Aktualno

PROVJERILI SMO Gdje baciti staru odjeću i obuću?

odjeca roba 1

Gdje ću baciti staru odjeću? Na odlagalištima nema više onih kontejnera za tekstil – požalila nam se jedna naša sugrađanka koja se želi otarasiti starog tekstila, ali ga ne želi baciti u spremnike za miješani komunalni otpad. Savjetovali smo joj posjet reciklažnom dvorištu Čistoće, gdje se tekstil može odložiti bez naknade, a manje količine može odnijeti i u jednu trgovinu odjećom koja ga reciklira. Zauzvrat dobije 10 posto popusta za jedan novi odjevni predmet. No, njeno pitanje otvorilo je nova – koliko naši sugrađani odlažu starog tekstila u reciklažna dvorišta i bacaju li ga s miješanim komunalnim otpadom? Zanimljivo je kako je Čistoća u prošloj godini ukupno prikupila 1.003 kilograma tekstila i obuće. Građani uglavnom donose manje količine tekstila i obuće u vrećama u količini od 5 do 10 kilograma, a Čistoća prikupljeni otpad predaje ovlaštenom oporabitelju.

Što se dogodilo s kontejnerima za odjeću?
Inače, sve do unatrag nekoliko godina na javnim smo odlagalištima mogli vidjeti i kontejnere privatnog poduzetnika koji je prikupljao tekstil i obuću za recikliranje. Bili su postavljeni duž cijele obale, bez plaćanja javne površine u dogovoru s gradovima. No, tih kontejnera više nema. Koji su razlozi tome, objasnila nam je direktorica Čistoće Mihaela Mikulandra.
—Na području Grada Dubrovnika 2015. godine na 19 lokacija javnih odlagališta bili su raspoređeni žutosmeđi spremnici za tekstil i obuću, kojima je upravljalo Društvo EKRAN MEDIA d.o.o. iz Splita. Navedeno društvo je uklonilo spremnike za tekstil i obuću, budući da im je izrečena novčana kazna radi neažurnog pražnjenja spremnika i nereda na javnim odlagalištima – ističe Mikulandra te dodaje kako je građanima, korisnicima usluga Čistoće omogućeno odlaganje tekstila i obuće u reciklažnim dvorištima i to bez plaćanja bilo kakve naknade. Tako se stara odjeća može odložiti u reciklažnom dvorištu ‘pod Dubom’, mobilnom reciklažnom dvorištu u Novoj Mokošici i reciklažnom dvorištu u Slanome.

cistoca reciklazno dvoriste033

Suradnja s udrugama?
Zanimljivo je spomenuti i kako na sjeveru Hrvatske pojedina komunalna poduzeća surađuju sa socijalnom zadrugom Humana Nova koja odjevne predmete i tekstil reciklira te stavlja u ponovnu uporabu.
— Recikliranjem tekstila spašavamo planet od štetnih utjecaja koji bi nastali odbacivanjem tog tekstila na otpad. Zaposlenicima u Humani Novoj dajemo priliku za radnu integraciju i uvjete za bolji život, što ih spašava s ruba siromaštva i zanemarenosti u društvu. To je situacija u kojoj svi pobjeđuju i koja može učiniti svijet boljim mjestom za sve nas – ističe se na njihovim stranicama. Nismo stoga mogli ne zapitati se zašto suradnja s ovom zadrugom nije uspostavljena i na jugu Hrvatske. Odgovor na to pitanje leži u visokim troškovima.
—Ranije se razgovaralo s mnogim udrugama, ali se od predaje tekstila nekoj udruzi odustalo jer su troškovi prijevoza iz Dubrovnika iznimno veliki i neprihvatljivi za Društvo ČISTOĆA d.o.o. – ističe nam direktorica Mihaela Mikulandra.

Odlagališta više nisu opcija
Za kraj ćemo izdvojiti i nekoliko podataka iz Izvješća o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom u 2020. godini. Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće (proizvodnog i komunalnog, uključujući i tekstilnu ambalažu) u 2020. godini iznosila je 53.272 tone. Od toga je količina odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće iznosila 10.213 tona, količina koja je završila u miješanom komunalnom otpadu iznosila je 37.056 tona, u glomaznom otpadu 5.301 tonu i otpadnim vozilima 702 tone. Procijenjena nastala količina otpadnog tekstila i otpadne obuće u komunalnom otpadu iznosila je 46.094 tone, odnosno 11 kilograma po stanovniku, od čega je odvojeno sakupljeno 3.737 tone (8 posto). Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, ističe se u izvješću, njih 330 (59 posto) osiguralo je spremnike za odvojeno sakupljanje otpadnog tekstila i otpadne obuće na javnim površinama i/ili kod korisnika usluge (‘od vrata do vrata’) i/ili putem stacionarnog ili mobilnog reciklažnog dvorišta. Najveće količine otpadnog tekstila i otpadne obuće sakupljene su u Gradu Zagrebu (960 tona). Veće količine sakupljene su u Istarskoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji, a zanemarive količine sakupljene su u Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji. U našoj županiji tako je u 2020. godini prikupljeno tek 6,58 tona otpadnog tekstila, a u Gradu Zagrebu primjerice 959,89 tona.
— U tijeku i po isteku životnog vijeka tekstilnih proizvoda potrebno je voditi se redom prvenstva koji nalaže prvo poduzimati mjere sprječavanja nastanka otpada, a odlaganje na odlagalište nije opcija. Za sada se odvojeno sakupljaju male količine otpadnog tekstila i otpadne obuće. U 2020. godini odvojeno je sakupljeno 19 posto od ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće dok je u 2019. godini odvojeno sakupljeno 20 posto. Najveće količine otpadnog tekstila završavaju u miješanom komunalnom otpadu ili glomaznom otpadu, te se još uvijek odlažu na odlagališta. U 2020. godini na odlagališta je odloženo 64 posto od ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće, isto kao u 2019. godini. Pored 64 posto otpadnog tekstila i otpadne obuće koji je završio na odlagalištima, 9 posto je oporabljeno finalnim postupcima u Republici Hrvatskoj, 5 posto je izvezeno na oporabu izvan Republike Hrvatske, dok je ostatak privremeno uskladišten na lokaciji sakupljača/obrađivača – ističe se u zaključku izvješća. afr

Objavljeno u tiskanom izdanju 14. veljače 2024.

 

Pročitajte još

DOSJE JARAK Banožić prvi put nakon nesreće: ‘Želim istinu, nisam pretjecao’

Dulist

BIG GAME OREBIĆ Ekipa ‘Ma Lu’ najuspješnija, ulovili tunu od 53 kilograma

Dulist

CRVENI KRIŽ POZIVA Daruj krv i spasi život

Dulist