Na Lokrumu je ovog petka obavljeno testiranje autonomnog robota za čišćenje otpada s morskog dna, a potom je u Portu održana i konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt Sea Clear. Njime se razvija autonomni sustav robota za prikupljanje otpada iz mora.Prorektorica za znanost Sveučilišta u Dubrovniku, izv. prof.dr.sc Marijana Pećarević rekla je kako Jadranskom moru volimo tepati kako je divno i čisto.
-Divno jest, međutim nije čisto te mu je potrebno mu je puno više brige i puno bolja zaštita. Nevjerojatno je koliko malo ulažemo u jedan tako važan i vrijedan resurs – rekla je.
Naglasila je kako Sveučilište u Dubrovniku trenutno provodi oko 40 projekata, a dosta ih je vezano uz istraživanje mora i praćenje stanja morskih ekosustava i zaštitu mora.
– Drago mi je da se bavimo ovom problematikom, odnosno da pokušavamo naći rješenja za sve jače antropogene utjecaje na more koji su posebno izraženi upravo u ovakvim morima kakvo je Jadran. Drago mi je da je barem na razini županije prepoznata vrijednost ovih istraživanja. Sa županijskom razvojnom agencijom radimo niz projekata koji se bave traženjem novih metoda i za praćenje stanja u morskim ekosustavima, ali i za rješavanje postojećih problema i umanjenje tih negativnih ljudskih utjecaja. Bavimo se i otpadom iz mora koji je nažalost baš na ovom području posebno izražen jer smo i na udaru struja koje nam donose otpad iz drugih zemalja, donosi se i rijekama, a stvara se i tu na ovom području – rekla je Pećarević. Istaknula je kako se bave svim frakcijama otpada, od onoga kojega vidimo do onoga kojega ne vidimo, a koji se nalazi na morskom dnu. Važni su stoga, dodala je, ovakvi interdisciplinarni projekti u kojima stručnjaci pokušavaju naći nova rješenja uz nove tehnologije za čišćenje mora i uklanjanje otpada
Voditeljica projekta SeaClear za Sveučilište u Dubrovniku, izv. prof.dr.sc. Ivana Palunko, istaknula je kako su zbog korone tek dana, nakon 18 mjeseci, uspjeli napraviti prva zajednička testiranja i to na Lokrumu.
-Prikupili smo dosta informacija kako bismo nastavili razvijati algoritme temeljene na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju i autonomnim robotima kako bismo razvili daljnji sustav – rekla je Palunko.
Na konferenciji za medije govorio je i glavni koorodinator projekta prof.dr.sc Bart De Schutter, naglasivši kako je prednost u korištenju podvodnih robita ta što oni mogu biti operativni dulje vrijeme od ronioca, a na ovaj se način izbjegava i opasnost po ljudski život. U sustavu se koriste bespilotne letjelice za nadzor, bazni brod kao površinsko plovilo te dva podvodna robota.
Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je hrvatsko more veoma čisto, ali da na morsku dnu i u moru ima i stvari koje tamo ne pripadaju i koje treba ukloniti.