Gdje se sunce i more spajaju u ljubavnom zagrljaju, nastao je poluotok Pelješac. Ovaj poluotok s bodulskom dušom, svjedoči o dugoj tradiciji i sinergiji čovjeka, mora i trsa. Kad dođete na Pelješac lako Vas može uhvatiti osjećaj kao da je vrijeme stalo i da ste u vremenima prije pametnih telefona i užurbanog života.
Nikakva novost nije da s Pelješca dolaze neka od najboljih hrvatskih vina.
Na svakom su koraku obiteljske vinarije i kušaonice u kojima se održavaju organizirane degustacije, kao i vinari koji baš kreću u svoje vinograde ili se upravo vraćaju iz njih.
Najpoznatije pelješke sorte su Dingač, Postup i Plavac mali, a proizvodnjom vina ondje se danas bavi oko 250 registriranih vinarija. Pelješac, raj za sve ljubitelje vina, odiše tradicijom, ljubavlju prema suncu i moru te predanošću lokalnog stanovništva.
Muzej vinarstva Putnikovići
U srcu kamenitog Pelješca smjestio se jedinstveni Muzej vinarstva i vinogradarstva Putnikovići. Cijeli je poluotok od prapovijesti, stoljećima živio od loze i proizvodnje vina. Kako bi se održala tradicija, ali i očuvala uspomena za nove naraštaje, Muzej Putnikovići pripovijeda o povijesti vina i ljudima kako svojim prostorom, tako i brojnim vrijednim eksponatima. Muzej vinarstva i vinogradarstva Putnikovići otvoren je zahvaljujući poljoprivrednoj zadruzi Putniković čiji su osnivači i vlasnici obitelji iz Putnikovića i okolnih mjesta. Ovo je jedinstven primjer u Hrvatskoj, a i u svijetu da je jedna zadruga otvorila Muzej.
Muzej vinarstva i vinogradarstva Putnikovići prostire se na ukupno 800 metara kvadratnih, a podijeljen je na tri razine, to jest, tri kata. Svaki kat priča zasebnu priču. Vinogradarsko etnografska zbirka u prizemlju prikazuje proces proizvodnje vina od vinograda, berbe, muljanja, fermentacije i odležavanja u davna vremena i u novije doba. Prvi kat zauzela je Povijesna zbirka u sklopu koje su izloženi predmeti iz bogate prošlosti vinogradarstva i vinarstva na tlu Hrvatske; od fosila starih oko 13 milijuna godina, iz rimskog doba (antičkih posuda i amfora) preko srednjeg vijeka (starog srpa i starih vaza i bukara) pa sve do novog doba.
Potkrovlje pak skriva zbirku Vino u tradiciji življenja. Prikazan je ruralni ambijent u kojem se vino pilo u bukurama, kao i građanski ambijent u kojima se vino točilo iz posebno ukrašenih vrčeva i čaša, a koristilo se i u medicinske svrhe. Pored šetnje Muzejom, tu se mogu kušati i kupiti autohtone sorte i vina s ovog područja.
Slikoviti vinogradarski položaj Ponikve
Nedaleko Stona smjestio se jedinstven vinogradarski položaj Ponikve koji ponosno nosi europsku oznaku kvalitete te je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti. Ovi vinogradi su nadasve impresivni, maksimalno su prilagođeni reljefu i prirodnim obilježjima poluotoka – smješteni na padinama s različitim stupnjevima nagiba, omeđeni suhozidima koji su štitili od jakih vjetrova i sunca. Mediteransko podneblje, idealan broj sunčanih sati te specifično smeđe i crveno tlo daju ovim vinima autohtonu, voćnu aromu. Na ovom području uglavnom se proizvode crna vina od sorte plavac mali i manji dio bijelih vina od sorte maraština i pošip bijeli.
Još jedna specifičnost ovih vinograda su i suhozidi koji su se na ovim područjima koristili još od prapovijesti. Isprepleteni poput čipke čuvaju granice vinograda te osiguravaju tlo od urušavanja. U potpunom su skladu s prirodom pa su od 2018. godine na popisu UNESCO-ove nematerijalne svjetske baštine. Čitavo područje izvanredan je primjer tradicionalnog načina podizanja vinograda s terasama i suhozidima atraktivne vizure. Tu nailazimo na mnoge lokalne vinarije i kušaonice vina koje pored svog vina nude i lokalne delicije.
Vina Dingač i Postup nose nazive svojih položaja
Istinski ljubitelji vina u Hrvatskoj znaju za vrhunska crna vina pa su položaji Dingač i Postup zaokruženi na njihovim kartama. Ova oba vinogradarska položaja, kao i Ponikve nose zaštićenu oznaku izvornosti. Očaravajući vinogradi učvršćeni suhozidima protežu se padinama južnog Pelješca.
Dingač je najpoznatiji vinogradarski položaj u Republici Hrvatskoj te su vina s tog područja na cijeni i međunarodno priznata već desetljećima. Dingač je prvo zaštićeno vrhunsko vino u Hrvatskoj. Zaštićeno je 1965., dok je postup zaštićen 1967. godine. Položaji vinograda na terenima Dingača gdje sunce dva put obasjava lozu, prvi put direktnim zračenjem u vinogradu, a drugi put u lomu svjetlosti od mora prema vinogradu, nešto je što se rijetko doživljava i što daje specifičnost lozi. Zbog terena i kamenitog tla nemoguća je mehanička obrada.
Vina Postup i Dingač nastala su od sorte plavac mali i vrlo su slična pa ih teško mogu razlikovati i veliki vinski znalci. To su kristalna vina tamno crvene boje, a sam okus vina ovisi o tehnologiji proizvodnje i načinu čuvanja vina. Sva su vina srednjih do povišenih alkohola i izraženih mirisa te niskih kiselina. Blago trpka, izrazito sortna vina koja jednostavno treba kušati i u njima polako užvati satima.
Prilikom obilaska vinarija koje proizvode Dingač i Postup obavezno izvadite fotoaparate i uživajte u vrlo slikopisnim predjelima osunčanih peljeških padina omeđenih suhozidima, tradicijskom vještinom građenja na suho.
Specifičnosti ovih mikrolokacija Pelješca su prirodna i kulturna baština Pelješca povezane uz način života uz more, a za cilj imaju širenje horizonta mladih turista. To sve je objedinjeno jedinstvenim projektom Creatures koji predstavlja turistički temelj kako za lokalno stanovništvo tako i za Dubrovačko-neretvansku županiju. Mikolokacije Pelješca su podijeljene u dvije tematske staze pod nazivom LIBERTAS Perspective i LIBERTAS Horizon.
Foto: Regionalna agencija DUNEA
Projekt CREATURES Regionalna agencija DUNEA ugovorila je kroz Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020. (INTERREG ADRION) i sufinanciran je 85% sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Proračun Regionalne agencije DUNEA je 212.356,49 eura, dok je ukupan proračun projekta 1.725.396,51 eura. Projektni partneri su i Autonomna regija Friuli Venezia Giulia (IT), Institut za urbano planiranje Republike Slovenije (SI), Znanstveni park Patras (GR), Ekonomski fakultet u Ateni (GR), Regionalni direktorat za kulturu Vlöre (AL), te Ekonomski fakultet u Sarajevu (BA).