Zanimljivosti

PSIHOTERAPEUTKINJA O POSTBLAGDANSKOJ ‘DEPRESIJI’ Previše izlaganja i očekivanja

PSIHOTERAPEUTKINJA O POSTBLAGDANSKOJ 'DEPRESIJI' Previše izlaganja i očekivanja

Blagdanska euforija, zimski festival, kućice… sve to kreće znatno ranije nego li je to bilo prije kada se bor kitio tek na Badnji dan i tek tada su počinjali blagdani i feste. Za većinu nas okićeni grad i blagdanska atmosfera su ugodni i želimo da sve to skupa traje što duže. Ali kad prođe nemalo nas osjeti melankoliju, tugu… koje ni sami sebi ne znamo objasniti. Doduše ima i onih kojima sami blagdani ne ‘sjedaju’ baš najbolje. Tako se sve više piše kako o postblagdanskoj tako i blagdanskoj depresiji o čemu smo porazgovarali sa psihoterapeutkinjom Majom Vrećom.

Često se spominje blagdanska depresija u koju po istraživanjima najčešće ‘upadaju’ samci. Koliko je taj fenomen zaista raširen i koga sve zahvaća? Ima li uopće pravila?
Depresija kao pojam se često koristi u zadnje vrijeme i dobro je da se piše i govori o tome, ali mi se čini da se svako melankolično stanje i neraspoloženje karakterizira kao depresija, a depresija je ozbiljna dijagnoza i osobe koje prolaze depresiju znaju o čemu pričam. Tako da za početak, čini mi se da govorimo o blagdanskoj melankoliji. Pogađa osobe koje bježe od sebe, ne suočavaju se sa sobom, ne znaju zastati, ponese ih euforija. Koliko jače pogađa samce, nije mi poznato. U mojoj praksi susrećem osobe u vezama, brakovima koje nemaju osjećaj sebe, nezadovoljne su odnosima, brakovima. Tužno je vidjeti nekoga okruženog sa puno ljudi, a osjeti se njegovo ili njeno unutarnje nezadovoljstvo. To dovoljno govori koliko smo za vlastito ispunjenje sami odgovorni.

Koji su razlozi kako je nazivaju blagdanske depresije, odnosno melankolije?
Blagdani su vrijeme druženja, većih kontakata sa obitelji, a nisu svima ti susreti lagani i blagdani iz nas izvlače i naše najveće rane i frustracije. Također se nameće kroz medije i reklame savršena slika obitelji i kakva bi ona trebala biti i to sigurno utječe na pojedinca koji, ako je imalo nezadovoljan iznutra i ne uklapa se u tu sliku, doživljava posljedice kao što su melankolija, neraspoloženje, još veće nezadovoljstvo.

PSIHOTERAPEUTKINJA O POSTBLAGDANSKOJ 'DEPRESIJI' Previše izlaganja i očekivanja

Sve više se priča i piše i o postblagdanskoj depresiji. Uočavaš li je i, ako da, zašto se ona javlja?
Osobe koje nemaju dobar osjećaj sebe, koje ne znaju prepoznati kad im je previše nekog susreta i puno se izlažu na van, više nego je uobičajeno, a zima traži povlačenje, sigurno mogu imati nelagode i osjećaj melankolije nakon blagdana. Zaboravljamo da je zima vrijeme poniranja i povlačenja. Činjenica je da svi imamo obaveze, ali samo osvještavanje koliko je bitno uzeti odmor, preskočiti neko druženje ili susret koji će nas dodatno iscrpiti, je značajno za naše dobro.
U dane iščekivanja Božića zadnjih nekoliko godina imamo advente na otvorenom i puno tog izlaganja. Mjera je važna i da osjetimo sebe koliko nam je izlaganja u redu. Ti dani su predviđeni za iščekivanje i povlačenje, a upravo nas mediji i kolektivna kultura potiču na konzumaciju.

Koliko u pojavi postblagdanske depresije svoje prste ima činjenica da se iz blagdanske euforije vraćamo u realnost, pa i onu financijsku i shvaćamo u pravilu da smo i potrošili previše i da se sad treba ‘krpati’?
Svaki dan bi trebali živjeti svjesno i možemo svakog prvog postaviti namjeru za određeni mjesec, to ne mora biti Nova godina. Budući da smo 1.1. po Gregorijanskom kalendaru u zapadnom svijetu odabrali kao početak Nove godine i tada svi jedni drugima želimo sve najbolje, koletivne energije su jake i to trebamo iskoristiti.

Ljudi si za novu godinu žele jasno sve najljepše ali i postavljaju ciljeve. U kojoj je mjeri to dobro a u kojoj može biti i kontraproduktivno? Možda s ciljevima i zadatcima pretjeramo pa si nabijemo presing, a demotivira nas onda i shvaćanje da možda nemamo dovoljno resursa ili motiva za ostvariti sve to što smo stavili na listu ‘must do’ i ‘must have’?
Imajmo na umu da trebamo biti optimistični, ali i prizemljeni i da želimo ono što u ovom trenutku znamo da možemo ostvariti. Korak po korak. Ne nabijati nerealna očekivanja. Raditi ono što nas inspirira, najbolje što možemo, bez očekivanja, u sadašnjem trenutku. I sve tako. I onda će nam sigurno i Nova godina i svaki drugi dan biti življenje iz budnosti i prisutnosti, Mjera i sklad su bitni. Svako dobro svaki dan ove godine i da nam svaki trenutak bude budan, prisutan u obilju unutarnjeg mira. Unutarnji mir je preduvjet za vanjski. Sretno nam svima!

Pročitajte još

DOČEKALI ZLATNE VATERPOLISTE Uprava ACI d.d. primila svjetske prvake

Dulist

DIVNA GESTA U BUTIZI NA GRUDI ‘Hvala roditeljima koji su ih odgojili’

Dulist

Danas je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Dulist