GradUrednički izbor

RAZGOVOR: VARINA JURICA TURK Bili smo taoci Razvoja golf, nadamo se adekvatnim radnim prostorima

varina jurica turk 2

U prosincu 2020. Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku predstavio je svoj novi postav. Nažalost, zbog pandemijskih okolnosti naši sugrađani mogli su ga vidjeti tek online. Tematske cjeline, kako je tada objasnila ravnateljica Varina Jurica Turk, proširene su u uvodnim dijelovima događajima u Europi i Jugoslaviji koji su prethodili Domovinskom ratu te se na taj način otklonio, objasnila je, jedan od najvećih nedostataka kojeg su dosad imali u izložbi koje s godinama prerasla u postav. Riječ je o kruni i cilju višedesetljetnog nastojanja i rada, a kako bi se izrekla istina o zbivanjima na dubrovačkom području tih krvavih 90-ih. S Juricom Turk porazgovarali smo o vrednovanju Domovinskog rata u kontekstu hrvatskog društva, zašto i 12 godina nakon početka djelovanja još uvijek ne uživaju percepciju javnosti kao preostale gradske muzejske institucije te hoće li im obnova tvrđave Imperijal konačno omogućiti rad u adekvatnim prostorima.

Što biste izdvojili kao zanimljivosti novog stalnog postava?
Prošle 2020. godine obilježene pandemijskim uvjetima i smanjenjem proračuna Grada Dubrovnika i Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, nismo na uobičajeni način realizirali planiranu izložbu povodom Dana dubrovačkih branitelja u tvrđavi Imperijal pred našim posjetiteljima, pod nazivom ‘Idejna muzeološka koncepcija stalnog postava Muzeja’, nego je predstavljena online na mrežnoj www.mdrd.hr i Facebook muzejskoj stranici, gdje se još uvijek može pogledati. Autorica idejne muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja sam ja, a arhitektonsko rješenje izradila je dipl. ing. arh. Petrica Balija, koju s tvrtkom Trames, zbog višegodišnjeg emotivnog odnosa prema našoj muzejskoj ustanovi i nesebične pomoći u realizaciji brojnih projekata, s pravom nazivamo posebnim prijateljima muzeja. Nadam se da smo javnosti uspjeli iznova predočiti barem dio mogućnosti koje nude prostori tvrđave Imperijal, simbola herojske obrane Grada, za prezentaciju istaknutog mjesta i uloge koju su dubrovački branitelji i građani imali u Domovinskom ratu. Predstavljeno idejno rješenje stalnog postava rađeno je u skladu s posljednjom Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika kojom nam je za ovu namjenu 2018. dodijeljeno 338 metara četvornih u prizemnim prostorima zapadnog krila centralnog dijela tvrđave. Stoga smo ograničenja koja nam je nametao limitirani broj kvadrata nastojali prevladati primjenom suvremenih tehnoloških rješenja u načinima prezentacije, animiranim zemljovidima, maketama, projekcijama i drugim brojnim interaktivnim sadržajima. Ujedno, omogućavanjem pristupa posjetiteljima bazama podataka i fizički neizloženim dijelovima fundusa Muzeja osigurali smo trajnost i interdisciplinarnost stalnog postava što nam je i bio osnovni cilj. Stalni muzejski postav, za sve muzeje pa tako i za Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, predstavlja krunu cjelokupnog stručnog muzejskog rada. Ostvaren je sustavnim višegodišnjim radom kroz osnovnu muzejsku djelatnost koja je obuhvaćala prikupljanje, otkup, zaštitu, istraživanje, proučavanje i prezentaciju građe nastale na širem dubrovačkom području tijekom Domovinskog rata, koji zasigurno predstavlja najvažnije razdoblje novije hrvatske povijesti. Daljnjom stručnom i znanstvenom obradom, analizom i vrednovanjem prikupljena povijesna dobra sistematizirana su u Zbirke muzeja koje su svim istraživačima i znanstvenicima postale neiscrpno vrelo za utvrđivanje brojnih povijesnih činjenica iz nedavne prošlosti, što je rezultiralo razvojem znanosti, bogatstvom fundusa i u konačnici uz postavljanje prve izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’ u tvrđavi Imperijal, i ovim stalnim postavom.

Izložba, otvorena 5. kolovoza 2008. bila je zamišljena kao prva faza u izradi budućeg stalnog muzejskog postava kada je ujedno pokrenut postupak osnivanja Muzeja. Od tada je prošlo dosta vremena, ipak možete li je se prisjetiti?
Činile su je tri temeljne tematske cjeline – Srpsko-crnogorska agresija 1991., Dani pobjede, oslobađanje hrvatskog juga 1992. i Stradanja stanovništva, civilnih objekata i spomenika kulture. Na izložbi je u digitalnom zapisu i u izvorniku predstavljeno više od 600 predmeta iz muzejskih zbirki te su sve cjeline popraćene tematski složenim izvornim video materijalima koji prikazuju sav besmisao agresorskog razaranja Grada te patnju i stradanja njegova stanovništva. U sklopu pripremnih radova na realizaciji izložbe Muzej je prezentirao više studijskih izložbi koje je Ministarstvo kulture RH sufinanciralo cijeneći njihovu vrijednost za stručnu obradu tematskih cjelina budućeg stalnog postava Muzeja Domovinskog rata i prepoznajući važnost njegove djelatnosti za daljnje sustavno izučavanje Domovinskog rata. Obogaćena je i prikazom povijesti tvrđave Imperijal u doba Francuza i napada na Dubrovnik 1806., te dalje do vremena Domovinskog rata uz podtemu Priprema za obranu u Domovinskom ratu. Ovom cjelovitom prezentacijom naglasili smo ‘in situ’ Muzej. Djelomično, ali ne i dovoljno, kratkim smo, samo uvodom tada, obuhvatili i opći kontekst vremena i šireg prostora, kao bi omogućili lakše snalaženje i razumijevanje događaja stranim posjetiteljima. To su ujedno bili i nedostaci koje smo na zadovoljavajući način riješili tek ovom novom idejnom koncepcijom koju smo predstavili javnosti u prosincu 2020. Tematske cjeline dodatno su proširene u uvodnim dijelovima događajima u Europi i Jugoslaviji koji su prethodili Domovinskom ratu, i time smo otklonili najveći nedostatak dosadašnje izložbe koja je dugotrajnošću prerasla u stalnu izložbu a sada i u stalni postav. Sve su navedene cjeline, koje su uz stalno obogaćivanje i drukčije načine prezentacije, ostale nepromijenjene do danas i ključne su točke novog idejnog rješenja Stalnog postava Muzeja. Vjerujemo kako smo ovakvim radom učinili značajan iskorak u zajedničkom nastojanju da Dubrovnik, grad povijesti, kulture i umjetnosti, u široj javnosti postane prepoznat i kao simbol herojstva i pobjede u Domovinskom ratu. U razdoblju od 5. kolovoza 2008. do danas izložbu ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.’ u tvrđavi Imperijal na Srđu posjetilo je malo manje od milijun posjetitelja, usprkos prometnoj izoliranosti. Takva brojnost posjetitelja i njihovi ponovljeni posjeti izložbi svjedoče o iznimnom zanimanju šire javnosti za teme Domovinskog rata te potvrđuju opravdanost osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, kao jedinstvenog ‘in situ’ muzeja i realizaciju stalnog postava.

Koliko je tekao proces prikupljanja građe i je li ona još pristiže? S kakvim ste se izazovima susreli?
Sva dosad prikupljena, obrađena i prezentirana građa čuva se u Muzeju u registriranim zbirkama: Zbirka memoarske građe, Zbirka dokumenata, Zbirka fotografija i Zbirka trodimenzionalnih predmeta uz zakonom propisanu muzejsku dokumentaciju o muzejskoj građi. Ovi rezultati postignuti su zahvaljujući u prvom redu razumijevanju i pomoći dubrovačkih branitelja i građana te Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Dubrovački branitelji, nakon što su vjerom, hrabrošću i oružjem stvarali povijest, uključili su se u njeno pisanje i dali svojim svjedočenjima i građom puni doprinos u traganju za istinom o Domovinskom ratu. Muzejske Zbirke su ‘žive’ te se doniranim ili prikupljenim predmetima svake godine povećavaju, a naši sugrađani i dalje nesebično poklanjaju svoje memorabilije iz tog vremena. Na ovaj način, još jednom je naglašena potreba za obradom novoprikupljene građe i njenom stručnom prezentacijom te pred djelatnike Muzeja stavlja izazov i jasno pokazuje težište budućeg muzejskog rada na izučavanju događanja u Domovinskom ratu u skladu s poslanjem Muzeja. Veličina fundusa iziskuje i potrebu za većim brojem ne samo stručnih djelatnika, nego i pomoćnog osoblja s obzirom na broj od oko 80 000 posjetitelja godišnje do koronakrize.

varina jurica turk 1

Što je s ostalim predmetima? Jesu li oni pohranjeni u adekvatnim uvjetima?
Sigurno kao i ostale gradske ustanove u kulturi imate problema s nedostatkom mjesta za skladištenje. Kronični nedostatak adekvatnih spremišnih prostora Muzeju otežava svakodnevni rad i onemogućava očekivani razvoj muzejske djelatnosti. Pored toga, velike probleme i teškoće u radu i dalje predstavlja neriješeno pitanje neobnovljene tvrđave Imperijal, a moram napomenuti da u njoj za sada nije ni predviđen prostor za smještaj i pohranu neizložene građe. Stoga je nužno iznalaženje većeg prostora za smještaj muzejskih zbirki – muzejske čuvaonice koja bi bila opremljena u skladu sa Zakonom o muzejima, gdje bi se mogle provoditi propisane mjere fizičke, sigurnosne i preventivne zaštite. Zahvaljujući Gradu Dubrovniku, MDRD je dobio na korištenje i upravljanje bez naknade prostor površine 23 metara četvornih, koji je u vlasništvu Grada Dubrovnika. Navedeni prostor Muzej koristi za nužni smještaj dijela muzejske građe i opreme koja trenutno nije u svakodnevnoj uporabi. U prvom redu radi se o građi iz vremena II svjetskog rata i poraća koju je prigodom osnivanja MDRD preuzeo od Muzeja suvremene povijesti čiji je pravni sljednik. Na taj način omogućeno nam je korištenje radnih prostora muzeja za smještaj dijela novo prikupljene građe koji zahtjeva cjelovitu stručnu obradu, kao i nastavak sustavne sakupljačke djelatnosti. Neizostavno je napomenuti da MDRD jedino uz pomoć vlasnika i osnivača Grada Dubrovnika i budućom obnovom tvrđave Imperijal, za koju se nadamo da će nakon dvanaest godina rada Muzeja u neprimjerenim uvjetima biti pokrenuta, može imati adekvatan smještaj i pripadajući prostor propisan Zakonom o muzejima. Tako bi Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik bili ostvareni preduvjeti za unaprijeđenje svoje muzejske djelatnosti i realizaciju predstavljenog novog stalnog postava.

Kad smo kod adekvatnih prostora, u kakvom je stanju tvrđava? Vjerujem da Vam je prošlogodišnjim prelaskom tvrđave u ruke Grada pao kamen sa srca.
Ipak, mislite li da će to u skorije vrijeme polučiti pozitivnom promjenom po Vas? Moram iznova istaknuti kako je Grad Dubrovnik od samog početka prepoznao važnost našeg Projekta Muzeja Domovinskog rata, zamišljenog kao jedinstvenog ‘in situ’ muzeja, pokrenuo i uspješno okončao postupak njegovog osnivanja te mu osigurao izložbeni prostor u tvrđavi Imperijal. Sklapanje Ugovora o koncesiji s tvrtkom Razvoj golf, pretvorilo nas je u potpunog taoca njihovog projekta te izravno utjecalo na mukotrpan i neizvjestan put osnivanja Muzeja koji je trajao gotovo deset godina. Pritom nam nisu pomogla ni iznimna postignuća u radu na sakupljanju, obradi i prezentaciji muzejske građe, sveprisutnost u kulturnom životu Grada, kao ni ogroman interes posjetitelja. Jedna od činjenica koja najbolje svjedoči o tom vremenu je upravo naš Stalni postav, čiju smo idejnu koncepciju prisiljeni predstavljati, nakon što ga je kroz postojeću stalnu i brojne tematske izložbe imalo priliku vidjeti skoro milijun zadovoljnih posjetitelja. Najgore od svega je to što radimo u još do kraja nedefiniranom i potpuno neobnovljenom prostoru tvrđave, koji je u puno težem stanju nego što je to bio neposredno nakon Domovinskog rata. Stoga posebnu važnost za predstojeću nužnu obnovu tvrđave, kao i opstanak i budući očekivani razvoj Muzeja, ima nedavno donesena Odluka Gradskog vijeća o raskidu ovog Ugovora i njeno konačno vraćanje Gradu. S pravom vjerujemo kako će Muzej Domovinskog rata biti prepoznat kao ključni korisnik iznimnih, poviješću i emocijama bogatih prostora tvrđave, kako bi njoj i Gradu zajedničkim snagama vratili značenje svehrvatskog simbola herojstva, žrtve i konačne pobjede u Domovinskom ratu koje im pripada.

Je li kod vas tijekom 2020., kao i drugdje, zbog medicinske krize izostao čitav niz muzejskih aktivnosti? Što je s izdavačkom djelatnosti te koji su planovi za 2021.?
Usprkos smanjenom proračunu i izostanku velikog broja posjetitelja zbog koronakrize, svi značajniji programi iz Plana i programa rada Muzeja za 2020. ostvareni. Tijekom godine prilagodili smo im način prezentacije u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, tako da je dio programa realiziran online. Podsjetit ću Vas da smo prezentirali stvarnu i virtualnu tematsku izložbu ‘Oluja 1995.- 2020.’ povodom tradicionalnog obilježavanja obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja. Temeljem, ovaj put cjelovito obrađenih i digitaliziranih fotografija iz Zbirki istaknutih hrvatskih ratnih fotoreportera Slobodne Dalmacije Matka Biljka, Božidara Vukičevića, Zvonimira Pandže i Mila Kovača, iznova smo prikazali tijek VRO Oluja na kninskom i dubrovačkom području. Virtualna izložba prikazana je i tijekom domoljubnog koncerta DSO kojim je Grad Dubrovnik obilježio veliku 25. obljetnicu Oluje. Ujedno, u sklopu programa upriličili smo i zapaženo predavanje ‘163. brigada HV u obrani dubrovačkog područja 1993.–1995.’ koje je održao njen ratni zapovjednik, brigadir Željko Topolovec, a koje je uz pomoć dubrovačkih portala bilo dostupno našim sugrađanima koji nisu bili u mogućnosti biti na Srđu. Jednako tako predstavljanjem Idejnog rješenja muzejske koncepcije stalnog postava sudjelovali smo u programu obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja Grada Dubrovnika, kao i u akcijama i festivalima od kojih spominjem ‘Tjedan odmora vrijedan’ i ‘Dubrovački zimski festival’ prezentiranjem četiriju tematskih izložbi koje se mogu vidjeti i ove 2021. u tvrđavi Imperijal. Pored navedenog posebno ističem provedenu opsežnu digitalizaciju i inventarizaciju, kojom je samo ove pandemijske godine obuhvaćeno preko 10 000 izvornih ratnih negativa iz sadržaja Zbirke fotografija, te više od 15 000 izvornih dokumenata i ratnih negativa iz Zbirki Muzeja. Vrijeme za obavljanje ovih djelatnosti u Muzeju ‘oslobodilo’ nam se izostankom održavanja velikog broja stručnih vodstava, izlaganja i predavanja uslijed smanjenog broja posjetitelja. Tijekom proljetnog lockdowna vremena Muzej je bio dostupan virtualno gdje smo se zajedno prisjećali važnih obljetnica iz vremena Domovinskog rata, predstavljali vrijednu građu prikupljenu donacijama naših branitelja i građana. Pokrenuli smo i akciju prikupljanja podataka o datumima i osobama na objavljenim fotografijama iz Zbirki te doživjeli veliki odaziv od naših sugrađana koji su nam pomogli upotpuniti kataloge muzejske zbirke fotografija. Podaci i građa, tada prikupljena online u ‘novom normalnom’ također će biti uvrštena u fundus Muzeja. Također smo prilagođavajući se, novim normalnim vremenima, virtualnim posjetiteljima omogućili novoizrađenu interaktivnu šetnju Muzejom. Usprkos koronakrizi i u ovoj godini, do oporavka proračuna, nastavit ćemo rad na sustavnoj stručnoj obradi građe. Budući da ove godine obilježavamo veliku 30. obljetnicu od početka Domovinskog rata i agresije na RH, posebno mjesto u planiranoj izdavačkoj djelatnosti zauzima cjelovit stručni prikaz događaja na širem dubrovačkom području tijekom 1991. i uspješne herojske obrane Grada.

Domovinski rat iznimno je važan dio naše novije povijesti. Međutim često se Muzej Domovinskog rata ne percipira na jednak način kao ostale muzejske ustanove u Dubrovniku. Čemu je prema Vašem mišljenju tako? Jeste li općenito zadovoljni s vrednovanjem Domovinskog rata u kontekstu stručne povijesne javnosti?
Nažalost glavni ‘krivac’ za takvo stanje je već spominjano, u hrvatskom društvu snažno prisutno, marginaliziranje hrvatskih branitelja, Domovinskog rata i stvarnih ljudskih vrijednosti koje su u njemu stvorene. O tome na najbolji način svjedoči neprimjeren odnosa društva prema izvornoj građi nastaloj u Domovinskom ratu koja je još tijekom ratnih djelovanja bila izložena uništavanju i otuđivanju, a dijelom završavala nesređena i nedostupna stručnoj i znanstvenoj javnosti. Rezultat toga je, kao što i sami primjećujete, da još uvijek nemamo ni nedvojbeno utvrđen najosnovniji kronološki slijed i cjelovit opis mnogih važnih događaja iz ovog razdoblja novije hrvatske povijesti. Umjesto ocjena odnosa društva prema specijaliziranim povijesnim muzejima koji se bave ovom tematikom, napomenut ću vam da je Muzej Domovinskog rata, i pored opisanog trnovitog i dugog postupka osnivanja, ostao zabilježen kao prvi muzej te vrste osnovan u RH. Temeljem sve bogatije suradnje s većim brojem kolega povjesničara i muzealaca vjerujem kako će ovakvo stanje biti nadvladano budućim još opsežnijim i sustavnijim radom na utvrđivanju pune istine o vremenu Domovinskog rata.

Pročitajte još

VANJSKA IGRALIŠTA U GOSPINOM POLJU Postavlja se umjetna trava na nogometnom terenu

Dulist

Gradi se igralište u Ulici Bruna Bušića

Dulist

DEŠA POZIVA Informirajte se o besplatnoj pravnoj pomoći! Može vam itekako vrijediti!

Dulist