnja. Kad krenu prepucavanja, tu smo svi izgubili. Nadmudrivanja kroz medijski prostor ne koriste nikome, pogotovo ne Društvu. Čemu? Na taj način samo netko drugi može gurati svoje interese i skupljati ‘poene’. Svim silama trudimo se i kroz komunikaciju i kulturu razgovora riješiti probleme. Na pozitivan način komuniciramo naš rad jer on i jest pozitivan. Inače, kad je došlo do promjene vodstva, često pitanje bilo je: ‘Što ćete promijeniti?’. Obnova i čuvanje spomeničke baštine nešto je što zahtijeva kontinuitet, to je naša prva i osnovna misija. Društvo prijatelja dubrovačke starine mora biti blisko društvu i tu ne smije biti nikakvih barijera. Postojala su razdoblja kad je Društvo bilo prozivano, optuživano i nije čudno da se netko malo ‘začahuri’ kada to doživi. Iskreno vjerujem da je to vrijeme prošlo.

Objavljeno u tiskanom izdanju 8. veljače 2023.

Pročitajte još

Barcelona planira zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima

Dulist

ISTRAŽILI SMO CIJENE Koliko košta večera s Michelinovom zvjezdicom?

Nora Di Leo

Ovaj se lijek povlači iz svih ljekarni

Dulist