Na gotovo tri sata dugoj raspravi naziva "HE Ombla – šteta ili korist", koju su organizirali inicijativa Srđ je naš i Zelena akcija, građani su imali priliku čuti sve aspekte projekta HE Ombla, ali i postaviti pitanja stručnjacima za energetiku i ekologiju i predstavnicima investitora HEP-a.
– Boljka svih ulagačkih projekata u Hrvatskoj je nedostatak rasprave – kazala je otvarajući tribinu moderatorica Jagoda Munić. Zatim su usljedile uvodne riječi govornika.
Dr.sc. Anamarija Boromisa osvrnula se na ekonomski i financijski aspekt projekta, kazavši kako je prema svim pokazateljima jasno da je projekt financijski neisplativ, a ekonomski na granici neisplativosti. Samim tim je, tvrdi Boromisa, čudno da ga financira jedna banka popu EBRD-a.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković bez sustezanja je kazao kako će projekt HE Ombla imati štetne posljedice po prirodu i okoliš, posebno zbog uništenja nekih endemskih vrsta. Kazao je da je u projektu potreba iskazivanja mišljenja javnosti jako bitna.
Stručnjak za krš dr.sc. Ivo Lučić kazao je kako će od projekta biti i štete i koristi, samo je pitanje kome će biti šteta, a kome korist. Spomenuo je kako će izgradnjom HE Ombla biti izravno ugrožen ekoton krškog područja, prije svega zbog promjene uvjeta života u nepreglednim mrežama krških pukotina.
Stručnjak za energetiku dr.sc. Branimir Molak iskazao je svoje čuđenje zašto HEP ne ulaže u smanjenje gubitaka energije u kilovatsatima. U Hrvatskoj je taj gubitak 16,18%, dok je u EU prosjek 6,7%, a u svijetskim razmjerima 9,8%.
Denis Francisković iz karlovačke udruge "Eko Pan" prisutnima je ponudio iskustvo lokalnog stanovništva oko riječe Dobre, posebno nakon izgradnje HE Lešće. Tamo su posljedice izgradnje nakon godinu i pol dana toliko loše da se i HEP i lokalna zajednica trude izraditi studiju uklanjanja štetnih posljedica. Projekt Lešća ugrozio je ribilov, kupanje i rekreiranje, a vodeni val zna doseći visinu i do sedam metara.
Kad je došao red na izlaganje mr.sc. Tomislav Paviša, publika se "aktivirala" hukanjem i stalnim dobacivanjem. Tako je netko iz publike dobacio kako je upravo Paviša "tata Hidroelektrane Ombla", a Paviša je to na svojevrstan način i potvrdio svojim upornim branjenjem tog projekta. Kazao je kako je HE Ombla prije svega profitabilan projekt, ali i objasnio neke tehničke aspekte izgradnje hidroelektrane.
Enes Čerimagić, pravnik u Zelenoj akciji kazao je kako je upravo veliki odaziv građana na tribini dokaz kako HEP nije adekvatno informirao javnost o svemu što se u projektu planira i događa. Kazao je kako je cilj Studije utjecaja na okoliš bio "na temelju najnovijih, točnih i relevantnih podataka" odrediti ekološku opravdanost projekta. Podsjetio je da je ekološka studija stara gotovo 13 godina, a neki podaci koji se u njoj spominuu sežu čak i u davnu 1989. godinu.
U živoj raspravi građane je najviše zanimalo može li se Studija utjecaja na okoliš poništiti, zatim kakva je seizmička situacija na području potencijalne gradnje, kao i je li moguće da dođe do izljevanja velikih količina vode u Rijeku dubrovačku u slučaju mogućeg popuštanja brane.
Građani su najčešće iznosili stav kako HEP-u ne valja vjerovati, kako je od strane te tvrtke izneseno "puno laži", te kako je logičnije završiti projekt druge turbine u Hidroelektrani Plat.
– Nitko nema pravo reći da poznaje Omblu samo na temelju studija i znanosti – kazao je na kraju tribine dr.Lučić.
Još jedna tribina o projektu HE Ombla je održana. Građani su još jednom ponovili jasnu poruku kako ne žele HE Omblu, dok su predstavnici HEP-a, posebno Tomislav Paviša zdušno branili projekt poput životno važnog za Dubrovnik. Odluka je na politici, jer jedino Vlada RH može odlučiti obustaviti izgradnju projekta.